17.4.2008.
klipovi - izjave BISER 1.Q ; Skup je završen predviđanjima o kretanju tržišta do kraja godine, za koje svi misle da će se stabilizirati, ali da će cijene i dalje biti veoma volatilne.
Kao što je najavio Ante Samodol, u idućoj godini se očekuje i novi Zakon o tržištu kapitala koji će donijeti ukidanje JDD kotacije, čime će od 240 kompanija polovica automatski nestati s tržišta, a očekuje se da će od 60 do 80 kompanija uključiti svoje dionice u prvu kotaciju.
PRAVILNIK
O DODATNIM KRITERIJIMA ULAGANJA I INVESTICIJSKIM
OGRANIČENJIMA MIROVINSKIH FONDOVA
od 13. prosinca 2007
Članak 4. od 19
(1) U vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih u ostale
kotacije, a izvan službene kotacije na burzi u Republici Hrvatskoj, dozvoljeno je
ulagati:
· u dionice koje u trenutku stjecanja imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 750
milijuna kuna. Ukoliko se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne
kapitalizacije dionice spusti ispod vrijednosti od 650 milijuna kuna primijeniti će
se odredbe članka 73. Zakona počevši od datuma nastanka promjene.
· u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 20% izdanja ako je tržišna
kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 200 milijuna kuna.
(2) U navedene vrijednosne papire dozvoljeno je uložiti najviše do 15% imovine
obveznog mirovinskog fonda ili najviše do 30% imovine dobrovoljnog mirovinskog
fonda.
(3) Ukoliko je ulaganje u vrijednosne papire iz stavka 1. ovog članka jednog te istog
izdavatelja veće od 1% do najviše 2% imovine obveznog mirovinskog fonda, njihova
ukupna vrijednost ne smije prelaziti 10 % imovine obveznog mirovinskog fonda.
(4) Ukoliko je ulaganje u takve vrijednosne papire jednog te istog izdavatelja veće od
1% do najviše 2% imovine dobrovoljnog mirovinskog fonda, njihova ukupna
vrijednost ne smije prelaziti 15 % imovine dobrovoljnog mirovinskog fonda.
Članak 15.
(1) Mirovinska društva smiju u ime mirovinskog fonda sklapati terminske ugovore na
slijedećim terminskim burzama:
1. Eurex
2. Euronext.liffe, koji uključuje:
a) Euronext Amsterdam Commodity Market
b) Euronext Amsterdam Derivative Market
c) Euronext Brussels Derivative Market
d) Euronext Lisbon Futures and Options Market
e) LIFFE Administration and Management
f) Marché A Terme International de France (MATIF)
g) Marché des Options Négociables de Paris (MONEP)
3. Italian Derivatives Exchange (IDEM)
4. Mercado Oficial de Futuros y Opciones Financieros (MEFF)
5. Chicago Board of Trade (CBOT)
6. Chicago Mercantile Exchange (CME)
7. Chicago Board Options Exchange (CBOE)
8. Tokyo International Financial Futures Exchange (TIFFE)
9. Tokyo Stock Exchange (TSE)
10. Hong Kong Futures Exchange
11. Singapore Monetary Exchange (SIMEX)
(2) Agencija će posebnom odlukom propisati uvjete sklapanja terminskih ugovora.
Članak 16.
Zabranjuje se ulaganje imovine mirovinskog fonda u konvertibilne obveznice.
Zabranjuje se ulaganje imovine mirovinskog fonda u investicijske fondove koji imaju
karakter hedge fondova.
PRAVILNIK
O DOZVOLJENIM ULAGANJIMA I OGRANIČENJIMA ULAGANJA
OTVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA S JAVNOM PONUDOM
primjenjuje se od 01.siječnja 2008
Članak 6.
1) Slobodne dionice u prodaji (eng. free float) su sve one dionice koje se nalaze u
slobodnoj prodaji na ureńenom javnom tržištu i dostupne su svim sudionicima na tržištu
kapitala koji su spremni, po tržišnoj vrijednosti na odreńeni datum, postati imatelji
odreńene dionice.
2) Društvo za upravljanje može ulagati imovinu fonda u dionice koje u slobodnoj
prodaji imaju manje od 20% izdanja ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj
prodaji veća od 100 milijuna kuna.
3) Za sve slučajeve kad dionice stečene ulaganjem imovine fonda ne ispunjavaju
kriterij iz stavka 2. ovoga članka, društvo za upravljanje dužno je bez odgańanja o tome
obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) i uskladiti
ulaganja u primjerenom roku.
4) Ograničenja ulaganja iz stavka 2. ovoga članka odnose se i u slučaju kad društvo za
upravljanje obavlja poslove upravljanja imovinom za račune nalogodavca - vlasnika
portfelja.
ZSE
Poseban režim trgovine
Na temelju članka 201. Pravila Burze Uprava Zagrebačke burze dana 4. ožujka 2008. donosi sljedeće
UPUTE
O POSEBNOM REŽIMU TRGOVINE ( kraj brzopoteznog talasanja)
Posebni režim trgovine odvijat će se svakog trgovinskog dana u vremenu od 11 do 13 sati sukladno algoritmu koji definira predotvaranje.
U posebnom režimu burzovnog trgovanja uključene su manje likvidne dionice, tj. dionice koje u tromjesečnom razdoblju ostvare prosječno manje od jedne transakcije dnevno te imaju prosječni dnevni promet manji od 35.000 kn.
Dionicama u posebnom režimu trgovanja će se trgovati isključivo putem postupka analognom postupku predotvaranja. Svrha ovog postupka je ustanoviti što realniju i reprezentativniju (prvu) cijenu određenog vrijednosnog papira u određenom danu. Cijena dionica u posebnom režimu trgovanja se određuje kroz tri koraka, a do transakcija na ovim dionicama dolazi u 13:00 sati. Najprije se u prvom koraku određuje cijena/e po kojoj je moguće zatvoriti najveću moguću količinu, nakon čega se od nje izdvajaju cijene/a gdje će preostala količina biti minimalna, odnosno gdje je apsolutna vrijednost razlike između kumulativne količine kupnje i prodaje najmanja, te se u posljednjem koraku od cijena određenih u drugom koraku pronalazi prosječna cijena. Detaljni opis algoritma izračuna cijene u predotvaranju biti će dostupan na Internet stranicama Zagrebačke burze.
Burza će svakog prvog petka u tromjesječju objaviti spisak dionica kojima se trguje po posebnom režimu trgovanja, temeljem trgovinskih podataka prethodnog kvartala i kriterija prosječnog dnevnog prometa manjeg od 35.000 kn i prosječno manje od jedne transakcije dnevno u zadnja tri mjeseca, pri čemu će trgovanje sa spiska po posebnom režimu trgovanja započeti prvog narednog trgovinskog dana.
Dionica koja u trgovinskom tjednu ostvari promet od najmanje 500.000 kn i ostvari najmanje jednu transakciju dnevno i najmanje 15 transakcija u tjednu će se prebaciti iz posebnog režima trgovanja u redovni režim trgovanja te će Burza o promjeni režima trgovanja i o datumu promjene režima trgovanja obavijestiti putem svoje Internet stranice
Što se tiče novih uvrštenja na burzu, dionice koje se uvrštavaju u neko od tržišta na burzi će se trgovati u režimu redovite trgovine .
Kada se radi o novim uvrštenjima na Burzu dionice koje se primaju u trgovinu u Usporedno tržište odmah se trguju u posebnom režimu trgovine.
Napokon Ante , tu sam te čekala mjesecima ...ahhhhh
Eto , ništa se ne događa dok ne drekne snaga glasa političara .
Nakon što se do sada anonimni političar Kosor vjerojatno poslan od samoga "boga hrvatskog olimpa" javio da pati sa nama 834 000 malih dioničara i ulagača ustrčao se kompletan financijski švaleraj.Odjednom su svi na spidu.
Posljednjih nekoliko dana Ante u svojim mnogim izjavama poručuje ulagačima i novinarima da su nakon što se predomislio u svom stavu djeljenja packi znamo kome , da pojednostavim budale.
-?
Zbog toga što postavljanju između sve sile glupih i pametna ali krivo navođena pitanja.
Nažalost , odlučujuću riječ kako u svemu tako i načinu funkcioniranja velikih igrača našeg tržišta kapitala daje politička volja i nevolja
naše hr božice pravde koja tradicionalno nije slijepa , donosi odluke ovisno o tome koga ima pred sobom. Za nju je Ante još mali pa pušta one koje im on privede .
"Veliki " su se namirili , sada idemo pažljivije
...Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol za promjenu sentimenta malih investitora u svom već mnogo puta viđenom homo Balcanicus primitivus stilu optužio je medije za koje nije vijest kada je nešto dobro, nego je vijest kada je nešto loše. Zaprijetio je da će novi Zakon o tržištu kapitala podrobnije regulirati pisanje medija o tržištu kapitala, nakon kojeg će iz medija nestati analitikanti, a pojavit će se analitičari s Hanfinom licencijom!
...Samodol je na to vratio lopticu verbalne paljbe na nestručnost novinara koji ne znaju temeljnu razliku između službenog tržišta i kotacije javnih dioničkih društava, prijeteći da će, "ako Crobex bude blizu groba, Hanfa njegovim grobarima..." (vjerojatno ono materi)
Ante Samodol je u siječnju 2006. dospio na čelo agencije koja je zadužena za nadzor nebankarskih financijskih institucija: investicijskih i mirovinskih fondova, osiguravatelja i leasing-društava. S obzirom na to da je riječ o tržištu teškom više desetaka milijardi kuna, Samodol je zapravo jedan od najmoćnijih dužnosnika u državi.
Samodol je demantirao i navode da on zlostavlja sve zaposlenike Hanfe koji ga bespogovorno ne slušaju, a štiti druge koji sudjeluju u neprimjerenim aktivnostima. U pismu se navodi da Samodol često kažnjava svoje djelatnike zbog navodnog sukoba interesa, čak i u situacijama kada bi čuo da se neki djelatnik Hanfe našao na ručku s nekom osobom iz financijske industrije.( tak treba 
NACIONAL;
....Interkapital je već ostao bez dozvole za rad uvjetno na rok od godinu dana i to zbog bezočnog laganja djelatnicima Hanfe koji su provodili nadzor. Iako je nakon toga utvrđen novi niz nepravilnosti, Samodol je to zbog svog prijateljstva sa vlasnicima Interkapitala zablokirao. Zataškana je i prijava za dražbu dionicama Zagrebačke banke. Hrvatski fond za privatizaciju na javnoj dražbi je prodavao velik paket dionica Zagrebačke banke. Interkapital je kupio taj paket tako da je kupnju kreditirala sama Zagrebačka banka, samo uz zalog kupljenih dionica.
FRANJO LUKOVIĆ, čelnik Zagrebačke banke koja je financirala Interkapitalovu kupnju dionica te iste bankeOni su znali da uskoro slijedi povoljna dokapitalizacija Zagrebačke banke. Nakon što je ta dokapitalizacija objavljena, cijena dionica je naglo porasla, a Interkapital je zaradio preko 20 milijuna kuna. Treba istaći da Interkapital upravlja portfeljem vrijednosnih papira za Martinu Dalić
Jutarnji list
Razgovarao Viktor Vresnik
Kada je Ante Samodol postavljen za šefa Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, što je puno ime za instituciju poznatiju kao Hanfa, u maloj hrvatskoj brokerskoj zajednici nastala je panika. Svi su ga poznavali, a ni s kim nije bio predobar..
Kolege s kojima je bio u domu tijekom studija, znali su ga kao povučenog i vrlo ambicioznog “štrebera” koji je, dok su oni tulumarili po novootkrivenom Zagrebu, u svojoj sobi pripremao ispite. Upravo kada su počeli uživati u tranzicijskom eldoradu mlitavo reguliranog hrvatskog tržišta, baš su im njega doveli za šefa. Svima je bilo jasno da slijedi teško razdoblje privikavanja.
• Kad je Hanfa krenula 1. siječnja 2006 godine, na tržištu je vladao priličan kaos. U kojoj se mjeri današnja situacija razlikuje od one prije godinu dana?
- Odradili smo udarnički posao. Imali smo nekoliko fronta: organizirati samu Hanfu, što znači urediti stvari tako da tri bivše institucije funkcioniraju ujedinjeno kao jedna, nastaviti aktivno sudjelovanje u pregovorima s Europskom Unijom, a istodobno je kroz taj proces spajanja trebalo spojiti ego ljudi i njihove različite navike, a to je, vjerujte, bila katastrofa. Ono gdje smo stvarno izgubili dobrih pet - šest mjeseci prošle godine, bila je Pliva koju je nas petero - šestero iznijelo na vlastitim leđima. Tada smo pokazali da imamo i stručni i administrativni kapacitet. A to nije bila samo bitka za stolom, nego se vodila i ispod njega.
• U to se vrijeme ta bitka često shvaćala osobno, kao sukob između vas i Plivina šefa Željka Čovića.
- Ako sam ja personifikacija onoga što je učinjeno, onda mi je doista drago što se to smatra bitkom između mene i Čovića. U tom slučaju ne bih volio da me se bilo kako drukčije tretira. Međutim, važno je da se percipira da smo mi unijeli društvene promjene jer njih nije lako donositi, a još manje uglaviti ih u sustav u kojemu živimo. Ako ste oportunist, a uz to još i kukavica, onda zaista nećete donijeti nikakve promjene i nema šanse da promijenite ovu šnitu svijeta gdje djelujemo. Tako sam se bio postavio i u Plivinu slučaju, ali nismo izlazili iz zakonskih okvira. No, danas je na Državnom odvjetništvu da otvori i istraži moju samoprijavu te kaže tko je i što radio.( Čović je nedavno sudski oslobođen optužbi)
• Još se, znači, vuku Plivini repovi?
- Vuku se.
• Jeste li u bilo kakvom kontaktu sa Željkom Čovićem?
- Baš ništa nemam s njim, ni s bilo kim s te, recimo, suprotne strane u Plivinu slučaju.
• Povezuju li i dalje svaku Hanfinu akciju uz vas osobno?
- Oduzeli smo brokerske licence nekim brokerskim kućama, ali rade njihova društva za upravljanje fondovima. Tu nema nikakvih personifikacija, niti odnosa Samodol protiv nekoga. Zaista je riječ o institucionaliziranim odnosima. I ja bih volio da se kaže da je ovo ili ono učinila Hanfa, a ne da je to učinio Samodol.
• Hanfa je zamišljena kao nezavisna institucija. Je li Vlada ili bilo koja druga državna ustanova ikad pokušavala upravljati procesima koji se ovdje događaju?
Mnogo je hipokrizije među brokerima jer svi bi htjeli pravnu državu, ali ne u svom dvorištu. Dugo sam za neke mislio da mogu hodati po vodi, ali kad sam počeo raditi ovaj posao, uvidio sam da sam bio u teškoj zabludi.
- Da ne bi bilo zabune, moje imenovanje jest političko. Nisam član nijedne stranke, pozvan sam kao stručnjak, a procesima upravlja isključivo Uprava temeljem desetak zakona prema kojima radimo. Hanfa je nezavisna institucija koja se financira isključivo od industrije. Nismo potrošili niti jednu proračunsku lipu. To znači da smo i financijski nezavisni. S druge strane, ovaj posao ne možete raditi ako ne surađujete s Vladom i ministrima, ako ne odlazite u Sabor, na koordinacije Vlade ili u Ministarstvo financija kada se pišu zakoni. Kada mi god netko kaže da sam zbog takve suradnje politički ovisan, ja mu kažem da jesam.
• Znači li to da iz Vlade može stići signal da Hanfa negdje treba zažmiriti? Recimo, u tzv. slučaju Verona?
- Ma kakvi! Ja sam i tada bio rekao da zaista nisam u to vrijeme imao nikakav kontakt ni s jednim od sudionika toga navodnog sastanka: ni s Čovićem, ni sa Žužulom, ni s premijerom. Štoviše, ono što se tamo navodno događalo, uopće me se ne tiče. Nama se u to vrijeme pripisivalo da smo petljali s nekim stvarima prije nego što su uopće u Hrvatsku upućeni dokumenti o kojima smo navodno tada već bili sve odlučili. U to sam vrijeme, tvrdoglav kakav jesam, branio svoju čast. Što sam drugo, uostalom, mogao učiniti? Moliti Čovića ili nekoga drugog da me ostave na miru jer sam ja pošten dečko? Ma, branio sam se svim raspoloživim sredstvima! S druge strane, ovdje se baš ništa ne može skriti. Kada donosimo odluke, svi predmeti su već prošli proceduru tehničkog osoblja. Sve je vidljivo. Točno je da je na početku bilo drukčije. Jednom smo kolegi, pravniku, nakon što su se klijenti počeli buniti, u ladici pronašli više od 200 neriješenih predmeta. Toga više nema. No, ni ja ne mogu određivati prioritete u redoslijedu obrade predmeta. Proceduralne stvari moraju se automatizirati tako da sustav radi sam od sebe.
• Ipak se povremeno čuje da baš Hanfa namješta datume objave pojedinih javnih ponuda dionica.
- Ma slušajte, zašto bismo to radili? To su gluposti. Točno je da upozoravamo na detalje za koje smatramo da nisu dobro pripremljeni. Prvo naše stručne službe odrade svoj posao, a onda njima kažemo što ne valja i što oni trebaju učiniti.
• Kako Hrvatska stoji kada je riječ o promjenama financijskih standarda i njihovu usklađivanju sa zahtjevima Europske komisije?
- Ni u čemu ne kasnimo. Napravili smo sve što smo se dogovorili.
• Hanfini službenici smiju kupovati dionice...
- Smiju, ali moraju prijaviti što su, kada i preko koga kupili.
• Je li uopće moguće da netko u Hanfi nema povlaštene informacije o nekoj dionici?
- Kada bi bilo točno ono što se čini ljudima koji nas promatraju izvana - da mi o svakoj dionici znamo sve - onda se nama nikada ne bi događale situacije u kojima idemo ad hoc i dijelimo packe i lekcije, pa se ponekad moramo i ispričavati. Mi ne znamo sve. Činjenica je da je u zakonu ostalo tako da ljudi smiju kupovati dionice. No, za to imamo poseban pravilnik i u kući smo organizirali poseban odjel kojemu se moraju prijaviti svi koji ulaze u takve transakcije. O tome se zatim obavještava i javnost putem Hine. Zapravo, iznimno malo ljudi sudjeluje u takvim poslovima. Osobno volim pogledati koji čovjek preko koje brokerske kuće posluje. Sigurno nikoga nećemo poslati da nadzire svog brokera.
• Imate li vi dionice?
- Nemam. Prodao sam što sam imao još prije nego što sam otišao u Ministarstvo financija, a dionice Nava banke riješio sam prije Hanfe. No, sada imam osobnu dvojbu na čije rješenje možda neću moći utjecati u potpunosti onako kako bih želio. Moja je supruga, naime, 13 godina radila u Ini i ima pravo na određen broj dionica. Nagovaram je da odustane, ali ona kaže da je to njezino stečeno pravo i da je baš briga što će tko reći i što će tko pisati o meni. Odluči li ona kupiti te dionice, ja ću to, naravno, prijaviti, ali očito je ne mogu spriječiti u toj namjeri.
• Kada ste došli i kada je profunkcionirala Hanfa, brokeri su to shvatili kao katastrofu. Često su vas proglašavali glavnom kočnicom razvoja tržišta. U kakvim ste danas odnosima s brokerskim kućama?
- Mnogo tih ljudi znam otprije jer je to relativno malo društvo, a ja sam broker iz druge hrvatske generacije, one koja je položila brokerski ispit 1992. godine. Bio sam i član uprave banke, diler u banci, ulagao sam u dionice… Mislim, zapravo, da među brokerima nije bilo nikakvih radikalnih događanja, kao i na tržištu, sve do prodaje banaka strancima 2001. i 2002. godine. Tada je krenulo. Mnogo je hipokrizije među brokerima jer svi bi htjeli pravnu državu, ali ne u svom dvorištu. Doista sam dugo za neke od njih mislio da mogu hodati po vodi, ali kada sam počeo raditi ovaj posao, vrlo sam brzo uvidio da sam u teškoj zabludi. Prva godina bila je uistinu očajna. Grozna! No, da nisam u ožujku prošle godine molio direktora jedne banke da pristane da sadašnji direktor Burze bude na tome mjestu, on to ne bi bio. Da nisam osobno 12. travnja prošle godine pozvao Zagrebačku i Varaždinsku burzu i da nismo otvorili pregovore koji su trajali od jutra do večeri, mislim da bi pitanje objedinjavanja tih dviju burzi još bilo daleko. Moram priznati da sam se nakon toga više puta ugrizao za jezik i sve što sam mislio o mnogima od tih ljudi koji su bili na tim sastancima, i što sam mislio o organizaciji Zagrebačke burze, baš i nije bilo tako. Kada smo u Hanfi napravili prve analize tko što i kako radi, osobno sam bio prilično neugodno iznenađen kada su neki od mojih starih znanaca bili u pitanju. No, to je moj osobni problem. Brokerske kuće i Hanfa su samo dvije strane jednog te istog posla i tako gledamo na odnose s brokerskim kućama.
• Niste li vi i rodbinski povezani s direktorom Burze, Robertom Motušićem?
- Nismo rodbina, ali smo stari prijatelji i obitelji nam se dobro poznaju. Međutim, posve sam svjestan činjenice da je novac najemocionalnije od svih pitanja u životu. Kada su došli u situaciju da se zapitaju žele li novac ili Samodola za prijatelja, vjerujem da su mnogi od mojih starih kolega, negdje u dubini duše, promislili nekoliko puta. Tako mi je bilo s Burzom, tako je i s brokerskim kućama.
• Što je s redovitim curenjem informacija o upisu dionica kod javnih ponuda?
- To više nećemo tolerirati. U zakonu je jasno što tko smije objaviti, a što ne smije. Nikakve brojke od agenta ili izdavatelja ne smiju ići u javnost prije isteka roka upisa ponude. Između ostalog, i zato što institucionalni investitori obično upišu veće iznose od onih koje namjeravaju kupiti. Tako na neki način rezerviraju pozicije. No, ako se podaci o njihovu upisu objave, to automatski utječe na interes ostalih, pa i na konačno formiranje cijene dionice. Tako se događa da cijena, bez ikakvih fundamentalnih pokazatelja, u prvih pet dana na burzi ode 70 posto naviše.
• Surađuje li Hanfa u akcijama poput Maestra?
- Uvijek odradimo svoj dio posla, iako se većina spominjanih slučajeva odigravala uglavnom izvan područja našeg djelovanja. Na inicijativu europskog izaslanika u Hrvatskoj, Vincenta Degerta, potpisali smo sporazum s MUP-om, Uredom za sprečavanje pranja novca, USKOK-om, Poreznom upravom, Državnim odvjetništvom i SOA-om na temelju kojega razmjenjujemo informacije i surađujemo. Taj sporazum je bio pun pogodak.
• Kakvo je mišljenje Hanfe o posebnim namjenskim kreditima koje banke nude za kupnju pojedinih dionica?
- Postoji općeniti stav u društvu da se ne smije podići kredit i založiti dionice. Mislim da je takav stav posve pogrešan. Riječ je o legitimnom poslu koji ne treba povezivati s nekim situacijama iz prošlosti kada su, u ranom privatizacijskom razdoblju, direktori otkupljivali kompanije menadžerskim kreditima koje su vraćali novcem od kompanija koje su često završile u stečaju. Ne bude li kredita, ljudi nikad neće imati dovoljno novca da bi ih mnogo kupovalo dionice.
• Zakon o preuzimanju trgovačkih društava trebao je biti usvojen u Saboru po hitnom postupku. Zašto je vraćen u redovnu proceduru? Je li riječ je o tome da bi taj zakon dao goleme ovlasti Hanfi da istražuje moguću međusobnu povezanost sudionika na tržištu?
- Nije riječ o tome. Zakon bi trebao proći na drugom saborskom čitanju, a vraćen je na inicijativu jednog od članova tima pregovarača s EU. Ni nama baš nije jasan pravi motiv njegove intervencije jer je zakon usklađen sa svim direktivama EU.
Na Plivi sam u Hanfi uveo zatvorski sustav mjera
Koliko su se nakon Plive, kada se radilo na drugim slučajevima, osjećali pritisci na Agenciju?
-Pliva se dogodila iznenada. To tada nitko nije očekivao. Mi smo u to vrijeme imali zacrtan plan donošenja nekih zakona i kanili smo raditi na Agenciji. To je bio plan. Plivu smo svi radili u grču. Znali smo da to moramo odraditi. Uveo sam tada u agenciju doslovno zatvorski sustav mjera - strogi dnevni red ponašanja, tko što zaključava i otključava tko može ući u koju sobu, tko ima ključeve od sefa, tko su ovlaštene osobe, tko može davati odgovore na pitanja…
Bio sam nasjeo na telefone jer sam shvatio da zastupnici jedne grupacije uporno zovu Agenciju. Morao sam , grubo rečeno, rezati glave i donositi odluke. A tako možete funkcionirati jedino kada ste posve sigurni da radite u skladu s postojećim zakonom i da sami znate što hoćete. Mnogo tih poslova, kada se donese Zakon o preuzimanju dioničkih društava, nećemo više raditi mi, nego Središnja depozitarna agencija.
U to smo vrijeme sami odrađivali sve poslove - od komunikacije s Islandom, do rada s garancijom od dvije milijarde eura. Barr je, recimo, poslao original garancije. To možete naplatiti samo ako taj original fizički sačuvate. Nosili smo je u banku i čuvali u posebnom sefu. Mislim da bi se od toga mogla napraviti odlična priča o jednom segmentu društvenog života u tranzicijskom razdoblju. Uz sve ove pritiske posla, tiskale su nas i medijske špekulacije i nagađanja, odvjetnici…
"Velike banke su namjerno srušile burzu"
Sanja Kapetanić
@business.hr
Pad burze u posljednja tri mjeseca, tijekom kojih je "isparilo" 100 milijardi kuna, sofisticirani je financijski inženjering koji su svjesno organizirale velike banke preko svojih mirovinskih fondova, a ni Hanfa ni Zagrebačka burza, kao ni Vlada, nisu učinile ništa da se spriječi krah u kojem su jedini gubitnici needucirani mali ulagači, ustvrdio je u utorak Darinko Kosor, predsjednik gradske organizacije HSLS-a, na konferenciji za novinare u središnjici stranke.
Kosor tvrdi da će se cijene na staro vratiti za šest do 12 mjeseci, no to će biti prekasno za većinu od 100.000 nedovoljno educiranih malih ulagača koji su u svjesno kreiranoj panici dionice prodavali za samo 30 posto njihove vrijednosti. A najviše su ih kupovali mirovinski fondovi u vlasništvu velikih banaka, koji su cijene i srušili tako što su iz dioničarskih fondova izvukli 1,5 milijardi kuna nakon što im je Hanfa omogućila da ulažu u JDD kotaciju. Banke su pri tome zaradile na nekoliko načina. Kao vlasnici dioničkih fondova naplatile su ulaznu i izlanu naknadu, kao vlasnici mirovinskih fondova vrlo su jeftino kupile dionice, a potom su razočarane ulagače još namamile i na oročenu štednju.
Kosor podsjeća i na nelogičnost pada vrijednosti dionica čak i tvrtki koje su lani imale i nekoliko stotina posto veću dobit nego u 2006., a negira i veliki utjecaj američke hipotekarne krize na hrvatsko tržište, jer ono nije počelo padati nakon nje, nego tek kada je na tržište namamljeno stotinjak tisuća malih ulagača.
Uz mirovince, za krah burze Kosor optužuje Hanfu, čiji šef Ante Samodol "napada novinare jer pišu ono što svi mogu vidjeti umjesto da uz pomoć medija raskrinkava špekulante". Kosor od Hanfe traži da hitno provede nadzor u mirovinskim fondovima ili predloži izmjene zakona ako za to nema ovlasti.
Od koalicijske vlade, čiji je član i HSLS, Kosor traži da se barem posredno uključi u spašavanje tržišta kapitala slično kao što je posredovala u smanjivanju cijena nekih prehrambenih proizvoda. Zagrebačkoj burzi pak zamjera što nije dovoljno radila na edukaciji malih ulagača iako je sudjelovala u reklama koje su ih mamile na kupnje dionica.
PRIVATIZACIJSKA MASOVKA ILI SVI PUTEVI VODE U BANKE
1. TAJKUNI
2.PIF
3.UPRAVE DD
4.MALI ULAGAČI I ESOP
5.BRANITELJSKI FOND
6.KAPITALNI FOND?
--------------------------------------------
OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI-BANKE
Provjereni trač iz Hiperaktivne banke na rubu zakona;
direktori posuđuju novac iz banke cc 2 - 3 mil.kn
daju svom OIF i upravljaču rok od x dana za >100% prinos
dodatni zalet daje povrat viška sredstava ipo-ht (listopad)
---------------------------------------------------------------------------
igra traje do dozvole omf u jdd kotacije
nezakonito upućeni režu pozicije
maleni paničari ostaju bez "stolice"
cool
Ali to nije sve , BF-braniteljski fond pod psihološkim pritiskom provjerenim u kuponskoj privatizaciji
It's not over yet
Bit problema nije ovo što se događa sada , već ono što se događalo ranije.
Samodol ne koristi svoje ovlasti , ne poništava inside nezakonite transakcije i profite.
Skučen u malom ograničenom prostoru zakona i svemoćnika proziva novinare i blogere..
Što sad?
Ništa.
Varate se ako mislite da vas se ovo ne tiče.
Hrvatska je na rasprodaji , kasnije ćete kukati kako su sve pokupovali stranci.
Bear market ili tržište medvjeda obrnuto je od tržišta bikova. Tržište medvjeda je pesimistično, tržište na kojem cijene dionica padaju ili se očekuje njihov pad. Može se reći da pad cijena dionica ili indeksa od 15 do 20 posto označava ulazak u takvo tržište. Bear ili medvjed stoga je investitor koji nastoji zaraditi u očekivanju pada cijena dionica.
Dugoročnim investitorima najbolji je savjet stoga čekati promjenu trenda i ne boriti se protiv "medvjeda".
Zamka za bikove (bull trap)podrazumijeva pogrešan signal koji upućuje na kraj padajućeg trenda, odnosno investitore dovodi u zabludu da su cijene dionica ili indeksa promijenile trend i da nakon njihova pada počinje uzlazna putanja iako će se ustvari nastaviti njihov pad. Takav znak može biti krivo raspoznat zbog realizacije nekog većeg naloga, odnosno neke veće kupnje pojedine dionice, nakon čega se ipak može nastaviti pad cijene.
Skok mrtve mačke (dead cat bounce) podrazumijeva oporavak nakon dugotrajnog pada ili duljeg razdoblja tržišta medvjeda, nakon čega tržište nastavlja padati.
Uložite u sebe
Često se ulagači na burzi pitaju i razmišljaju zašto su nešto učinili ili nisu učinili, ali uglavnom tek kada je već prekasno... Svi oni koji se bave investranjem trebali bi poslušati savjet, a odnosi se na to kako se moramo pomiriti s činjenicom da nitko ne može biti u pravu uvijek i da se trebamo naučiti nositi sa vlastitim pogreškama i ne dozvoliti svojim emocijama da upravljaju našim rasuđivanjem.
Gubitke treba shvatiti kao primjere i lekcije koje treba upamtiti i iz njih učiti kako se ne bi ponovno događali. Svatko od nas treba proći jedan proces učenja i privikavanja na tržište kapitala i njegov specifičan način funkcioniranja i logike. Taj period bismo mogli nazvati periodom stvaranja investitora u nama. Kod većine osoba se radi otprilike o vremenu od dvije-tri godine dok nam neke stvari ne postanu normalne, a koje nisu uobičajene u svakodnevnom načinu razmišljanja. Tijekom tog perioda ne traje samo učenje tehničkih pojedinosti kao što su način trgovanja putem brokerskih kuće, otvaranje naloga, oznake i raspoznavanje poduzeća koja kotiraju na burzi, te povijest njihovog trgovanja, već privikavanje i pokušaj učenja maloprije spomenutog načina razmišljanja.
Jedna od stvari koju se mnogi pitaju kada razmišljaju o bavljenju investiranjem jeste i pitanje da li je trenutno pravo vrijeme za to. Nema tog vremena koje je pravo za to ili još bolje rečeno svako je vrijeme jednako pravo i jednako dobro.
Neki smatraju da još nisu dovoljno bogati za takvu aktivnost ili su još premladi za to ili čekaju bolji i sigurniji posao i sl. Budući da je period od nekoliko godina učenja potreban svakome kako bi naučio uspješto ulagati, nikad niste premladi da se time počnete baviti. Isto tako, čekanje da budete bogatiji može potrajati cijeli život. Upravo bi Vam investiranje trebalo poboljšati financijsko stanje. Ali moramo biti svjesni činjenice kako će biti i neuspjeha. U početku sigurno više nego kasnije. To trebamo shvatiti kao troškove učenja i investiranje u svoju budućnost, a ne kao gubitke. Kada netko odluči završiti studij, uz malo truda dade se izračunati da, pogotovo ako je studij u drugom mjestu od mjesta boravka za iznos koji će potrošiti tijekom narednih nekoliko godina može kupiti malo skromniji stan ili nešto bolji automobil. Pa zbog čega onda ljudi uopće studiraju? Netko će reći zato jer mu to plaćaju roditelji ili netko drugi. Međutim zašto taj student ne bi rekao svojim roditeljim neka mu umjesto toga kupe stan. Razlog je taj što svi više manje smatraju kako je studij preduvjet za bolji posao i bolju plaću.
Dakle investicija za buduće uspjehe i korist. Zbog čega bi sa investiranjem bilo drugačije? Zašto i na tom polju ne bismo morali završiti svoje obrazovanje, steći diplomu i naravno, kao i sve drugo u životu - platiti za to, a sve kao preduvjet za buduće uspjehe.
Pretumbalo listu blogera.
Stari otišli , došli novi...
aha , piše business.hr da je Crobex na koljenima 3264 .
(veliki pad i u Ljubljani , Belex je mrtav odavno )
još nije ... na koljenima
ali je ok.
odbor za hladan doček braniteljskog fonda
vele braniteljima nemojte prodavati , ali ako se proda 50% fond se gasi
zamisli...
sad svi nešto mudruju oko burze, tko ,kaj , zakaj...
a Samodol Znaseaze kome poručuje;pazite da vam Grobex ne pobjegne sa lopate
neće,ALI pomalo ide prema sveukupnom P/E 10
koga zanima neka pogleda , izračuna odnose , cijene i dividende
taman dok to sve izračunate (puno je to posla)
fino polako ujutro u kupovinu ; kruh , mlijeko i neku sistem bottom fishing dioničicu
ALI isključivo sa viškom love
baš me zanima hoće li imati mu_da da sve ode na 2000 bodova ili 100kn po Crobex dioničici
-kod nas se uvijek , ali baš uvijek mora računati na lopovštinu , manipulaciju i ostale marifetluke - odgovorno tvrdim
međutim , sve ovo može biti dobro riješenje ukoliko čvrsti kupac , a nekoliko mj. se kupuje po cijeni kupca -
budu rh obvezni mirovinski fondovi i trezori dd-a.
za OIF-e nema beda , oni ionako lakše zarađuju s manjim volumenom
Galinec ( to one ) veli da je OIF-a preveč
bez obzira na to što se kod nas sve rješava balkansko hajdučkim metodama postoji logika.
manipulacije su logične .kaj ne ?
zakaj nebi bilo logično da nestane > 8,8 milijardi kuna
Bloomberg
na burzi ( bilo kojoj) postoji tkzv obrnuta logika
gubitak ili minus na računu je podnošljiviji od ne sudjelovanja u rastu
RH firme preživjele su rat privatizacije i ostalo , hoće li preživjeti ulazak u EU...morale bi
sad mi je krivo što nisam pokrenula svoj brokeraj , a mogla sam.
ahhh
to je to
...Bottom Fishing
Buying Strategy
Concept
Bottom fishing is finding stocks that are inexpensive relative to previous levels, and have signs that the bargain is going to end soon. Find stocks that are a showing a break from pessimism, an increased level of confidence that the stock is undervalued, and signs of optimism for the future. Filtering for these situations gives the investor a short list of companies to perform their necessary due diligence on before speculating on a change in trend.
Background
Buying a stock that is in a long standing down trend can be as dangerous as stepping in front of a freight train. It takes time for stocks to reverse trends, and buying what seem to be bargains can be a crush to your portfolio. However, bargain hunting can be profitable if the timing is right. To effectively bottom fish beat-up stocks, you have to enter when there are signs that the downslide is slowing and a move back upward is imminent.
Market psychology takes time to turn around. When bottom fishing, we want to focus on stocks that have suffered a sell off and are cheap relative to where they once were. However, we want to also look for signs that market psychology is turning favorable on these stocks and that they are ready to head higher again.
| < | travanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
lolina_@net.hr
A wise man should have money in his head, but not in his heart.
***
Blog.hr
Forum.hr
ZSE
Monitor.hr
Investopedia
vrijeme u eu
SDA
TO ONE
SEEbiz
HANFA
poslovni dnevnik
Abacus
nagradne igre
STYLE.com
BUSINESS.HR
Economist.com
mojedionice.com