nedjelja, 11.06.2006.
Analiza glasa
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet
Odsjek za logopediju
Kušlanova 59a
ANALIZA GLASA
Seminarski rad iz kolegija Logopedska dijagnostika
MENTOR: prof.dr.sc. Behlul Brestovci
STUDENT: Morana Pažur, 4. godina
Zagreb, ožujak 2006.
UVOD:
Mnoge životinje proizvode glasove, što znači da proizvodnja glasa nije isključiva sposobnost ljudske vrste. Za razliku od životinja, čovjek je u mogućnosti kontrolirati fonacijske mehanizme i ima sposobnost govora.
Fonacija je dijelom naučena motorička radnja, a odvija se uz sudjelovanje akustičkih i kinestetičkih mehanizama, pod stalnom kontrolom središnjeg živčanog sustava.
Zanimanje za glas postoji još iz 5.st. pr.n.e. kada je Hipokrat govorio o važnosti pluća, dušnika, usana i jezika u proizvodnji glasa. Stari Egipćani i Indijci također su poznavali razvoj govora i jezika, te postoje medicinske ilustracije liječenja osoba sa smetnjama respiratornih organa.
Slika 1 – anatomski prikaz organa koji omogućuje glasanje
MEHANIZAM NASTANKA GOVORA
Govorni trakt je vrlo složeni sustav koji uključuje dišni, olfaktorni i digestivni sustav. U stvaranju govornog zvuka sudjeluju tri anatomsko – funkcionalne skupine odnosno izvršni govorni organi: dišni organi (aktivatori, respiratori), organi za glasanje (fonatori, generatori) te izgovorni organi (artikulatori).
Disanje je osnovna biološka funkcija čovjeka, a u njezinoj realizaciji sudjeluju pluća koja su izvor govorne energije. Rad pluća određuje intenzitetske karakteristike govora (jači potisak zraka iz pluća, tj. veći tlak manifestirat će se većim intenzitetom zvuka). Pluća također utječu i na neke vremenske karakteristike govora. Tako npr. mjerenjem maksimalnog fonacijskog vremena možemo posredno saznati kakav je vitalni kapacitet pluća.
Samo stvaranje zračnog vala nije dovoljno za govor. Zračnu struju je potrebno modulirati dovoljno brzim promjenama kako bi nastao oralno glasvni govor. Kod govora razlikujemo četiri vrste modulacija: modulaciju glasnicama, modulaciju trenjem (frikcijska modulacija), start-stop modulaciju (okluzija), modulaciju rezonatorskim šupljinama.
Glas nastaje u larinksu. Izvor glasa su glasnice koji pod određenim okolnostima zbog prolaska zračne struje počinju titrati. Modulacija glasnicama stvara zvuk koji ima karakteristike harmoničnoga zvuka. Taj zvuk, koji nastaje treperenjem glasnica, zove se glas, a generiranje tog zvuka zove se glasanje odnosno fonacija.
Rezonancija je osobina krutih tijela i šupljina ispunjenih zrakom koje pod utjecajem zvuka iz okoline počinju same titrati. Kao rezultat rezonancije u takvom tijelu koje titra (rezonatoru), javit će se frekvencije koje su harmonici izvornoga tona koji je izazvao rezonanciju. Broj i intenzitet pojedinih harmonika ovisit će o frekvenciji izvornoga tona, volumenu i obliku rezonatora, kao i o fizikalnim svojstvima materijala od kojega je rezonator sačinjen. Važne rezonantne šupljine su supralaringealne: faringealna, oralna i nazalna. Osim njih postoje i Morgangijeva šupljina i usnena. Prolazeći kroz njih, slab osnovni laringealni ton dobiva konačnu čujnost i druge kvalitete.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE GLASA
Ljudski glas je jedini koji može istovremeno proizvesti riječ i ton. Glas je važna sastavnica komunikacije i daje nam mnoge informacije o osobi, odnosno predstavlja spol, dob, zdravstveno stanje, temperament, misli, osjećaje, raspoloženje i ostalo.
Osnovne karakteristike glasa su visina, intenzitet i boja. Subjektivno ga procjenjujemo kao visok, nizak, napet, hrapav, promukao, piskutav i sl. Ta subjektivna nahođenja moguće je provjeriti objektivnim načinom.
Promjene glasa manifestiraju se kroz tri temeljne osobine: u tonu, jakosti i boji. Osim temeljnih osobina postoje i dvije dodatne mijene glasa, a to su količina šuma u glasu i način započinjanja glasa (meki i tvrdi početak ili ataka).
Visina glasa – osnovni laringealni ton
Modulacija glasnicama stvara zvuk koji ima karakteristike harmoničnog zvuka, kojim se proizvode svi samoglasnici u govoru, slabog je intenziteta i gotovo nečujan. Osnovni laringalni ton se pri prolasku kroz rezonancijske šupljine pojačava i stvaraju se harmonični tonovi koji obilježavaju glas.
Visina glasa ovisi o brzini titranja glasnica, odnosno o fundamentalnoj frekvenciji. Fundamentalna frekvencija (f0) je broj vibracija koje glasnice učine u jednoj sekundi, a izražava se u Hertzima (Hz). Brže titranje stvara viši ton, odnosno višu frekvenciju glasa. Brzina titranja glasnica ovisi o debljini, dužini i napetosti glasnica, te o tlaku zraka koji prolazi između glasnica. Povišenje tlaka zraka dovodi istovremeno do povećanja intenziteta glasa i višeg tona. Prosječna visina osnovnog laringealnog glasa iznosi: kod muškarca 120 – 150 Hz, kod žena 180 – 220 Hz, a kod djece oko 300 Hz. Visina glasa varira u govoru (rečenična intonacija i naglasak).
Osnovni laringealni ton je zvuk dobiven relaksacijskim titranjem glasnica u čijem se ritmu modulira zračna struja. On je slab i nije čujan, a konačnu snagu i čujnost dobiva prolaskom kroz vokalni trakt, odnosno rezonantne šupljine, kada nastaje glas.
Intenzitet ili jakost glasa
Intenzitet percipiramo kao glasnoću, a ovisi o amplitudi titranja glasnica, te o subglotičkom tlaku zraka. Što su te vrijednosti više, veća je i jakost glasa. Intenzitet se izražava u decibelima (dB).
Boja glasa
Boja glasa je karakteristika glasa koja čini glas prepoznatljivim za sugovornika. To je perceptivni fenomen koji svaki glas čini jedinstvenim i neponovljivim. Boja glasa nastaje kao rezultat rezonancije, odnosno obrade u rezonantnim šupljinama (Morgangijevoj, ždrijelnoj, usnoj, nosnoj i usnenoj). Boja glasa ima stalnu i promjenjivu sastavnicu. Stalna ovisi o organskim osobinama čovjeka, a promjenjiva na izražajnu mogućnost pojedinca.
Shimmer i jitter
Shimmer je kolebanje intenziteta svakog pojedinog titraja glasnica ili intenzitetske oscilacije titranja glasnica. To je vremenski parametar kojim se promatraju promjene amplituda osnovnog laringealnog glasa. Shimmer se mjeri putem maksimalnog foniranja vokala, a vrijednosti se izražavaju u decibelima. Pri normalnoj fonaciji varijacija srednje amplitude obično nije veće od 0,5dB ili 5% glasovnog signala. Viša vrijednost shimmera u glasovnom signalu percipira se kao promuklost. Za razliku od vrijednosti jittera srednja vrijednost shimmera je često viša kod individua sa patologijom glasnica, zbog negativnog utjecaja takvih uvjeta na stabilnost vibracijskih uzoraka koji su u tijeku.
Jitter je kolebanje frekvencije osnovnog laringealnog tona ili frekvencijske oscilacije za vrijeme titranja glasnica. To su promjene visine frekvencije u osnovnom glasu. Ukoliko je fonacijski sustav idealan i stabilan mehanizam, neće postojati nikakva razlika u osnovnim periodima osim kada govornik namjerno mijenja visinu glasa. Može se mjeriti preko oscilograma i izračunava se u postocima (%). Smatra se normalnim ako je odstupanje do 1%.
Omjer signal – šum
Harmonic to Noise Ratio (HNR) ili omjer signal – šum je omjer najvećeg intenziteta harmonika i najvećeg intenziteta šuma.
Formanti
Formanti su pojačani dijelovi spektra koji su rezultat rezonantnih frekvencija govornog prolaza. Kod zvučnih glasova formanti su praktično nevidljivi jer je spektar prekriven harmonicima koji intenzitetski dominiraju u spektru, a kod bezvučnih glasova formanti se temelje na rezonantnim frekvencijama šumova. Naime formanti nisu jednaki za jedan glas u jednom jeziku kod muškarca i žene i oni ovise o visini osnovnog laringealnog glasa. Za formante samoglasnika Škarić navodi da razlike između muških, ženskih i dječjih formanata postoje zbog razlika u obujmu govornih šupljina. Jelaković navodi suprotno, da nema muških i ženskih formanata, jer su rezonantne šupline u prosjeku podjednako velike, već razlike nastaju zbog veličene glasnica.
EVALUACIJA I MJERENJE GLASA
Funkcionalna evaluacija patologije glasa obuhvaća sljedeće metode: auditivnu ili slušnu percepciju, videostroboskopiju, akustičku analizu, mjerenje aerodinamičke funkcije i pacijentovu subjektivnu procjenu glasa (samoprocjenu).
Od spomenutih metoda, tradicionalna logopedska evaluacija obuhvaća akustičku i perceptivnu analizu glasa te samoprocjenu.
Perceptivna analiza glasa
Perceptivna ili psihoakustička analiza je usporedba kvalitete nečijega glasa s referentnim vrijednostima, tj. s normalnim glasom. Teško je definirati normalan glas jer granice normalnosti određene su kulturološki i sociološki. S druge strane, upravo unutar određenog društvenog konteksta, kulturni standard je kriterij prema kojemu se glasovi pojedinaca mogu prepoznati kao normalni ili devijantni.
Danas se u kliničkoj praksi ocjenjuje nekoliko parametara: sveukupna jakost poremećaja, hrapavost, promuklost, šumnost, napetost, visina glasa i glasnoća.
Kod procjene, logoped ili drugi procjenjivač može naznačiti postojanje i nekih drugih obilježja kao što su poremećaj rezonancije, diplofonija, tremor, falset, pucanje glasa i dr. Osim pouzdanosti procjenjivača, variranju rezultata perceptivne analize doprinose i sami testovi, odnosno tipovi skala na kojima se temelje te uzorci glasova (akustičkih signala) koji se procjenjuju.
Akustička analiza glasa
Akustička analiza glasa ima značajne prednosti kao što su: brza primjena, minimalna suradnja pacijenta, mogućnost analize u bilo kojem trenutku jer se uzorci glasova mogu trajno pohraniti, rano otkrivanje vokalne patologije, dostupnost – niska cijena vezana uz instrumente i osoblje.
Devijacije boje glasa akustički se mogu mjeriti u sonogramu gdje lokalizacija i distribucija šuma odražavaju stupanj poremećaja kvalitete glasa. Pri tom su vrijednosti akustičkih parametara kao što su F0, jakost glasa, jitter, shimmer i HNR (odnos harmonici/šum) pokazatelji značajnosti promjena.
UZORAK I NAČIN ISPITIVANJA
Ispitivanje je obuhvaćalo 28 studenata logopedije 4. godine (26 osoba ženskog spola i 2 osobe muškog spola). Ispitanici su snimani na 6 različitih zadataka, a kasnije je napravljena akustička obrada podataka.
Zadaci koji su se snimali i mjerili bili su:
1. Spontani govor (kako se zovete, kada i gdje ste rođeni, koju školu i gdje ste završili, što studirate, godinu i smjer studija, s kojom populacijom osoba želite raditi?)
2. Produljeni izgovor svih vokala (trajanje 3-5sekundi)
A E I O U
3. Izgovor vokala A u tri visine
4. Čitanje 6 rečenica :
Toplina sunca je ugodna.
Hrvoje hoće hrpu hlača.
Lunarna nova godina u Kini.
Ivan i Eda idu unutra.
Moja mama noću mesi njoke.
Kap po kap pada kiša.
5. Mjerenje najdužeg foniranja „aaaaa“; frikcije glasa „sssss“ i frikcije glasa „zzzzz“
6. Samoprocjena glasa (ukupna jakost, promuklost, šumnost, hiperkinetičnost, visina i jačina te rezonancija)
Akustičkom analizom analizirana je fundamentalna frekvencija – f0 kod fonacije glasa A, izgovora glasa A u tri visine, govorna fundamentalna frekvencija - spontanog govora i čitanja 6 rečenica, jitter (%), shimmer (dB), HNR, te formanti za svaki vokal. Dodatnom (ne akustičkom) obradom podataka analizirana je samoprocjena glasa odnosno ukupne jakosti, promuklosti, šumnosti, hiperkinetičnosti, visine i jačine te rezonancije, te vrijeme trajanja najduže fonacije i frikcije (A; S; Z).
Prilikom analize glasa koristili su se slijedeći programi: Praat, CoolEdit 2000, EZVoice Plus i Wave Pad.
REZULTATI ANALIZE – AKUSTIČKA ANALIZA
1. Fundamentalna frekvencija – f0 kod fonacije glasa A
Prosječna funadmentalna frekvencija kod studentica iznosi 213,18 Hz, a kod studenata 102,86 Hz. Najniža frekvencija kod studentica iznosi 171,42 Hz, a najviša iznosi 249,15 Hz.
2. Fundamentalna frekvencija – f0 kod izgovora glasa A u tri visine
Prosječna funadmentalna frekvencija kod studentica iznosi 263,43 Hz, a kod studenata 135,89 Hz. Najniža frekvencija 133,67 Hz, a najviša 333,83 Hz.
f0 kod fonacije glasa A Fo frekvencija
Maida A. 172,32
Zlata B. 198,88
Martina B. 205,05
Martina B. 203,23
Kristina C. 211,72
Ivana G. 171,42 najniža
Marija G. 218,44
Anita K. 212,27
Ljubica K. 199,26
Manuela L. 227,83
Lukrecija L. 209,44
Mirta L. 201,95
Zrinka M. 233,25
Ivana M. 249,15 najviša
Dinka M. 234,80
Morana P. 205,38
Marija P. 196,57
Margareta P. 235,84
Romana P. 236,52
Ines P. 213,57
Martina R. 206,19
Iris S. 204,81
Ivana S. 204,77
Renata S. 215,12
Jelena T. 246,32
Jelena U. 228,60
prosječna f0 213,18
Antun T. 99,95
Domagoj V. 105,76
prosječna f0 102,86
f0 kod A u tri visine Fo frekvencija
Maida A. 238,33
Zlata B. 244,23
Martina B. 260,24
Martina B. 241,09
Kristina C. 133,67 najniža
Ivana G. 215,95
Marija G. 278,06
Anita K. 262,55
Ljubica K. 185,27
Manuela L. 266,68
Lukrecija L. 230,56
Mirta L. 329,19
Zrinka M. 270,95
Ivana M. 317,76
Dinka M. 296,10
Morana P. 249,43
Marija P. 248,67
Margareta P. 332,41
Romana P. 311,90
Ines P. 242,14
Martina R. 273,75
Iris S. 252,66
Ivana S. 273,32
Renata S. 272,90
Jelena T. 333,83 najviša
Jelena U. 287,43
prosječna f0 263,43
Antun T. 141,39
Domagoj V. 130,39
prosječna f0 135,89
Tablica 1 i 2 – prikaz f0 kod fonacije glasa A i izgovora A u tri visine
3. Govorna fundamentalna frekvencija kod spontanog govora
Prosječna F0 kod studentica iznosi 211,74 Hz, a kod studenata 116,17 Hz. Najniža frekvencija je 179,43 Hz, a najviša 271,03 Hz.
4. Govorna fundamentalna frekvencija kod čitanja 6 rečenica
Prosječna F0 kod studentica iznosi 217,23 Hz, a kod studenata 117,95 Hz. Najniža frekvencija je 173,18 Hz, a najviša 260,55 Hz.
Ime i prezime spontani fo rečenice fo frekvencija
Maida A. 179,43 173,18 najniža
Zlata B. 198,14 188,81
Martina B. 215,02 217,76
Martina B. 196,25 195,07
Kristina C. 225,05 238,35
Ivana G. 180,14 199,15
Marija G. 234,57 242,16
Anita K. 210,65 214,58
Ljubica K. 191,33 197,55
Manuela L. 233,87 243,66
Lukrecija L. 210,08 210,89
Mirta L. 193,93 196,73
Zrinka M. 227,78 222,37
Ivana M. 271,03 260,55 najviša
Dinka M. 231,69 233,72
Morana P. 204,91 213,81
Marija P. 191,07 203,5
Margareta P. 243,39 249,96
Romana P. 204,87 221,31
Ines P. 200,41 219,88
Martina R. 234,97 236,46
Iris S. 202,57 207,78
Ivana S. 191,79 198,67
Renata S. 220,36 233,85
Jelena T. 210,02 211,96
Jelena U. 201,86 216,31
prosječna f0 211,74 217,23
Antun T. 109,9 111,37
Domagoj V. 122,43 124,53
prosječna f0 116,17 117,95
Tablica 3 – prikaz f0 kod spontanog govora i čitanja 6 rečenica
Fundamentalna frekvencija kod fonacije glasa A i kod izgovora glasa A u tri visine
Histogram 1 – prikaz f0 kod fonacije glasa A i izgovora A u tri visine
Govorna fundamentalna frekvencija kod spontanog govora i čitanja rečenica
Histogram 2 – prikaz f0 kod spontanog govora i čitanja 6 rečenica
5. Jitter (%) - frekvencijske oscilacije za vrijeme titranja glasnica
Jitter označava promjene visine frekvencije u osnovnom glasu. Izračunava se u postocima (%), a normalno odstupanje je do 1%.
Histogram 3 – vrijednosti jittera za svakog ispitanika
Prosječna vrijednost jittera kod svih ispitanika iznosi 0,352%. Najviša vrijednost jittera iznosi 0,674%, a najniža 0,170%.
6. Shimmer (dB) - intenzitetske oscilacije titranja glasnica
Shimmer se mjeri putem maksimalnog foniranja vokala, a vrijednosti se izražavaju u decibelima. Pri normalnoj fonaciji varijacija srednje amplitude obično nije veće od 0,5dB ili 5% glasovnog signala. Viša vrijednost shimmera u glasovnom signalu percipira se kao promuklost.
Prosječna vrijednost shimmera kod svih ispitanika iznosi 0,181 dB. Najviša vrijednost shimmera iznosi 0,285 dB.
Vrijednosti shimmera kod svakog ispitanika
Histogram 4 – vrijednosti shimmera za svakog ispitanika
Prosječna vrijednost shimmera kod svih ispitanika iznosi 0,181 dB. Najviša vrijednost shimmera iznosi 0,285 dB, a najniža 0,102 dB.
7. HNR (dB) - omjer signal – šum
Prosječna vrijednost svih ispitanika iznosi 9,26 dB. Najniža vrijednost -1,11 dB, a najviša 17,05 dB.
Omjer signal – šum kod svakog ispitanika
Histogram 5 – vrijednosti omjera signal - šum
Tablični prikaz vrijednosti jittera, shimmera i HNR kod svakog ispitanika
Ime i prezime jitter/% shimm/dB HNR/dB
Maida A. 0,170 0,142 17,05
Zlata B. 0,525 0,219 11,70
Martina B. 0,446 0,228 10,12
Martina B. 0,330 0,180 11,01
Kristina C. 0,674 0,218 6,07
Ivana G. 0,392 0,193 12,62
Marija G. 0,428 0,285 7,97
Anita K. 0,275 0,187 6,04
Ljubica K. 0,357 0,250 5,66
Manuela L. 0,318 0,202 13,21
Lukrecija L. 0,478 0,213 10,67
Mirta L. 0,383 0,167 7,70
Zrinka M. 0,329 0,156 11,49
Ivana M. 0,458 0,216 9,97
Dinka M. 0,211 0,125 13,79
Morana P. 0,207 0,143 15,66
Marija P. 0,205 0,238 7,66
Margareta P. 0,208 0,124 1,05
Romana P. 0,194 0,102 4,87
Ines P. 0,600 0,196 8,19
Martina R. 0,444 0,136 -0,16
Iris S. 0,322 0,152 13,54
Ivana S. 0,268 0,141 16,91
Renata S. 0,415 0,181 4,14
Jelena T. 0,313 0,195 -1,11
Jelena U. 0,191 0,107 14,83
prosječna vrijednost 0,352 0,181 9,26
Antun T. 0,307 0,155 11,634
Domagoj V. 0,334 0,213 16,461
prosječna vrijednost 0,321 0,184 14,048
Tablica 4 - prikaz vrijednosti jittera, shimmera i HNR za svakog ispitanika
8. Formanti
Formanti su pojačani dijelovi spektra koji su rezultat rezonantnih frekvencija govornog prolaza. Oni nisu jednaki za jedan glas u jednom jeziku kod muškarca i žene i oni ovise o visini osnovnog laringealnog glasa.
U ovom ispitivanju prva četiri formanta vokala A kod studentica iznose: F1 je 723, F2 iznosi 1244, F3 je 2809, a F4 iznosi 4053. Kod vokala E formanti su sljedeći: F1 iznosi 541, F2 je 2127, F3 je 2961,dok F4 iznosi 4137. Formanti vokala I su: F1 je 351, F2 je 2606, F3 iznosi 3244, a F4 je 4141. Vokal O kod studentica ima prosječne vrijednosti koje iznose: F1 je 492, F2 je 933, F3 iznosi 2866, dok je F4 3749. Posljednji je vokal U čiji su formanti: F1 377, F2 je 732, F3 je 2792 i F4 je 3789.
Histogram 6 – prosječna vrijednost prva četiri formanata kod vokala
A E I O U
Ispitanik F1 F2 F3 F4 F1 F2 F3 F4 F1 F2 F3 F4 F1 F2 F3 F4 F1 F2 F3 F4
Maida A. 805 1276 2643 4061 530 1997 2625 4018 345 2407 3185 3978 542 980 2626 3557 379 742 2426 3383
Zlata B. 811 1244 2663 3716 618 2004 2707 3960 333 2592 2957 3964 479 1076 2716 3463 360 729 2435 3579
Martina B. 600 1339 2850 4383 524 2116 2943 3922 395 2645 3397 4147 522 756 2656 3721 398 654 2485 3585
Martina B. 544 1219 3061 4315 529 1890 3000 4274 368 2429 2998 3897 435 974 3028 3983 406 633 2981 3845
Kristina C. 819 1297 2810 3763 488 2037 2547 3273 266 2439 3305 3805 515 888 2704 3420 305 709 2585 3215
Ivana G. 655 1255 3003 4118 451 2055 3920 3907 314 2429 3316 3987 379 977 3147 3541 342 656 2818 3310
Marija G. 490 1209 2739 4359 533 2371 3096 4747 381 2746 3409 4346 420 805 2494 3949 377 561 2740 3909
Anita K. 725 1256 2964 3980 566 2130 2850 4011 398 2523 3233 4102 512 863 2904 3648 366 798 2865 3779
Ljubica K. 611 1129 3007 3902 519 2052 2845 3986 387 2503 3154 3993 476 937 2837 3577 387 831 2805 3613
Manuela L. 609 1342 3027 4273 589 2271 3004 4368 368 2795 3356 4414 438 987 2938 4001 371 551 2899 4353
Lukrecija L. 735 1184 2636 3974 427 2332 2854 4074 245 2474 3280 4090 422 872 2566 3710 277 540 2767 3719
Mirta L. 860 1317 3048 4323 574 2184 2810 4227 324 2784 3391 4181 484 915 3962 3891 369 716 2832 3914
Zrinka M. 752 1292 2825 4297 544 2333 3023 4308 298 2724 3393 4281 422 942 2746 3811 378 529 2873 3913
Ivana M. 641 1215 2573 4122 519 2379 2967 4108 300 2715 3380 4317 485 871 3980 3882 343 770 2959 3694
Dinka M. 676 1174 2717 4085 505 1752 3038 4338 352 2497 3190 4263 477 961 2815 3657 343 758 2948 3880
Morana P. 796 1256 2895 3844 601 2135 2958 4136 381 2584 3115 4127 590 1031 2840 3746 357 638 2792 3843
Marija P. 671 1190 2643 4155 537 1773 2734 3964 347 2423 2918 4042 472 950 2784 3830 358 744 2719 3821
Margareta P. 661 1254 3081 4058 486 2188 2967 3471 339 2597 2929 3544 500 928 2943 3663 408 655 2846 3507
Romana P. 763 1259 2777 4015 699 2054 3063 4315 332 2579 3078 4175 626 996 2833 3840 405 733 3014 3860
Ines P. 948 1411 3010 4114 592 2053 3252 4331 410 2869 3487 4822 594 1045 2748 3873 435 649 2852 4013
Martina R. 692 1121 1928 3342 478 2442 3083 4385 328 2774 3484 4209 487 825 2418 3504 421 1950 3443 4491
Iris S. 1018 1237 2888 4459 513 2456 3012 4242 353 2874 3512 4220 475 822 2848 4047 374 565 2832 3773
Ivana S. 596 1093 2845 4029 585 2100 2993 4425 422 2694 3304 4272 499 939 2775 3999 393 847 2711 4024
Renata S. 800 1240 2724 4055 644 2148 2853 4295 413 2677 3416 4381 610 1036 2568 3822 436 688 2556 3983
Jelena T. 708 1158 2830 3650 503 2015 2934 4291 309 2449 3104 4105 475 981 2705 3645 414 874 2919 3771
Jelena U. 821 1377 2851 3989 503 2036 2901 4187 412 2523 3054 3992 457 911 2924 3694 398 522 2487 3729
prosječna vrijednost 723 1244 2809 4053 541 2127 2961 4137 351 2606 3244 4141 492 933 2866 3749 377 732 2792 3789
Tablica 5 – vrijednosti prva četiri formanta vokala A, E, I, O, U
9. Vrijeme trajanja najduže fonacije i frikcije
Prosječna najduža fonacija glasa A kod studentica iznosi 17,45 sekundi. Najduža fonacija je 32,3 sekundi (muški spol 33 sekundi), a najkraća 10,9 sekundi. Prosječna najduža frikcija glasa S kod studentica je 21,10 sekundi. Najduža frikcija S iznosi 45,0 sekundi (muški spol 47,8 sekundi), a najkraća 8,0 sekundi. Prosječna najduža frikcija glasa Z kod studentica iznosi 21,39 sekundi. Najduža frikcija Z iznosi 38,0 sekundi (muški spol 44,0 sekundi), a najkraća 11,0 sekundi.
Ime i prezime glas a vrijeme glas s vrijeme glas z vrijeme
Maida A. 19,2 16,3 17,3
Zlata B. 13,4 12,8 13,1
Martina B. 13,0 29,0 20,0
Martina B. 11,3 28,7 14,0
Kristina C. 11,0 17,0 18,0
Ivana G. 20,0 18,5 21,9
Marija G. 17,0 10,0 12,0
Anita K. 17,0 14,0 19,0
Ljubica K. 23,0 26,2 26,8
Manuela L. 26,2 23,0 32,0
Lukrecija L. 16,0 16,0 18,0
Mirta L. 20,1 8,0 najkraće 14,0
Zrinka M. 13,7 28,3 24,9
Ivana M. 12,0 10,0 14,0
Dinka M. 12,0 13,0 11,0 najkraće
Morana P. 18,3 18,1 19,3
Marija P. 17,5 33,3 35,3
Margareta P. 32,3 najduže 45,0 najduže 32.9
Romana P. 12,7 11,6 12,9
Ines P. 10,9 najkraće 22,5 18,9
Martina R. 23,9 32,2 21,0
Iris S. 27,5 37,4 38,0 najduže
Ivana S. 15,7 16,4 18,3
Renata S. 24,0 36,0 35,5
Jelena T. 12,0 16,4 15,5
Jelena U. 14,0 9,0 11,0
prosječno vrijeme 17,45 21,10 21,39
Antun T. 33,0 47,8 44,0
Domagoj V. 13,4 39,2 28,0
prosječno vrijeme 23,2 43,5 36,0
Tablica 6 – vrijeme trajanje fonacije glasa A i frikcije glasova S i Z
Fonacija glasa A
Najduža fonacija glasa A je 33 sekundi, a najkraća 10,9 sekundi.
Histogram 7 – fonacija glasa A
Frikcija glasa S
Najduža frikcija glasa S iznosi 47,8 sekundi, a najkraća 8,0 sekundi.
Histogram 8 – frikcija glasa S
Frikcija glasa z
Najduža frikcija glasa Z iznosi 44,0 sekundi, a najkraća 11,0 sekundi.
Histogram 9 – frikcija glasa Z
10. Samoprocjena glasa
Auditivno – perceptivnom evaluacijom glasa studenti su radili samoprocjenu glasa. Kriteriji koji su se ispitivali bili su: ukupna jakost, promuklost, šumnost, hiperkinetičnost, visina glasa, jačina glasa. Ovaj dio ispitivanja učinjen je na ukupno 26 studenata.
Ispitanik ukup.jak. promuk. šumnost hiperkin. visina jačina
Maida A. 43% 51% 2% 3% 2%nizak 1%
Zlata B. 0% 5% 13% 0% 0% 0%
Martina B. 20% 0% 0% 0% 0% 0%
Martina B. 10% 23% 33% 31% 42% 22%
Kristina C. 3% 0% 0% 0% 21% 22%
Ivana G. 0% 13% 0% 0% 0% 0%
Marija G. 14% 0% 0% 12% 0% 42%pretih
Anita K. 0% 6% 0% 0% 0% 0%
Ljubica K. 0% 0% 0% 0% 12% 0%
Manuela L. 13% 0% 0% 12% 12% 41%
Lukrecija L. 7% 7% 0% 0% 12%nizak 11%pretih
Mirta L. 0% 0% 0% 12% 12% 0%
Ivana M. 0% 0% 0% 0% 0% 4%pretih
Dinka M. 0% 0% 17% 0% 0% 0%
Morana P. 13% 6% 14% 0% 7%nizak 21%prejak
Marija P. 0% 0% 0% 0% 12% 11%
Margareta P. 1% 24% 9% 12% 39%visok 1%
Romana P. 0% 0% 0% 11% 0% 12%
Ines P. 44% 22% 0% 8% 17% 23%pretih
Martina R. 0% 3% 14% 10% 1%visok 1%
Iris S. 0% 7% 2% 1% 12% 11%
Ivana S. 24% 0% 0% 3% 0% 11%prejak
Renata S. 0% 4% 0% 0% 0% 0%
Jelena T. 0% 24% 0% 0% 13%nizak 0%
Jelena U. 13% 0% 43% 0% 0% 11%prejak
Domagoj V. 0% 13% 0% 0% 13%visok 0%
Tablica 7 – samoprocjena glasa
Ukupna jakost
12 studenata 4. godine, odnosno 46% smatra da ima odstupanje u ukupnoj jakosti. Od tih 12 studenata 10 ih smatra da je njihov poremećaj u vidu blagog odstupanja, a 2 studenta označava da je odstupanje vlastitog glasa kao umjereno.
Promuklost
Od 26 ispitanih studenata 54%, odnosno 14 studenata smatra da u njihovom glasu postoji takvo odstupanje. 13 studenata uočava svoje odstupanje kao blago, a jedan student kao umjereno.
Šumnost
35% studenata misli da ima odstupanje u obliku šumnosti, što se odnosi na 9 studenata. 7 studenata je označilo da imaju blago odstupanje, a 2 umjereno.
Hiperkinetičnost
Od 26 studenata 42%, odnosno 11 studenata zabilježilo je da ima odstupanje. 10 ih smatra da je njihovo odstupanje blago, a jedan student umjereno.
Visina glasa
Kada govorimo o visini glasa, 58% ili 15 studenata smatra da u glasu ima takvo odstupanje. 13 studenata označava blago odstupanje, a 2 studenta ga procjenjuju kao umjereno.
Jačina glasa
62% osnosno 16 studenata smatra da ima odstupanje u jakosti glasa. 14 studenata odstupanje označava blagim, a 2 umjerenim.
1 student, odnosno 4% smatra da ima blagu nazalnost, dok ostali procjenjuju da im je rezonancija normalna. 50% studenata (13 studenata) u samoprocjeni komunikacije opisuje da u njihovom glasu postoje odstupanja.
- 09:41 -