Logoblog

https://blog.dnevnik.hr/logopedija

utorak, 23.05.2006.

PISANI JEZIK I CP

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA LOGOPEDIJU
KUŠLANOVA 59A







SEMINARSKI RAD
PISANI JEZIK I CEREBRALNA PARALIZA







Kolegij: Poremećaji govora osoba s MR i CP
Nositeljica kolegija: Prof. dr. sc. Emica Farago
Studentice: Marija Golubić
Dinka Mrzljak

U Zagrebu, travanj, 2006.
SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................................................3
2. PISANJE ...................................................................................................................................4
2.1. Poremećaj pisanja (Disgrafija) .......................................................................................5
2.2. Tipovi disgrafija..................................................................................................................8
3. ŠTO SE MOŽE UČINITI U ŠKOLI ...................................................................................10
4. CILJ ISTRAŽIVANJA ...........................................................................................................10
5. HIPOTEZA..................................................................................................................................10
6. METODE RADA..........................................................................................................................11
6.1. Uzorak ispitanika................................................................................................................11
6.2. Mjerni instrumenti i način ispitivanja...........................................................................11
6.3. Uzorak varijabli.................................................................................................................11
6.4. Način obrade podataka....................................................................................................11
7. PRIKAZ, ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA................................................12
TABLICA 1: Ocjena rukopisa, broj i vrsta rečenica ..................................................................................12
TABLICA 2: Broj pogrešaka .............................................................................................................................14
TABLICA 3: Vrsta riječi...................................................................................................................................14
TABLICA 4:Osnovni statistici ( svi )..............................................................................................................15
TABLICA 5:Osnovni statistici ( djevojčice ).........................................................................................16
TABLICA 6:Osnovni statistici ( dječaci ) .....................................................................................................16
TABLICA 7: t – test po spolu............................................................................................................................17
TABLICA 8: Korelacije ( svi ) ...........................................................................................................................18
TABLICA 9: Korelacije ( tetrapareza ) .........................................................................................................19
8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................22
9. LITERATURA..........................................................................................................................23



1. UVOD

Cerebralna paraliza je razvojni poremećaj na razini živčanog sustava , a manifestira se kroz teškoće motoričke djelatnosti. Zbog toga je i za očekivati da će osoba s cerebralnom paralizom imati teškoća u pisanju.
Budući da je riječ o vrlo širokom području, u ovom seminarskom radu biti će riječi o samo nekim od teškoća.
Sam rad podijeljen je u dva dijela. Prvi obuhvaća teoretski prikaz razvoja grafomotorike i pisanja kod djece urednog razvoja, te pregled različitih vrsta teškoća pisanja. Drugi dio odnosi se na prikaz i interpretaciju podataka dobivenih analizom pismenih radaova desetoro djece s različitim oblicima cerebralne paralize.
Na kraju rada prilažemo fotokopije svih analiziranih pismenih sastava.
2. PISANJE


Danas se u mnogim kulturama, razvojem informatike, elektronskog zapisivanja i prenošenja podataka umanjuje važnost pisanja rukom. No, pismo ima veliku ulogu u životu suvremenog čovjeka. Pomoću njega čuvamo i bilježimo vrijednosti sadašnjosti i prenosimo informacije u različite dijelove svijeta, prenosimo i čuvamo cjelokupnu kulturu prošlosti ljudskog roda.
Pisanje integrira gotovo sve moždane sustave, stoga je najsloženija ljudska radnja. Ako je pisanje efikasno, omogućava nam pamćenje, organiziranje i obradu informacija, a ako je poremećeno izaziva nam velike teškoće i loše utječe na mogućnosti razvoja sposobnosti važnih za školovanje i usvajanje znanja.

Za razvoj vještine pisanja potrebne su ove sposobnosti:
- intelektualna sposobnost – određena razina
- senzorne sposobnosti – sluh i vid
- govorna sposobnost – razvijenost artikulacije
- jezična sposobnost – leksička i semantička razvijenost
- sposobnost vizualnog percipiranja , diferenciranja i memoriranja
- sposobnost auditivnog percipiranja, diferenciranja i memoriranja
- sposobnost prostorne orijentacije ( posebno lijevo – desno )
- motorička sposobnost – tonus, snaga, brzina, koordinacija pokreta prstiju, šake i ruke.

Slijed razvoja linija kod djeteta:
Crtež - precrtavanje
Linije – različite kvalitete
Vrsta — D
Smjer ’ � ‘ “
Kontinuitet — -----------
Pritisak — 
Oblici O ˇ ł Ę
Kombinacije linija
Samostalan crtež


Važnost toničke regulacije
Pisanje nije povezano samo sa aktivnošću ruke. Podržavanje nepomičnosti centralnog potpornja podlaktice osovinom tijela više je nego potrebno u pokretima koji postaju delikatniji i distalniji. Funkcija posturalne regulacije, razvija se sa sposobnošću hodanja i poboljšava se s pisanjem.
Adekvatan tonus s vremenom donosi izmjene u položaju tijela (uspravljanje, tj. okomita pozicija tijela između 5. i 14. godine), izmjene u podupiranju (postepena eliminacija nakošenosti trupa na stolu i odterećenje šake), dolazi do stabiliziranja šake (konstantna pozicija polu okrenute i uzdignute -polusupinantna pozicija- stečena je između sedme i osme godine), elastičnosti ramena, zglobova i prstiju. (Farago, 1995.)
U svakom slučaju, adekvatan tonus olakšava pisanje.


2.1. Poremećaj pisanja (disgrafija)
Poremećaj pisanja (disgrafija) podrazumijeva znatno slabiju vještinu pisanja od one očekivane u odnosu na kronološku i mentalnu dob.
Radi utvrđivanja postojanja i intenziteta poremećaja pisanja potrebno je ispitati pisanje.
Vrste pisanja – prema složenosti uporabe navedenih sposobnosti
1. Prijepis – najniža razina, dijete može « preslikavati » i ono što uopće ne razumije
2. Diktat – potreban je akustički model, uključene su gotovo sve sposobnosti, ali još uvijek ne mora biti uključena značenjska komponenta
3. Opis slike – nema akustičkog modela, unosi se značenjska komponenta, dominira samostalni jezični iskaz
4. Pismeno prepričavanje – postoji neki model, uključene su sve sposobnosti
5. Opis doživljaja – ovisi i o učenikovoj kronološkoj i intelektualnoj zrelosti
6. Pisanje na zadanu temu – potrebna su i određena znanja koja treba pokazati
7. Kreativno pisanje – najviši oblik pisanja

Djeca s disgrafijom često čine neobične ( specifične ) greške, ali isto tako često njihove greške izgledaju dosta uobičajeno i javljaju se i kod drugih osoba: gramatičke i pravopisne pogreške, sporost, neurednost, nečitljivost, neujednačenost rukopisa prema nagibu i veličini slova.


Specifične pogreške u pisanju:
Pogreške na razini sloga i slova :
• Izostavljanje – učenik ne uočava sve glasovne komponente u sastavu riječi

POGREŠKE IZOSTAVLJANJA, dječak, 8 godina, slobodan tekst

• Premještanje – teškoća pri uočavanju redoslijeda glasova u riječi

POGREŠKE PREMJEŠTANJA, djevojčica, 9 godina, diktat
• dodavanja suvišnog sloga ili slova – događa se kod neispravnog unutarnjeg izgovaranja riječi tijekom pisanja

POGREŠKE DODAVANJA, djevojčica, 9 godina,slobodan tekst

• perseveracije ( « zaglavljivanje » na prijašnjom činu ) i anticipacije ( « istrčavanje unaprijed » ) ’ često nastaju zbog teškoća u sukcesivnim procesima.
(primjer perseveracije: "magazim", "djedojka", "planinina";
primjer anticipacije: "gogor" umjesto "logor", "malgo" umjesto "mnogo male djece") .

Pogreške na razini riječi :
• rastavljeno pisanje dijelova iste riječi
• sastavljeno pisanje nekolicine riječi
• remećenje granica između riječi

POGREŠKE RASTAVLJANJA RIJEČI, dječak, 9 godina,slobodan tekst

Pogreške na razini rečenice:
• pogreške povezivanja riječi unutar rečenice
• neispravna interpunkcija
(na primjer: "patke su izašle na jezero došle do vode vodenema", "Obasjanim suncem grad je veoma lijep."
"Zima je čekala čekala priroda.")

POGREŠKE NA RAZINI REČENICE, dječak, 10 godina, diktat, pisao 10 minuta


2.2.Tipovi disgrafija
a ) Vizualne disgrafije – nastaju na osnovi izmijenjene vizualne percepcije, diskriminacije i memorije i poremećene prostorne orijentacije.
Najčešće pogreške: zamjene grafički sličnih slova ili znakova ( m – n, u – n, a – e, d – b, b – p ... ) , pogrešno i neprecizno oblikovanje slova, teškoće u zapamćivanju oblika slova, izokretanje slova – « zrcalno » pisanje, poremećena prostorna orijentacija. Pogreške su u dječjem načinu viđenja, idejno – motornoj predstavi.

VIZUALNA DISGRAFIJA, dječak, 7 godina, diktat

b) Auditivne disgrafije – nastaju na temelju nedovoljno razvijenog fonematskog sluha. Nema dobre auditivne memorije niti jasnih predstava o glasovima. Najčešće pogreške su: zamjene fonetski sličnih slova ( d – t, z – s, g – k, a – o, l – lj, lj – nj ...) , djelomično, nedovršeno pisanje riječi i rečenica, spojeno pisanje riječi, pisanje bez interpunkcijskih znakova. Ove pogreške su posebno izražene kod pisanja diktata i samostalnog pismenog izražavanja.

c ) Jezične disgrafije – u osnovi je slabiji razvoj govora i slabiji jezični razvoj. Simptomi su: siromašan rječnik i fond stečenih pojmova, disgramatičnost i narušena sintaksa, slaba uporaba pravopisnih pravila. Struktura unutarnjeg govora djeteta prenosi se na pisanje. Najviše dolazi do izražaja kod samostalnog pismenog izražavanja.


JEZIČNA DISGRAFIJA, djevojčica, 9 godina, domaća zadaća
d ) Grafomotorne disgrafije – teškoće proizlaze iz nedovoljno razvijenih i koordiniranih grafomotornih pokreta ruke. Simptomi su: nervozni, grčeviti, isprekidani, nefluentni pokreti, rukopis varira nagibom i veličinom slova, rukopis je vrlo neuredan i nedovoljno čitljiv. Motorna diskoordinacija ruke tijekom pisanja ima različite pojavne oblike. Ove teškoće dolaze do izražaja u svim oblicima pisanja.

GRAFOMOTORNA DISGRAFIJA, dječak, 8 godina, diktat

3. ŠTO SE MOŽE UČINITI (PRILAGODITI I MODIFICIRATI) U ŠKOLI?
: reducirati utjecaj pisanja na učenje ili pokazivanje znanja
: prilagoditi zahtjeve za brzinom izvođenja pisanog rada
: prilagoditi i modificirati volumen pisanog rada
: dopustiti uporabu dogovorenih skraćenica
: prilagoditi i modificirati složenost pisanog zadatka
: podijeliti određene zadatke u faze
: jasno definirati ciljeve provjere i ocjenjivanja
: biti dosljedan u kvalitetnom ispravljanju pogrešaka
: dopustiti pomoćna sredstva pisanja
: dopustiti uporabu « lakšeg » pisanja
: uočiti i poticati razvoj individualnih sposobnosti
: tražiti kvalitetu iznad kvantitete
: razvijati rad u skupini i suradništvo.


4. CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi ovisnost kasnije navedenih varijabli o obliku cerebralne paralize.

5. HIPOTEZA
Hipoteza koja se u ovom istraživanju nastoji potvrditi jest da teži oblik cerebralne paralize uzrokuje slabija postignuća u pisanom jeziku (u metodama rada navedeno je koje su se sve varijable uzimale u obzir kao pokazatelji stanja pisanog jezika).

6. METODE RADA
6.1. Uzorak ispitanika
Ispitana djeca su polaznici OŠ «Goljak» po redovitom programu. Uzorak je obuhvatio desetero djece, 5 dječaka i 5 djevojčica, od prvog do osmog razreda. Sva djeca imala su neki oblik cerebralne paralize. Sedmero ih je imalo tetraparezu, dvoje diparezu i jedno diskineziju.
6.2. Mjerni instrument i način ispitivanja
Kao poticaj za pisanje služila je crno-bijela slika na papiru A4 formata koja prikazuje seosko imanje – ljude u poslu i životinje koje se tamo nalaze. Djeci je dana uputa neka na papir ( sa zadanim linijama i marginama ), napišu sastav koji ne mora isključivo biti vezan uz sliku ( ona su mogla slobodno izmisliti neke likove i radnju ). Rečeno im je također da ne moraju žuriti, jer im je vrijeme bilo neograničeno.
6.3. Uzorak varijabli
Spol - u ispitivanju je sudjelovalo desetero djece (pet djevojčica i pet dječaka), te se u analizi rezultata osvrnulo i na mogućnost postojanja razlika među spolovima.
Dob (razred) - uzorak je obuhvatio djecu od prvog do osmog razreda osnovne škole. Od toga je jedan ispitanik bio polaznik 1. razreda, jedan 3. razreda, dvoje 5. razreda, jedan 6. razreda, troje 7. razreda i dvoje 8. razreda.
Dijagnoza – sedam ispitanika imalo je tetraparezu, dvoje diparezu i jedan diskineziju. Vrijeme pisanja - vrijeme nije bilo ograničeno.
Broj riječi i rečenica; vrsta riječi i rečenica - u svakom pojedinom sastavu brojalo se koliko riječi i rečenica ima ukupno, to koliko ih ima od svake pojedine vrste.
Pogreške na razini slova, riječi i rečenice - u svakom sastavu brojalo se pogreške na razini slova, riječi i rečenice (definicije tih pogrešaka nalaze se u teorijskom dijelu seminara).
Rukopis - procjenu rukopisa vršile smo nezavisno jedna od druge, prema kriterijima navedenim na 13. stranici seminarskog rada.

6.4. Način obrade podataka
Dobiveni podaci analizirani su bazičnim statističkim postupcima. Rezultati su prikazani tabelarno i interpretirani opisno.

7. PRIKAZ, ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA
Tablica 1: Ocjena rukopisa, broj i vrsta rečenica

Inicijali ispitanika Vrijeme pisanja sastava Ocjene rukopisa Broj rečenica Vrsta rečenice
SPOL DIJAGNOZA RAZRED Jednostavna Nezavisno složena Zavisno složena
K.M. 1 2 8 25' 52" 3 3 6 2 1 3
N. N. 2 2 7 20' 46" 2 2 7 4 2 1
S.K. 2 1 3 8' 45" 1 2 3 1 0 2
L.M. 1 2 7 12' 15" 2 1 7 7 0 0
T.M. 2 2 5 9' 20" 1 1 6 6 0 0
A.L. 1 2 8 14' 47" 2 2 3 0 2 1
S.I. 1 3 5 5' 44" 2 2 4 2 1 1
Ž.A. 2 2 7 18' 5" 1 1 4 4 0 0
B.M. 1 1 1 8' 39" 3 3 4 4 0 0
M.M. 2 2 6 3' 57" 1 1 6 6 0 0

DIPARESISI SPAST. - 1
TETRAPARESIS SPAS. - 2
DYSKINEZIJA 3
Ž-1
M-2
Ocjene rukopisa: 1 – teško čitljiv, neuredan rukopis; 2 – čitljiv, neuredan rukopis; 3 – čitljiv, uredan rukopis


Procjenu rukopisa vršile smo nezavisno jedna od druge, uzimajući u obzir obilježja prostorne organizacije, te oblik i proporciju slova, prema kriterijima koje je 1995. predložila Farago:
Prostorna organizacija
1. Linija margine (dosljedna - nedosljedna)
2. Kvaliteta lineacije reda (ravan - ulomljen, valovit red)
3. Razmak između redova (ujednačen - neujednačen)
Pogreške oblika i proporcije slova
1. Proporcija slova (ujednačena - neujednačena)
2. Nagib slova (ujednačen - neujednačen)
3. Spajanje slova (spaja - ne spaja)
4. Retuširanje slova (retušira - ne retušira)

Međusobno smo različito ocjenile rukopise svega dva ispitanika (S. K. i L. M.), dok smo rukopisima preostalih osam ispitanika i jedna i druga dale iste ocjene.
U radovima su često prisutni: nedosljedna linija margine (prelazi se preko zadane margine), neravan red ( npr. pisanje nekoliko slova riječi u jednom redu, a ostatka riječi u redu ispod; valovit red), neujednačen razmak između redova (npr. svakih nekoliko redova jedan red je preskočen).
Iako su svi ispitanici učili pisana slova, 80% radaova napisano je tiskanim slovima. Također, većina je radova napisana velikim slovima (neki pišu kroz cijeli red). Navedeno objašnjavamo time da je djeci, s obzirom na motoričke teškoće koje imaju, lakše pisati tiskana slova većih dimenzija, jer ona zahtjevaju nešto manje složenije fine motoričke pokrete.
Koliko napora od djece s cerebralnom paralizom iziskuje pisanje vidi se iz vremena koje im je bilo potrebno za opis slike. Najkraće vrijeme ima M. M.
(3' 57", napisanih 10 riječi), a najdulje K. M. (25' 52", napisanih 70 riječi). Treba imati na umu da ovo vrijeme ne obuhvaća isključivo pisanje, već i smišljanje sastava. Ipak, izdvojit ćemo ispitanike Ž. A. (18' 05", napisanih 13 riječi) i M. M. (3' 57", napisanih 10 riječi). Na prvi pogled izgleda kao da je Ž. A. za 3 riječi bilo potrebno 15 minuta više vremena. Ipak, ne možemo sa sigurnošću tvrditi je li uzrok tome teži oblik cerebralne paralize ili je jednostavno veći dio vremena protekao u smišljanju onoga što će napisati.
Ispitanici su ukupno napisali 50 rečenica, od kojih je 36 bilo jednostavnih (ponekad samo jedna riječ), 6 nezavisno složenih i 8 zavisno složenih. Tri osobe upotrebljavale su isključivo jednostavne rečenice. Najčešće korišten veznik bio je "i". Primjećujemo da u nekim radovima rečenice počinju veznicima ("i", "kako"), iako bi i bez njih bile gramatički korektne. Bilo da je riječ o poštapalicama koje se koriste u govoru ili pak o slabijem jezičnom znanju, navedeno se preslikava na pisani oblik jezika.





Tablica 2: Broj pogrešaka

Inicijali ispitanika Broj pogrešaka
na razini slova na razini riječi na razini rečenice
K.M. 0 2 0
N. N. 2 1 2
S.K. 3 3 3
L.M. 2 4 2
T.M. 6 0 3
A.L. 1 3 0
S.I. 2 0 1
Ž.A. 2 7 4
B.M. 1 0 3
M.M. 2 0 0


Što se tiče pogrešaka na razini slova, najprisutnije je izostavljanje slova (najčešće pišu je u riječima u kojima treba biti ije) i korištenje pogrešnog slova (npr. ješe konja umjesto jaše konja). U 60% radova pojavljuje se sastavljeno pisanje riječi. Pogreške na razini rečenice odnose se isključivo na izostavljanje ili krivo korištenje interpunkcije (u nekim radovima nema niti jednog interpunkcijskog znaka). U pojedinim radovima, unatoč korištenju interpunkcije, rečenica počinje malim slovom.


Tablica 3: Vrsta riječi (cijela skupina)

Inicijali ispitanika Broj riječi Vrsta riječi
Imenice Pridjevi Zamjenice Brojevi Glagoli Prilozi Prijedlozi Veznici Uzvici Čestice
K.M. 70 16 5 8 0 18 9 7 7 0 0
N. N. 73 15 2 14 1 22 7 4 8 0 0
S.K. 15 6 0 0 0 5 2 0 2 0 0
L.M. 32 11 3 0 6 6 1 0 5 0 0
T.M. 19 7 1 5 0 5 0 1 0 0 0
A.L. 25 7 1 6 0 7 2 2 0 0 0
S.I. 30 11 1 0 5 6 2 0 5 0 0
Ž.A. 13 7 0 1 1 2 1 0 1 0 0
B.M. 9 5 0 0 0 4 0 0 0 0 0
M.M. 10 5 0 1 0 3 0 0 1 0 0


Ono što je svima zajedničko jest najveći udio imenica i glagola, koji je u nekim radovima podjednak, dok u ostalima veći postotak nose imenice. Također, što je manji broj riječi, smanjuje se i udio ostalih vrsta riječi (izdvajamo ispitanika B. M. - 9 riječi, od toga 5 imenica i 4 glagola).
Zatim slijede prilozi, zamjenice i veznici.
Niti u jednom radu ne pojavljuju se uzvici i čestice. Također, nije primjećeno izostavljanje funkcionalnih riječi. Ipak, treba istaknuti da se neka djeca služe rečenicom koja je vrlo jednostavna (jedna ili dvije riječi, npr.: "Krava stoji."), pa niti ne zahtjeva funkcionalne riječi.



Tablica 4: Osnovni statistici ( svi )
Valid N Mean Minimum Maximum Std.Dev.
VRIJEME 10,00 12,62 3,57 25,52 7,04
DIJAGNOZ 10,00 1,90 1,00 3,00 0,57
RAZRED 10,00 5,70 1,00 8,00 2,26
SPOL 10,00 1,50 1,00 2,00 0,53
RUKOPIS 10,00 1,80 1,00 3,00 0,79
RUKOPIS2 10,00 1,80 1,00 3,00 0,79
BROJREC 10,00 5,00 3,00 7,00 1,56
JEDNOREC 10,00 3,60 - 7,00 2,32
NEZREC 10,00 0,60 - 2,00 0,84
ZAVREC 10,00 0,80 - 3,00 1,03
BRRIJEC 10,00 29,60 9,00 73,00 23,46
IMENICE 10,00 9,00 5,00 16,00 4,03
PRIDJEVI 10,00 1,30 - 5,00 1,64
ZAMJENIC 10,00 3,50 - 14,00 4,72
BROJEVI 10,00 1,30 - 6,00 2,26
GLAGOL 10,00 7,80 2,00 22,00 6,66
PRILOZI 10,00 2,40 - 9,00 3,10
PRIJED 10,00 1,40 - 7,00 2,37
VEZNICI 10,00 2,90 - 8,00 3,07
UZVICI 10,00 - - - -
ČESTICE 10,00 - - - -


U varijablama vrijeme i broj riječi, standardna devijacija ukazuje na veliko raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine ( vrijeme – 7, 04; broj riječi – 23,46 ). To nam ukazuje na heterogenost uzorka i velike razlike između ispitanika. U odnosu na dijagnozu najveći broj riječi ima ispitanik sa tetraparezom, a najmanji broj riječi ispitanik s diparezom. Ispitaniku koji ima najveći broj riječi bilo je potrebno i najviše vremena za pisanje sastava.

Tablica 5 i 6: Osnovni statistici ( djevojčice i dječaci )

DJEVOJČICE

Valid N Mean Minimum Maximum Std.Dev.
VRIJEME 5,00 13,19 5,44 25,52 7,71
DIJAGNOZ 5,00 2,00 1,00 3,00 0,71
RAZRED 5,00 5,80 1,00 8,00 2,95
SPOL 5,00 1,00 1,00 1,00 -
RUKOPIS 5,00 2,40 2,00 3,00 0,55
RUKOPIS2 5,00 2,20 1,00 3,00 0,84
BROJREC 5,00 4,80 3,00 7,00 1,64
JEDNOREC 5,00 3,00 - 7,00 2,65
NEZREC 5,00 0,80 - 2,00 0,84
ZAVREC 5,00 1,00 - 3,00 1,22
BRRIJEC 5,00 33,20 9,00 70,00 22,47
IMENICE 5,00 10,00 5,00 16,00 4,24
PRIDJEVI 5,00 2,00 - 5,00 2,00
ZAMJENIC 5,00 2,80 - 8,00 3,90
BROJEVI 5,00 2,20 - 6,00 3,03
GLAGOL 5,00 8,20 4,00 18,00 5,59
PRILOZI 5,00 2,80 - 9,00 3,56
PRIJED 5,00 1,80 - 7,00 3,03
VEZNICI 5,00 3,40 - 7,00 3,21
UZVICI 5,00 - - - -
ČESTICE 5,00 - - - -
Tablica 6
DJEČACI

Valid N Mean Minimum Maximum Std.Dev.
VRIJEME 5,00 12,04 3,57 20,46 7,16
DIJAGNOZ 5,00 1,80 1,00 2,00 0,45
RAZRED 5,00 5,60 3,00 7,00 1,67
SPOL 5,00 2,00 2,00 2,00 -
RUKOPIS 5,00 1,20 1,00 2,00 0,45
RUKOPIS2 5,00 1,40 1,00 2,00 0,55
BROJREC 5,00 5,20 3,00 7,00 1,64
JEDNOREC 5,00 4,20 1,00 6,00 2,05
NEZREC 5,00 0,40 - 2,00 0,89
ZAVREC 5,00 0,60 - 2,00 0,89
BRRIJEC 5,00 26,00 10,00 73,00 26,48
IMENICE 5,00 8,00 5,00 15,00 4,00
PRIDJEVI 5,00 0,60 - 2,00 0,89
ZAMJENIC 5,00 4,20 - 14,00 5,81
BROJEVI 5,00 0,40 - 1,00 0,55
GLAGOL 5,00 7,40 2,00 22,00 8,26
PRILOZI 5,00 2,00 - 7,00 2,92
PRIJED 5,00 1,00 - 4,00 1,73
VEZNICI 5,00 2,40 - 8,00 3,21
UZVICI 5,00 - - - -
ČESTICE 5,00 - - - -

Kao i u ranije interpretiranoj tablici 4, vidljivo je veliko raspršenje rezultata na varijablama vrijeme i broj riječi, te se vide velike razlike među ispitanicima čak i kada se gleda podijeljenost po spolu.

Tablica 7: t – test po spolu
Grouping: SPOL SPOL
Group 1: G_1:1
Group 2: G_2:2
Mean Mean
G_1:1 G_2:2 t-value df p
RUKOPIS 2,33 1,25 2,66 5,00 0,04
RUKOPIS2 2,00 1,25 1,32 5,00 0,24
BROJREC 5,33 5,75 - 0,33 5,00 0,75
JEDNOREC 3,00 5,00 - 1,07 5,00 0,33
NEZREC 1,00 0,50 0,65 5,00 0,54
ZAVREC 1,33 0,25 1,36 5,00 0,23
BRRIJEC 42,33 28,75 0,64 5,00 0,55
IMENICE 11,33 8,50 0,83 5,00 0,44
PRIDJEVI 3,00 0,75 2,01 5,00 0,10
ZAMJENIC 4,67 5,25 - 0,14 5,00 0,89
BROJEVI 2,00 0,50 0,88 5,00 0,42
GLAGOL 10,33 8,00 0,36 5,00 0,73
PRILOZI 4,00 2,00 0,69 5,00 0,52
PRIJED 3,00 1,25 0,85 5,00 0,44
VEZNICI 4,00 2,50 0,54 5,00 0,61
UZVICI - - 5,00
ČESTICE - - 5,00
VRIJEME 17,38 12,93 0,76 5,00 0,48
DIJAGNOZ 2,00 2,00 5,00
RAZRED 7,67 6,25 2,24 5,00 0,07

Testiranje t – testom pokazalo je postojanje statistički značajne razlike jedino na varijabli rukopis. Zaključujemo da postoji razlika u rukopisu između djevojčica i dječaka. Kod ocjenjivanja rukopisa nijedan dječak nije dobio najbolju ocjenu, već su sve najbolje ocjene ( 2 ) dodijeljene djevojčicama.





Tablica 8: Korelacije ( svi )
Correlations SVI KOR
Marked correlations are significant at p < ,05000
N=10 (Casewise deletion of missing data)

VRIJEME DIJAGNOZ RAZRED SPOL RUKOPIS RUKOPIS2 BROJREC
VRIJEME 1,00 0,03 0,61 - 0,09 0,39 0,31 0,26
DIJAGNOZ 0,03 1,00 0,58 - 0,19 - 0,05 - 0,30 0,25
RAZRED 0,61 0,58 1,00 - 0,05 - 0,04 - 0,29 0,38
SPOL - 0,09 - 0,19 - 0,05 1,00 - 0,80 - 0,53 0,13
RUKOPIS 0,39 - 0,05 - 0,04 - 0,80 1,00 0,82 0,09
RUKOPIS2 0,31 - 0,30 - 0,29 - 0,53 0,82 1,00 - 0,27
BROJREC 0,26 0,25 0,38 0,13 0,09 - 0,27 1,00
JEDNOREC - 0,22 0,05 - 0,03 0,27 - 0,23 - 0,60 0,74
NEZREC 0,47 0,37 0,51 - 0,25 0,37 0,37 - 0,00
ZAVREC 0,50 - 0,04 0,21 - 0,20 0,35 0,63 - 0,14
BRRIJEC 0,75 0,30 0,54 - 0,16 0,49 0,39 0,54
IMENICE 0,70 0,44 0,55 - 0,26 0,49 0,31 0,55
PRIDJEVI 0,68 0,28 0,57 - 0,45 0,57 0,31 0,56
ZAMJENIC 0,68 0,15 0,50 0,16 0,24 0,24 0,44
BROJEVI - 0,17 0,54 0,15 - 0,42 0,10 - 0,27 0,25
GLAGOL 0,71 0,14 0,42 - 0,06 0,48 0,46 0,49
PRILOZI 0,80 0,15 0,48 - 0,14 0,49 0,54 0,32
PRIJED 0,81 0,12 0,52 - 0,18 0,52 0,52 0,36
VEZNICI 0,53 0,38 0,41 - 0,17 0,40 0,27 0,56

JEDNOREC NEZREC ZAVREC BRRIJEC IMENICE PRIDJEVI ZAMJENIC
- 0,22 0,47 0,50 0,75 0,70 0,68 0,68
0,05 0,37 - 0,04 0,30 0,44 0,28 0,15
- 0,03 0,51 0,21 0,54 0,55 0,57 0,50
0,27 - 0,25 - 0,20 - 0,16 - 0,26 - 0,45 0,16
- 0,23 0,37 0,35 0,49 0,49 0,57 0,24
- 0,60 0,37 0,63 0,39 0,31 0,31 0,24
0,74 0,00 - 0,14 0,54 0,55 0,56 0,44
1,00 - 0,55 - 0,69 - 0,15 - 0,08 0,01 - 0,14
- 0,55 1,00 0,41 0,67 0,56 0,34 0,75
- 0,69 0,41 1,00 0,60 0,56 0,57 0,36
- 0,15 0,67 0,60 1,00 0,96 0,81 0,82
- 0,08 0,56 0,56 0,96 1,00 0,86 0,65
0,01 0,34 0,57 0,81 0,86 1,00 0,48
- 0,14 0,75 0,36 0,82 0,65 0,48 1,00
0,28 - 0,05 - 0,21 0,09 0,32 0,24 - 0,32
- 0,19 0,70 0,59 0,97 0,87 0,70 0,89
- 0,36 0,62 0,79 0,94 0,88 0,76 0,75
- 0,29 0,59 0,72 0,87 0,78 0,80 0,80
- 0,02 0,45 0,52 0,89 0,94 0,74 0,53















BROJEVI GLAGOL PRILOZI PRIJED VEZNICI
- 0,17 0,71 0,80 0,81 0,53
0,54 0,14 0,15 0,12 0,38
0,15 0,42 0,48 0,52 0,41 SVE VEĆE OD 0,67 JE ZNAČAJNO
- 0,42 - 0,06 - 0,14 - 0,18 - 0,17
0,10 0,48 0,49 0,52 0,40 Između vremena I broja riječi postoji statistički
- 0,27 0,46 0,54 0,52 0,27 značajna povezanost- što je dulje vremena ispitanik
0,25 0,49 0,32 0,36 0,56 pisao sastav ima više riječi.
0,28 - 0,19 - 0,36 - 0,29 - 0,02 Što je manji broj riječi, rečenice su jednostavnije.
- 0,05 0,70 0,62 0,59 0,45
- 0,21 0,59 0,79 0,72 0,52
0,09 0,97 0,94 0,87 0,89
0,32 0,87 0,88 0,78 0,94
0,24 0,70 0,76 0,80 0,74
- 0,32 0,89 0,75 0,80 0,53
1,00 - 0,08 - 0,11 - 0,29 0,42
- 0,08 1,00 0,93 0,87 0,82
- 0,11 0,93 1,00 0,93 0,81
- 0,29 0,87 0,93 1,00 0,62
0,42 0,82 0,81 0,62 1,00


Tablica 9: Korelacija ( tetrapareza )

Correlations TETRAPARES
Marked correlations are significant at p < ,05000
N=7 (Casewise deletion of missing data)

VRIJEME RAZRED SPOL RUKOPIS RUKOPIS2 BROJREC
VRIJEME 1,00 0,70 - 0,32 0,72 0,77 - 0,05
DIJAGNOZ
RAZRED 0,70 1,00 - 0,71 0,77 0,71 - 0,35
SPOL - 0,32 - 0,71 1,00 - 0,77 - 0,51 0,15
RUKOPIS 0,72 0,77 - 0,77 1,00 0,88 0,17
RUKOPIS2 0,77 0,71 - 0,51 0,88 1,00 - 0,04
BROJREC - 0,05 - 0,35 0,15 0,17 - 0,04 1,00
JEDNOREC - 0,56 - 0,75 0,43 - 0,51 - 0,73 0,69
NEZREC 0,50 0,61 - 0,28 0,56 0,70 - 0,22
ZAVREC 0,76 0,66 - 0,52 0,88 0,98 0,01
BRRIJEC 0,77 0,48 - 0,28 0,82 0,80 0,45
IMENICE 0,80 0,49 - 0,35 0,83 0,74 0,51
PRIDJEVI 0,64 0,50 - 0,67 0,91 0,72 0,44
ZAMJENIC 0,57 0,25 0,06 0,49 0,68 0,20
BROJEVI - 0,07 0,08 - 0,37 0,13 - 0,34 0,42
GLAGOL 0,70 0,42 - 0,16 0,74 0,79 0,42
PRILOZI 0,85 0,60 - 0,29 0,83 0,91 0,26
PRIJED 0,78 0,53 - 0,35 0,83 0,96 0,17
VEZNICI 0,65 0,41 - 0,23 0,72 0,58 0,66
UZVICI
ČESTICE


JEDNOREC NEZREC ZAVREC BRRIJEC IMENICE PRIDJEVI ZAMJENIC
- 0,56 0,50 0,76 0,77 0,80 0,64 0,57

- 0,75 0,61 0,66 0,48 0,49 0,50 0,25
0,43 - 0,28 - 0,52 - 0,28 - 0,35 - 0,67 0,06
- 0,51 0,56 0,88 0,82 0,83 0,91 0,49
- 0,73 0,70 0,98 0,80 0,74 0,72 0,68
0,69 - 0,22 0,01 0,45 0,51 0,44 0,20
1,00 - 0,76 - 0,65 - 0,31 - 0,20 - 0,18 - 0,45
- 0,76 1,00 0,54 0,62 0,46 0,24 0,81
- 0,65 0,54 1,00 0,77 0,74 0,78 0,57
- 0,31 0,62 0,77 1,00 0,97 0,78 0,82
- 0,20 0,46 0,74 0,97 1,00 0,86 0,67
- 0,18 0,24 0,78 0,78 0,86 1,00 0,35
- 0,45 0,81 0,57 0,82 0,67 0,35 1,00
0,52 - 0,30 - 0,32 0,00 0,18 0,27 - 0,38
- 0,34 0,70 0,73 0,98 0,91 0,67 0,90
- 0,48 0,61 0,90 0,95 0,92 0,76 0,77
- 0,56 0,60 0,96 0,88 0,83 0,77 0,75
- 0,00 0,37 0,58 0,92 0,95 0,76 0,59






BROJEVI GLAGOL PRILOZI PRIJED VEZNICI
- 0,07 0,70 0,85 0,78 0,65

0,08 0,42 0,60 0,53 0,41
- 0,37 - 0,16 - 0,29 - 0,35 - 0,23 SVE VEĆE OD O, 76 JE ZNAČAJNO
0,13 0,74 0,83 0,83 0,72
- 0,34 0,79 0,91 0,96 0,58
0,42 0,42 0,26 0,17 0,66 Postoji statistički značajna povezanost između
0,52 - 0,34 - 0,48 - 0,56 - 0,00 vremena i broja riječi.
- 0,30 0,70 0,61 0,60 0,37 Također što je veći broj riječi veća je vjero-
- 0,32 0,73 0,90 0,96 0,58 jatnost da će rečenica biti zavisno složena.
0,00 0,98 0,95 0,88 0,92
0,18 0,91 0,92 0,83 0,95
0,27 0,67 0,76 0,77 0,76
- 0,38 0,90 0,77 0,75 0,59
1,00 - 0,12 - 0,19 - 0,34 0,31
- 0,12 1,00 0,93 0,87 0,87
- 0,19 0,93 1,00 0,96 0,83
- 0,34 0,87 0,96 1,00 0,68
0,31 0,87 0,83 0,68 1,00







8. ZAKLJUČAK

U pismenim sastavima su prisutne velike razlike od ispitanika do ispitanika u svim analiziranim sastavnicama - od onih čiji su radovi u potpunosti čitljivi, gramatički točni, te sadržajno oblikovani tako da imaju uvod, razradu teme i zaključak, do onih koji su jedva čitljivi i sastoje se od jednostavnih rečenca i malog broja riječi.
Pretpostavljamo da te razlike nisu posljedica isključivo težeg oblika cerebralne paralize (koji otežava pismeno izražavanje, kao i obradu auditivnog depozita spoznaja zbog tzv. "unutarnje buke"), već i nekih pridruženih smetnji, slabijeg jezičnog znanja, a vjerujemo da i domski smještaj ima svoj utjecaj na govorno-jezični razvoj. Zbog svega navedenog, kao i činjenice da je riječ o malom i vrlo heterogenom uzorku, hipotezu s kojom smo krenuli u istraživanje ne možemo u potpunosti prihvatiti niti odbaciti.
Budući da pisanje ne zahtjeva samo određeni stupanj motoričke sposobnosti, već se u njegovoj podlozi nalazi i govorno-jezični razvoj, logopedska terapija treba biti sveobuhvatna i prilagođena svakom djetetu, kako bi mu se omogućilo da do maksimuma iskoristi svoj potencijal.

9. LITERATURA

1. Farago, E. (1995): ” Strukture procesa pisanja u djece s teškoćama u
čitanju i pisanju”, disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveučilište u
Zagrebu.
2. www.zpr.fer.hr/courses/ergonomija/2004/krivacic/prep_disg.html
3. public.carnet.hr/hud/w-tekstovi/w-disgrafija.html

- 13:18 -

Komentari (0) - Isprintaj - #