¤ LJETO ¤

08.10.2004., petak

SRETAN VAM DAN NEOVISNOSTI !!!

Sretan vam Dan neovisnosti! Danas Hrvatska slavi budući da je tog dana 1991. Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Evo što T-portal (bivši htnet) kaže o Danu neovisnosti u Hrvatskoj,ali i u drugim državama:

Hrvatska 8. listopada slavi Dan neovisnosti, budući da je tog dana 1991. Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ
Većina država u svijetu slavi dan kada su postale neovisne. Među njima se ističu Sjedinjene Američke Države, Francuska i još nekoliko zemalja. One svoj Dan neovisnosti slave po nekom povijesnom danu koji ujedno utjelovljuje sjećanje na brojne žrtve pale 'na oltaru domovine'

Zašto i zbog čega se slavi Dan neovisnosti, pitanje je koje si postavlja većina hrvatskih građana.

Što bi taj dan trebao predstavljati i zašto je promijenjen dolaskom koalicijske vlasti 3. siječnja 2001. godine, nikada nije dovoljno pojašnjeno u domaćim medijima.

Prvih desetak godina od samostalnosti RH, kao Dan neovisnosti, ili tada Dan državnosti, slavio se dan konstituiranja prvog višestranačkog sabora nakon Drugog svjetskog rata, tj. 30. svibnja 1990. godine. Povijesne činjenice su govorile pak u prilog rezolucije Sabora o odvajanju Hrvatske od SFRJ koje se odigralo u lipnju 1991. godine. Kako su europske države zahtijevale od Hrvatske i Slovenije da odgode taj dokument za tri mjeseca, koalicijska vlada je najvažniji državni praznik odlučila promijeniti i za Dan neovisnosti staviti dan kada je najviše državno tijelo odlučilo prekinuti sve državno-pravne s nekadašnjom Jugoslavijom
Zbog mogućeg napada tadašnje JNA i srpskih terorista sjednica je u tajnosti održana u podrumu INA-ine zgrade u zagrebačkoj Šubićevoj ulici.
Sabor je odlukama uz ostalo utvrdio da Republika Hrvatska više nijedno tijelo dotadašnje SFRJ ne smatra legitimnim i legalnim te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije SFRJ. Također je utvrđeno i da Jugoslavija, kao državna zajednica, više ne postoji.
U razdoblju tromjesečnog moratorija, tijekom kojeg je Europska zajednica zahtijevala da se kriza riješi mirnim putem, JNA i paravojska pojačali su agresiju na hrvatske gradove i sela. Uništavane su bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, a 7. listopada zrakoplov JNA bombardirao je Banske dvore, tadašnje sjedište hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Za razliku od Hrvatske, koja taj praznik slavi tek treću godinu, najstariji Dan neovisnosti slave Francuzi. 14. srpnja označava početak revolucije kojom je srušena aristokracija i stvorena republika, odnosno država jednakopravnih građana. Naime, 14. srpnja 1789. godine počela je bitka za utvrdu i zatvor Bastillu, a njezin pad je ujedno značio i pad dotadašnjeg predestiniranog kraljevskog režima.
Iako je revolucija 'pojela svoju djecu' i u nekoliko desetljeća se Francuska iz republike ponovo pretvorila u carstvo, tekovine koje su proizašle iz Francuske revolucije uvelike su obilježile događaje u 19. i 20. stoljeću.
Samo nekoliko godina poslije Francuske revolucije otpočela je američka borba za neovisnost od britanske krune. Tako se u Americi kao Dan neovisnosti slavi 4. srpnja, u čast datuma iz 1776. godine kada su se zastupnici u američkom senatu, koji je tada bio još pod britanskom vlašću, odlučili oduprijeti udaljenoj britanskoj kruni, točnije velikim porezima.
Mada do otvorenih borbi između britanskih kolonijalnih snaga i američkih građana nije došlo još nekoliko godina po izglasavanju Deklaracije o neovisnosti, Amerikanci su odlučili za Dan neovisnosti izabrati baš taj datum na koji je formalno-pravno otpočela američka revolucija.
Zanimljivo je oko američkog slučaja da je većina zastupnika Deklaraciju potpisala tek nekoliko dana kasnije, dok je zastupnik iz države New York Deklaraciju potpisao s pet godina zakašnjenja, odnosno 1781. godine, a Dan neovisnosti jedan je od rijetkih američkih praznika koji nije mijenjao svoj datum.
Osim 4. srpnja, samo četiri nacionalna praznika nisu promijenila točan datum, a to su: Noć vještica, Božić, Nova godina i Dan neovisnosti. Svake godine Dan neovisnosti je u SAD-u neradni dan. Tada se okupljaju obitelji na piknicima, a slavljenički dan obično završava velikim vatrometima.
Od ostalih država u svijetu, Dan neovisnosti ima veliko značenje u još dvjema bivšim britanskim kolonijama - Kanadi i Bahamima. U Kanadi se kao glavni nacionalni praznik slavi 1. srpnja, bolje poznat kao Dan Kanade, nekada zvan Dan dominiona ili Dan konfederacije.
Na taj dan Kanađani slave donošenje akta 1867. godine kada je Kanadi dozvoljen oblik samouprave od britanske krune, a Kanađani ga slave slično kao i Amerikanci - roštiljem u prirodi i brojnim vatrometima.
Mala karipska državica Bahami svoj Dan neovisnosti slavi 10. srpnja, a njime obilježavaju oslobađanje od britanske vlasti. Na taj najveći državni praznik održava se vojna parada, ali i brojne svečanosti koji sliče na njuorleanski Mardi Gras s mnoštvom maski i razuzdanih građana na ulicama Nassaua, New Providencea i Freeporta.
Od ostalih svjetskih zemalja, u Turskoj se Dan neovisnosti slavi 14. kolovoza, a taj dan označava oslobođenje Turaka. U Kini se pak Dan nezavisnosti slavi čitav tjedan, a slavlja traju od prošle srijede i traju do 8. listopada. Kolumbijci na Dan neovisnosti slave početak oslobodilačke borbe od španjolske vlasti koja je počela 7. kolovoza 1819. godine.

- 13:00 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>