''Ni Srbi, ni Hrvati nisu narodi, nacije, nego 'izmišljene' etno-lingvističke skupine na Balkanu''
U Eurazijskom magazinu, njemačkom političko-kulturnom mjesečniku, prof. dr. Wolf Oschlies, stručni suradnik Njemačkog instituta za međunarodnu politiku i sigurnost te njihove prestižne Zaklade za znanost i politiku, objavio je tekst pod naslovom "Balkanski jezici u EU". "Vrijeme je", piše dr. Oschlies, "bliže se pozabaviti srpskim, bugarskim, rumunjskim, makedonskim, slovenskim i hrvatskim ako njega još ima, dakle postoji ili uopće taj hrvatski jezik", ironično naglašava dr. Oschlies.
Po njemu, ni Srbi, ni Hrvati nisu narodi, nacije, nego "izmišljene" etno-lingvističke skupine na Balkanu. "Srbi, Hrvati i svi ostali jedan su narod", ponavlja Oschlies.
Prisjeća se i Bečkog književnog dogovora 1850. koji potvrđuje, po njemu, da Srbi i Hrvati imaju jedinstven književni i standardni jezik.
Prema njegovu mišljenju, najugledniji jezični stručnjak s toga područja Balkansvije jest Vuk Stefanović Karadžić.
Hrvatski je jezik tome balkanologu potpuna besmislica. "Idiotizam je podjela srpskohrvatskoga na srpski i hrvatski jezik", smatra Oschlies.
Posebno odgovornima za podjelu toga jedinstvenog jezika smatra Hrvate, koji su se "osjećali ugroženima od velikosrpskog agresora".
"U međunarodnoj znanosti sto godina govorilo se o srpskohrvatskome, dok hrvatski fašisti, ustaše, u travnju 1941. nisu preuzeli vlast pa su tu znanstvenu činjenicu promijenili", tumači dr. Oschlies.
"U početku, u Jugoslaviji taj jezični nacionalizam nije imao nikakve šanse s obzirom na to da je Novosadskim dogovorom dogovoren zajednički jezik u dvije sekundarne varijante".
Idiotizam je počeo, po njemu, 1967. Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je, kaže, izazvala daljnje provokacije.
(Večernji list)
"Proglasiti legitimnu volju i pravo Hrvata da svoj jezik zovu pravim imenom, hrvatskim - idiotizmom; nazivati nacionalnu, državnu, kulturnu i jezičnu različitost balkanskim Slavenima ili Južnim Slavenima s kojima se teško može kratko i sažeto komunicirati doista je razina na kojoj se ne može raspravljati" izjavila je Sanda Ham, profesorica osječkoga Filozofskog fakulteta i glavna urednica časopisa "Jezik".
"Od 1604. do 1850. Hrvati imaju napisanih 17 gramatika hrvatskoga jezika štokavske književnojezične stilizacije i devet kajkavskih dakle, riječ je o 26 naslova i autora, a ni u jednom naslovu nema srpskoga" kaže Ham.
komentiraj (0) * ispiši * #

