Problematična sudbina najveće umjetne akumulacije u Europi - hidroakumulacije Buško jezero
LIVNO - Država Bosna i Hercegovina ne gospodari svojim resursima na pravi način, općepoznata je stvar, no na primjeru najveće umjetne akumulacije u Europi - Buškog jezera, bilježimo jedinstven slučaj u svijetu - da jedna država, u ovom slučaju R Hrvatska, daje odobrenje svojoj kompaniji, HEP-u, da koristi potencijale druge zemlje, BiH.
Promjena ugovora
Da je to tako, u nekoliko je navrata govorio Ante Čolak, dopredsjednik HSS BiH, inače zastupnik u federalnom parlamentu. On je dva puta podnosio inicijativu za istragu u vezi svih nezakonitih radnji, među kojima je i, kako je kazao, neovlaštena promjena prijeratnog ugovora o korištenju hidropotencijala Buškog jezera.

- Rješenje kojim se HEP Zagreb, tj. Proizvodnom pogonu Split, dopušta uporaba i gradnja na više od 30 brana, crpnih stanica, kanala, mostova i drugih hidroenergetskih objekata izgrađenih na teritoriji BiH izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša tzv. HR HB samo dan prije njezina ukidanja - istaknuo je Čolak te dodao kako je tada u pitanju bila uporabna dozvola, a da je već iduće godine upisom u gruntovne knjige čitav kompleks postao zapravo potpuno HEP-ovo vlasništvo.

Od tada, prema nekim neslužbenim procjenama, BiH svake godine gubi desetke milijuna maraka. Stanovit problem je i vodoprivredna dozvola, koja je HEP-u istekla 1997. i do današnjeg dana nije izdana nova. Da je to tako, potvrdio nam je i Damir Mrđen, direktor JP za vodno područje slijeva Jadranskog mora, inače član Međudržavnog povjerenstva za vodno-gospodarske odnose BiH i RH.

Upis u gruntovnice
On je kazao da je u pitanju doista specifičan slučaj jer je dio objekata HE Orlovac na području druge države, tako da je prošle godine HEP registrirao svoju tvrtku u BiH. Ta tvrtka treba obnoviti zahtjev za dobivanje dozvole, a resorno federalno Ministarstvo bi ga trebalo odobriti. Kako god okrenete, to je problem koji RH i BiH moraju riješiti na državnoj razini, a oni su u ingerenciji Vijeća ministara BiH. Međutim, i pokraj više pismenih podnesaka, silnih telefonskih poziva i dogovaranja, izjavu o ovoj problematici nismo mogli dobiti od njegova premijera Adnana Terzića.

Naši pregovori trajali su, ni manje ni više, nego punih mjesec i pol. Sljedeća adresa bila je federalna razina, pomoćnik ministra za energetiku Mile Srdanović, koji ističe da ovaj problem nije inoviran u nekoliko zadnjih godina. On nam je kazao kako je slična situacija sa svim energetskim kapacitetima prekograničnog tipa (na Drini, Trebišnjici), te da su posebno sporni Zvornik i Buško jezero. - Znači da nemamo niti jedan čist slučaj, da se tako izrazim, a jedino što nije sporno jest to da su svi na štetu BiH.

To nije sporno, ali u svim takvim situacijama BiH je kao država inferiorna iz poznatih razloga i Buško je jezero samo jedan tipičan slučaj gdje mi ne poduzimamo ništa, a stvar je na našu štetu - zaključio je Srdanović. Čije je Buško jezero? Imajući u vidu sve ono što smo doznal, pitali smo, uvjetno rečeno drugu stranu, HEP, odnosno njegova glasnogovornika Radomira Milišića “čije je Buško jezero?”

- Dobro i provokativno složeno pitanje, moram reći. Ne znam da vlasnik jezera može biti itko drugi osim država, grad, ali budući da se ovdje radi o umjetnom jezeru koje je stvoreno na parcelama bivših vlasnika, bilo privatnih ili općina Livno, odnosno Tomislavgrad, u načelu HEP je otkupio sve te terene - kaže naš sugovornik te dodaje kako je riječ o objektu čija je izgradnja počela 60-ih godina prošlog stoljeća, a HE Orlovac profunkcionirala 1972.

Akumulacija Buško blato nalazi se na području općina Livno i Tomislavgrad (BiH) i ona zajedno s HE Orlovcem, koji se nalazi na teritoriju R Hrvatske, predstavlja jedinstvenu hidroenergetsku cjelinu - kazao nam je Milišić te dodao:

O integritetu BiH
- HEP je 100 posto i jedini investitor objekta i vlasnik danas zemlje, na kojoj se nalazi jezero, s tim da su te nekretnine kupljene kroz 30 godina i postupno uknjižavane. - Ugovor je nezakonit dok se ne sklopi međudržavni o imovinskim odnosima Za ugovor koji je HRHB sklopila s R Hrvatskom, bivši ministar prostornog uređenja FBiH Ramiz Mehmedagić 2004. godine je izjavio kako HEP protuzakonito koristi kapacitete Buškog jezera: - Postojeći ugovor se može smatrati nezakonitim sve dok BiH i Hrvatska ne sklope međudržavni ugovor o imovinskim odnosima.

Ovaj akt zadire u integritet BiH, dok se istodobno našoj državi osporava pravo raspolaganja nekretninama u Hrvatskoj. Bivši ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH Izet Žigić istaknuo je da je svojedobno federalna Vlada u više navrata raspravljala o problemu gornjeg horizonta Buškog jezera. Formirana je i stručna skupina koja je bila dužna svakog mjeseca izvještavati Vladu o rezultatima rada, no niti jednog nije bilo.

Stoga je s federalne razine upućena inicijativa Vijeću ministara da se ovo pitanje riješi međudržavnim sporazumom. Od svega toga nije bilo ništa ni 2004. a ni tekuće 2006. Očigledno je 'netko’ problem gurnuo pod tepih, da se o njega ne bi, ne-daj-bože, zapelo.