LIVANJSKA PRIČA - ZAŠTO JE ŽUPANIJSKA VLADA ODBILA DATI KONCESIJU INTEZI

Novoutemeljena tvrtka u Livnu, ’Inteza’ d.d., koja bi se trebala baviti proizvodnjom sintetskog dizela na bazi lignita, na natječaju za dodjelu koncesije za eksploataciju ugljena u tu svrhu u Livanjskom polju nije dobila "zeleno svjetlo" od županijske vlade.
Kako doznajemo, prepreka nije bio izostanak adekvatne dokumentacije koju su strani ulagači i ujedno većinski vlasnici te tvrtke njemački ’Alpakat’ i zagrebački ’Intoo’ prema Zakonu o dodjeli koncesije trebali priložiti vladi, već izostanak uplate novčanoga jamstva koje su, po istom tom zakonu, spomenuti potencijalni investitori trebali prethodno uplatiti.
Radi se o iznosu od 50 tisuća KM.

Međutim, prema riječima Ivice Ćavara, člana Intezine uprave, ’Alpakat’ i ’Intoo’ traženo jamstvo vlada je ipak dobila od strane inozemnih ulagača i to na način što je umjesto 50 tisuća KM u gotovini, ona dobila naplativu garanciju Hypo banke u istom iznosu. Zašto ovu i ovakvu bankovnu garanciju županijska vlada nije prihvatila, nismo uspjeli doznati.
Bolje upućeni tvrde da se tu radi o čistom principu, budući da se samo novčana jamstva u gotovini traže i od svih drugih potencijalnih koncesionara. Navodno, zbog toga što izvjesna tvrtka nije priložila 50 tisuća KM jamčevine u gotovini, ni njen zahtjev za dodjelom koncesije, ali ne za eksploataciju ugljena, već izvorske vode, ovih dana nije prošao na natječaju županijske vlade.
Ćavar ipak ističe kako dodjela koncesije za eksploataciju lignita u Livanjskom polju u svrhu proizvodnje sintetskog dizela ne bi trebala biti upitna. Naime, nakon što je iz spomenutih razloga, poništen prvi natječaj, već se pristupilo raspisivanju novog i, kako se Ćavar nada, nikakvi novi nesporazumi tu više ne bi trebali doći do izražaja.
Inače, dođe li do realizacije programa proizvodnje sintetskog dizela na bazi lignita, u što strani investitori čvrsto vjeruju, Livno bi se moglo naći u samom središtu pozornosti javnosti.
U situaciji svjetske energetske krize možda bi se o takvoj jednoj tvornici više govorilo nego o visočkoj piramidi sunca.
Za razliku od spomenute piramide, livanjska tvornica sintetskog dizela na bazi lignita bila bi jedina takve vrste na svijetu.
No, ono što u ovom slučaju nije na odmet istaknuti, jest da su njemački stručnjaci, barem tako tvrde, potpuno na čisto s tim kako od livanjskog lignita napraviti naftu.
Uostalom, čvrsto vjerujući u takav projekt, oni su u njega spremni investirati desetke milijuna eura, a ono što od Livna i Livnjaka trenutačno traže, to je jedino koncesija za eksploataciju ugljena. Naravno, vrijeme će pokazati radi li se ovdje o nekim livanjskim Semirima Osmanagićima.

piše Frano MIOČ / slobodnadalmacija