Hrvatska nezakonito koristi Buško jezero?!

07.03.2006.

SARAJEVO/LIVNO - Ante Čolak, dopredsjednik HSS-a BiH, koji je pokrenuo brojne inicijative za vraćanje Buškog jezera našoj zemlji, izjavio je da od nadležnih institucija nikada nije dobio nikakav odgovor u vezi s rješavanjem tog problema. Ovaj se problem ponovno aktualizirao najavama potpisivanja ugovora o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i BiH, jer je mnogo stvari iz ove problematike ostalo neriješeno. Akumulacija Buško jezero inače je najveća umjetna akumulacija u Europi, površine 55 četvornih kilometara, vodnog kapaciteta 800 milijuna kubičnih metara vode. Dvije trećine jezera prostire se na području općine Tomislavgrad, jedna trećina na području općine Livno, dok je o pitanju sliva odnos obrnut.

Raseljene tisuće Hrvata

Projekt su zajednički sedamdesetih godina 20. stoljeća izvele tadašnje vlasti BiH i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj izgrađena Hidroelektrana “Orlovac”, dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50 kilometara četvornih.
«Tijekom procesa izuzimanja zemljišta raseljeno je 22 tisuće Hrvata, a osim što su izgubili zemljište, naknada je bila minorna. Ove činjenice će biti dodatni problem kada BiH bude donosila zakon o restituciji, a jedna od stavki će biti i da se obeštete oni koji i nisu dobili naknadu», rekao je Čolak dodavši da bi ovaj problem trebao biti razmatran na međudržavnom vijeću za suradnju između BiH i Hrvatske, ali do sada to nije bio slučaj. «Iskorištavanje jezera traje već 36 godina. Postojao je ugovor između Hrvatske elektroprivrede i naših općina gdje se plaćala naknada po dvije osnove; jedna po teritorijalnoj zapremini, dok je druga davanje naknade po slivu», kazao je Čolak istaknuvši da je do samog rata naknada bila mnogo veća nego danas.

Sporne dozvole

Hrvatska danas plaća općini Livno oko 600 tisuća maraka, a Tomislavgradu oko 1,400.000 maraka. «To je minorna naknada, jer je Hrvatska do sada ostvarila prihod od 924 milijuna maraka, a treba reći i da Hrvatska ne ispunjava gabarite iz prethodnog ugovora o sukcesiji koji je i danas formalno na snazi», rekao je Čolak. Prema njegovim riječima, Vlada nekadašnje Herceg Bosne donijela je odluku kojom je Hrvatska elektroprivreda dobila uporabnu dozvolu te vodoprivrednu dozvolu nad Buškim jezerom, koja je istekla 1997. «HEP, dakle, sada iskorištava vode ovog jezera bez vodoprivredne dozvole. Kako se HEP upisao u vlasništvo i proveo proces registriranja u gruntovnim knjigama, to je posao Tužiteljstva BiH», dodaje Čolak. Ovaj se problem proširuje i činjenicom da još ne postoji međudržavni ugovor o imovinsko-pravnim odnosima, a Čolak naglašava da je nedavno odustajanje od potpisivanja vjerojatno posljedica neriješenog pitanja vezanog uz iskorištavanje Buškog jezera.

Pitanje interesa

Na pitanje zbog čega su domaće institucije nezainteresirane za rješavanje pitanja Buškog jezera, Čolak odgovara da problem leži u tome što institucije BiH još uvijek ne zastupaju interese države i građana, te se zbog toga sva šteta svaljuje na lokalne zajednice. «Sumnjam da u Hrvatskoj ne postoji dobra volja za rješavanjem ovog pitanja, jer je njima u interesu da sve bude čisto», dodaje Čolak.

Neriješeno pitanje
Stav Vijeća ministara je da je ova inicijativa bila predmetom rasprave na jednoj od sjednica, te je zaključeno da Ministarstvo vanjske trgovine i Ministarstvo vanjskih poslova treba osigurati detaljne informacije. Nakon toga ova tema će biti predložena za razgovore na idućem susretu izaslanstava dviju država. Dario Pušić

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje.