piše Frane MIOČ
Livanjska općina je na početku realizacije jednog kapitalnog projekta o kojemu se desetljećima maštalo, a koji je, da je bilo više obzira i poštenja prema ovoj općini, odavno trebao biti u funkciji.
Riječ je o izgradnji općinskog vodoopskrbnog prstena. Naime, onog trenutka kada su sve raspoložive količine vode s ovih prostora počele okretati turbini HE "Orlovac" i kada je, zahvaljujući Buškom jezeru, Livanjsko polje tako dobro posušeno da su i okolna sela ostala žedna, najlogičnije bi bilo da se već tada izgradnjom vodovoda sam investitor potrudio na jedan način nadoknaditi štetu tim ljudima.
Neboder u gradu
No, umjesto vodovoda, svojedobno je HEP "velikodušno" Livnu podario neboder u samom središtu grada, kao i luksuzne stanove izvan Livna onima koji su se tako "žestoko" borili za interese ovdašnjeg sela i seljaka.
Vremena su se, naravno, promijenila, ali su Buško jezero i sve one nepravde koje je ono donijelo Livnu i Livnjacima ostale. Po srijedi u ovom slučaju ipak nisu samo žedna livanjska sela. Radi se tu i o tako smiješnoj novčanoj naknadi koju ova općina po osnovi rente za potopljeno Buško blato dobiva od Hrvatske Elektroprivrede.
Riječ je o godišnjem iznosu od oko 700 tisuća KM. Toliko je, naime, Livno od HEP-a dobilo sredstava prošle godine, ali prije toga, prije nego se renta počela obračunavati po veoma lošem federalnom zakonu, visina godišnje rente je bila čak i upola manja. Livno je tada moglo više dobiti sredstava da je, umjesto vode HEP-u, Hercegovcima prodavalo sijeno iz Livanjskog polja.

Zašto je to bilo tako, čelnicima Livanjske općine je najbolje poznato, upravo onima koji su svojedobno i vlastitu predizbornu kampanju, kao i kampanju svoje stranke, među ostalim, zasnivali i na problemu Buškog jezera.
Prstenastog vodovoda koji je i tada samo deklarativno bio aktualan nitko od njih se izgleda nije sjetio, iako je, prema našim izvorima, predstavnicima livanjske općinske vlasti HEP nudio mnogo veći iznos sredstava na ime spomenute rente, ali ne u gotovini na čemu su inzistirali Livnjaci, već u vidu sufinanciranja određenih infrastrukturnih projekata u općini.
Duvnjaci su, doznajemo u HEP-u, svojedobno pristali na tu varijantu tako da je danas izgradnja njihova vodovoda pri samom kraju, doduše, ne samo zahvaljujući HEP-u, nego i Hrvatskim vodama, kao i drugim izvorima.
No, bilo kako bilo, HEP-u ako mu je uistinu stalo do livanjske lokalne zajednice i ispravljanja starih nepravdi sada se pruža prilika da propušteno nadoknadi. Već s početkom ovogodišnje građevinske sezone Livnjaci kreću s izgradnjom svoga prstenastog vodovoda.

Poznati izvođači
Izvođači radova na izgradnji vodocrpilišta na rijeci Sturbi i glavnog vodospremnika u naselju Zastinje već su odabrani. To znači da su sredstva za izgradnju spomenutih objekata već osigurana, ali za preostale nekoliko milijuna maraka vrijedne radove općina tek treba pronaći sredstva.
Jedan od izvora financiranja je i Svjetska banka koja je za izgradnju livanjskog prstenastog vodovoda odobrila 600 tisuća dolara. No, ako se zna da se vrijednost ukupne investicije procjenjuje na oko 15 milijuna KM, onda je posve jasno da će livanjska sela još mnogo vremena imati problema s opskrbom pitke vode.