Prilikom prelaska granice s Hrvatskom prema 200.000 građana BiH, koliko ih prema neslužbenim procjenama posjeduju hrvatsku putovnicu, neće se primjenjivati visoki stupanj nadzora koji je definiran "schengenskim sporazumom". Ako Hrvatska, kako procjenjuje službena politika do 2009 godine postane punopravna članica EU-a, građani BiH koji posjeduju ovaj dokument od čega 95 posto čine Hrvati postat će dio EU-a čime stječu pravo da posao ili ostale beneficije koje pruža unija ostvaruju primjerice u Velikoj Britaniji ili Francuskoj. Pri prelasku "schengenske granice" uvjeravaju nas sugovornici iz područja politike i međunarodnog prava, neće se primjenjivati odredbe o posebnom režimu nadzora koje diktira "Schengen" nego će prema riječima konzula RH u Mostaru Ratka Maričića i oni "imati status kao i ostali hrvatski građani bez obzira na to živjeli na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu ili Španjolskom Trgu u Mostaru".

Pravo definiranja odnosa
Sumnju u bilo kakva ograničenja prema znatnom broju prije svega Hrvata iz BiH demantira i izjava koju smo dobili od redovitog predavača na zagrebačkom Pravnom fakultetu prof. dr. Ive Josipovića, koji napominje da je pitanje prelaska granice RH mora biti urađeno prema principima definiranim "Schengenskim sporazumom" ali da se to neće odnositi na one bh. građane koji posjeduju hrvatsku putovnicu.
"Svaka država članica EU-a" napominje prof. Josipović "ima autonomno pravo da definira odnose sa susjednima, kao što je to bio s nekim sada punopravnim članicama EU-a". Posjednici hrvatske putovnice iz BiH, granicu susjedne države aktiviranjem "Schengenskog sporazuma"prelazit će posebno označenim trakom iznad kojeg će kao što je danas slučaj sa Slovenijom stajati natpis "Za građane EU-a". Iz službenog Zagreba stižu informacije prema kojima Hrvatska i prije punopravnog članstva u EU može primjenjivati "Schengenski sporazum".
Velika sredstva
"To su dva procesa koji se nadopunjuju i mi u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju imamo jasno određene oblike suradnje sa EU na području pravosuđa i unutarnjih poslova prije svega na sprečavanju ilegalne imigracije i borbe protiv organiziranog kriminala što je jedna od svrha Schengenskog sporazuma".. Inače, sudjelovanje u Schengenskom prostoru zahtijeva visok stupanj nadzora državnih granica te je povezano s velikim ulaganjima u opremu za nadzor granica" napominju u Vladi RH. Na tom tragu radi učinkovitijeg nadzora državne granice u sklopu programa pomoći CARDS oni će za projekt integriranog upravljanja granicama potrošiti značajna financijska sredstva. Izuzev medija ovo pitanje, još nitko od predstavnika institucija bh. vlasti nije komentirao. Glasnogovornik Vijeća Ministara BiH Bojan Filipović-Zec u kratkom telefonskom razgovoru kazao nam je da pitanje "schengenske granice" s Hrvatskom do sada nije bila tema razgovora, te da o tome za sada nema stava". "Sad je" dodaje glasnogovornik predsjedatelja Vijeća Ministara BiH "pozornost državne vlasti fokusirana na druge probleme među kojima je i reforma policije".