ponedjeljak, 10.03.2008.
Barokno slikarstvo i kiparstvo
Na Trentskom koncilu je odlučeno da umjetnost mora na neposredniji način prikazivati religiozne teme, te da mora biti razumljiva i nepismenima, a ne samo obrazovanijim pojedincima koji su imali dovoljno znanja da dešifriraju ponekad zagonetne prizore pune alegorija i simbola. Novi stil treba više apelirati na emocije nego na intelekt. Ikonografija novog stila je direktna, jednostavna, očita i dramatična.
U vrijeme baroka čovječanstvo je vrlo pokrenuto – osvaja svijet, osniva kolonije – u baroknoj umjetnosti će se to odraziti naglašenom dinamičnošću
KIPARSTVO:
- pokret, kretanje – skulptura je uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja
- razigrana i pokrenuta obrisna linija
- konstantna izmjena volumena i prostora – što rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene
Gianlorenzo BERNINI:
*David
barokna karakteristika je nagoviještena prisutnost Golijata, izgleda kao polovina jednog para
- David jasno pokazuje gdje je neprijatelj, a prostor između njih je pun snage
- iluzija o prisutnim ličnostima ili snagama – nevidljiva dopuna
NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZI
simbioza kiparstva i slikarstva, zajedno s arhitekturom stvara jednu složenu iluziju
* kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, Rim
Ekstaza sv. Tereze
- maksimalna pokrenutost draperija, naglašena emocionalnost i patetika
- 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih Ţ izgledaju dematerijalizirano, svjetlo se naglašava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionističkoj fresci na svodu
- da bi upotpunio iluziju ugrađuje i gledalište – na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti
SLIKARSTVO:
Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene
- prikazuje izrez iz stvarnosti – uvijek je nešto nedorečeno, nije sasvim vidljivo ili skriveno – NEIZVJESNOST = neizmjernost
- ako se prikazuje pejzaž, tu će uvijek biti ili velika masa oblaka koja nešto skriva, ili velika krošnja koja zaklanja pogled
- likovi su vrlo sitni i podređeni pejzažu
- atmosferska perspektiva – svijest o velikim daljinama, beskonačnosti
CARAVAGGIO:
Pozivanje sv. Mateja
- beskompromisni realizam – naturalizam
- sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi
- poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoružanih ljudi u običnoj rimskoj krčmi
- Krist – prikazan kao siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći
- religioznost trenutka izražena zrakom sunčane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja
stav protureformacije – vjerske tajne se ne otkrivaju intelektualnim razmišljanjem, već spontano, unutarnjim doživljavanjem pristupačnim svim ljudima
Pieter Paul RUBENS:
- Flamanac, putovao u Italiju, proučavao antiku, visoku renesansu i Caravaggia
