ponedjeljak, 25.02.2008.
RENESANSA 15. i 16. st
Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil širi i ostalom Europom
1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. renasci – ponovo se roditi
- dok se za srednjevjekovnog čovjeka povijest stvarala na nebu, a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista – njegovo rođenje je jedini važan događaj), renesansni čovjek ne dijeli povijest prema planu božjeg spasa, već prema ljudskim ostvarenjima
- gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga – ponovno oživljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. v. su smatrali antiku poganskom) – ali, cilj nije oponašati, nego dostići i prestići
- dolazi do naglog razvoja individualizma, čovjek stiče samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje
- dok se u sr. v. izučava samo Biblija i crkveni tekstovi, u renesansi se izučavaju jezici, književnost, povijest i filozofija – humanističke znanosti
NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J
- u antici i u sr. v. umjetnost je bila zanat, obrt – u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika, dijalektika, gramatika, retorika i filozofija – po Platonu bitne discipline za obrazovanje plemića; lik. umj. isključene kao rad ruku bez teorijske osnove)
- u renesansi umjetnik priznat kao mislilac, a ne samo obrađivač materijala, a na umj. djelo se gled kao na izraz stvaralačkog duha
- umjetnici postaju obrazovaniji – pišu i pjesme, teorijske traktate
razdoblje renesanse se dijeli na:
đ ranu renesansu – XV. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA – prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog građanstva, koje je vrlo rano svrgnulo feudalce
đ visoku renesansu – XVI. stoljeće – cinquecento – centar RIM – zbog jačanja papinskog dvora – sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanista
RENESANSNI GRAD
- nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski), u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene
Filarete: SFORZINDA
- idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno)
- 8-kutna zvijezda – na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom
- u uvučenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga
- pravokutni glavni trg je u sredini – na njemu je katedrala i knežev dvor
- jedna kružna ulica presijeca radijalne kanale i ulice – na sjecištima su trgovi s crkvama i tržnicama
- CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! – nijedan dio ne može samostalno egzistirati, sve je integrirano
- čvrsta veza između središta i ruba
Primjer idealnog grada u Hrvatskoj:
KARLOVAC
- gradnja je počela 1579., a graditelj je bio MATIJA GAMBON, iako nije sigurno da li je projekt njegov
- oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima
- unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini
- isprva građen kao tvrđava za obranu od Turaka – kad je prošla ratna opasnost, drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama
češća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove – prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive – prostori su strogo geometrijski određeni, organizirani uglavnom simetrično, naglašavaju perspektivna skraćenja
renesansni trg – otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblika
npr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza
- pravokutan trg, omeđen jednakim fasadama iste visine s rkadama – naglašavanje perspektive
- veliki prazan prostor – statičan, miran i pregledan
U Hrvatskoj:
DUBROVNIK –
STRADUN – od «strada»- ulica (Stradun – «uličetina»)
- oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora – gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivu
KULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama, na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioni
Kula Minčeta na vrhu kao kruna grada
Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! – zbog oružja
Got. kule su visoke i vitke, često četvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu
Ren. kule su niske, polukružne, masivne – zbog baruta i topova
