ponedjeljak, 04.02.2008.
ROMANIKA 11 i 12 st.
Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike – tip longitudinalne građevine
Romanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znači, rom. crkve su masivne i monumentalne. Veće su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktičnih razloga (npr. zbog požara), ali i simboličkih – želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnija
Ukrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukrašeno Z. pročelje
Elementi rom. bazilike:
1. narteks
4. zapadni tornjevi
5. glavni brod
6. bočni brodovi
7. križište s centralnim tornjem
8. transept (poprečni brod)
9. prezbiterij
10. apsida
11. deambulatorij
+ kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije mučenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike
Najviše rom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj
ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120
Hodočasnička crkva (građene duž puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. Španj. – St. Foy u Conquesu i još neke slabo sačuvane)
Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama (aps., deamb. i apsidiole čine KOR – mjesto za svećenstvo, u kojem je smješten i oltar)
svodovi su – u gl. brodu bačvasti
- u bočnim svodovima križni
eksterijer – raščlanjenost volumena – visine krova se postupno spuštaju
- arhitektonski ornamenti – dekorativni okviri za prozore i portale
interijer – brodovi odijeljeni lukovima i stubovima, uz koje su pridruženi polustupovi i pilastri – elementi rimske arh., ali su sada dimnzije više, sve stremi u visinu
ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I., koji su puni svjetlosti, dok su brodovi prilično mračni (svjetlo se oduvijek povezuje s božanskim)
Kompleks u PISI (1053-1272)
Katedrala, krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov
Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)
Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači
ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu
HORROR VACUI – strah od praznog prostora
STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu
Nespretne proporcije
Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)
Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van
- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika
Primjeri:
Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu
HRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:
-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.
-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi
Slikarstvo:
Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS
Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.
Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca
Plošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije
