O prstima...
Prsti nemaju mišiće, oni se zapravo pokreću poput lutki na koncima, s time da su 'konci' tetive koje pokreću mišići podlaktice.
Većina autistične djece ne pokazuje prstom pa je to jedan od znakova koji se koriste u postavljanju dijagnoze autizma.
Dečki obično imaju duži prstenjak od kažiprsta, a cure obratno što znanstvenici objašnjavaju razlikom u razini spolnih hormona, estrogena i testosterona.
Nokti mogu otkriti zdravstvene probleme koje netko ima, poput anemije, nedostatka vitamina ili minerala ili problema s jetrom.
Da te neki manijak pita 'Koji prst želiš da ti odsiječem?', najbolje bi bilo da izabereš otpust kažiprstu. Iako se čini da nam on zbilja treba, kirurzi tvrde da je gubitak kažiprsta ipak najmanja šteta. Naime, prsti nam najbolje služe zajedno, a u tom smislu kažiprst bi nam najmanje nedostajao.

O tornju u Pisi...
Nedugo nakon što je počela njegova izgradnja, 1173. godine, radovi su prekinuti zbog financijskih problema. Gradnja je nastavljena 100 godina kasnije i tada je postalo jasno da se toranj naginje, i to prema jugu.
Vrh tornja svake se godine pomakne za 1,2 milimetra, a toranj je danas nagnut 5,3 metra.

O prašini...
Ništa, pomislit ćeš – manje bismo čistili! Iako bi mnogi bili mnogo sretniji da nema prašine (ili da je nema baš tako mnogo!), ipak je dobro znati da je prašina korisna. Naime, da je nema, bilo bi manje oborina, a zalazak sunca više ne bi bio tako lijep!
Zašto? Kiša se stvara kada se molekule vode iz zraka skupe oko čestica prašine. Kada ova mješavina postane dovoljno teška, pada na tlo u obliku kiše. Stoga je očito da se para iz zraka ne bi tako lako pretvarala u kišu da nema prašine!
Također, para i čestice prašine reflektiraju sunčeve zrake. Za vrijeme izlaska i zalaska sunca, kada je ono ispod horizonta, molekule pare i prašine reflektiraju duže, crvene zrake svjetlosti. Što je više čestica prašine u zraku – to će boje zalaska i izlaska sunca biti življe!

O najčešćim lozinkama...
Treba naglasiti da je ovo istraživanje rađeno u Velikoj Britaniji, stoga evo koje su najčešće lozinke na kompjuterima u toj državi, od devetog do prvog mjesta. Što misliš, koje su najčešće lozinke u Hrvatskoj?

9. Thomas (0,99 posto)
Ovo je vrlo popularno ime u Velikoj Britaniji, stoga nije ni čudo da se koristi za lozinke. Dakle, jedan od 1.000 ljudi koristi ovo ime za lozinku!

8. Arsenal (1,11 posto)
Naravno, nogomet je popularan, stoga nije ni čudo da se mnogi odlučuju za ovaj izbor.

7. Monkey (majmun, za one koji ne poznaju engleski) (1,33 posto)
Ima šest slova, koliko lozinka najmanje smije imati znakova, lako se tipka i još lakše pamti. Ništa čudno.

6. Charlie (1,39 posto)
Možda mnoge podsjeća na legendarnog Chaplina, možda na Sheena ili tko zna na kojeg glumca. Ali, lako se pamti i stoga, evo ga na visokoj poziciji lozinki!

5. Qwerty (1,41 posto)
Ova riječ označava tipkovnicu sa standardnim rasporedom tipki. Dakle, kad treba lozinka – pogled seže prema tipkovnici i ništa čudno da izbor pada baš na nju! Čak jedan od 700 Britanaca bira ovu lozinku!

4. 123456 (1,63 posto)
Brojke od jedan do šest po redu, ne treba puno objašnjavanja zašto se mnogi odlučuju za tu lozinku!

3. Letmein (1,76 posto)
Ili ti – let me in – pusti me unutra! Jedna od 560 osoba odlučuje se za ovu složenicu.

2. Liverpool (1,82 posto)
Ovo je jedan od najpopularnijih engleskih klubova, a zanimljivo je da je kao lozinka mnogo popularniji od Manchestera i Newcastlea, možda zato što je potonje teško tipkati i dugi su.

1. Password (3,78 posto)
U prijevodu – lozinka. Lozinka je, dakle lozinka, a tako bira jedna od 250 osoba.