Slajd ŠOW

15.05.2007. u 11:42 | 2 Komentara | Print | # | ^

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje.

	svibanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Lipanj 2007 (3)
Svibanj 2007 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Hyyy PEĆINARI!!

pozdrav svima....hm..ljudima...!?...svim bićima...eto da budemo pristojne...lol
uglavnom da kažemo nesto o sebi (i ne,nismo homoseksualke)...lol...e da;
-iz uljudnih familija smo..pa....ewo...da...se predstavimo...
imamo imena....
ofkors...da

ja sam marina,a ona je melanie...hihih koje ime,,,da,,,hm
dolazimo s hvara...erm....vukojebina da,sado-mazohistice smo....hm...i jako smo nastrane...barem ja (marina)...lol...prijateljice smo vec dugo vremena...imamo 17 godina....idemo u ekonomsku srednju skolu...weee...jako se palimo na erotsku poeziju....šala...da....misli si...aha....khm.....uglavnom pisat cemo o stvarima koje su nam zajedničke...jer da,,,ipak se u nečem razlikujemo...da.....slušamo metal....volimo gothic stil,al nismo gotičarke,bar donekle,,,aha da,,,ma je stvarno!!!!
sad ozbiljno....vjerujemo u vanzemaljece (IMAMO ISKUSTVA)...LOL....valjda.....fikcijski alieni....ah...ok...to je sve,eto ko oce nek nas trpi
UŽIVAJTE!!!

Vlad III the Impaler
Vlad III the Impaler (Vlad Ţepeş IPA: ['tsepe] in common Romanian reference; also known as Vlad Dracula or Vlad Drăculea and Kaz1kl1 Bey in Turkish; November or December, 1431 – December 1476) was Prince (voivode) of Wallachia, a former polity which is now part of Romania. His three reigns were in 1448, 1456–1462, and 1476. In the English-speaking world, Vlad is best known for the legends of the exceedingly cruel punishments he imposed during his reign, and serving as the inspiration for the vampire main character in Bram Stoker's popular Dracula novel.

As Prince, he led an independent policy in relation to the Ottoman Empire, and in Romania he is best remembered as a prince with a deep sense of justice[citation needed] and a defender of Wallachia against Ottoman expansionism. His impact on the expansion of the Ottoman Empire is recognizable in that his successful hold against them bought precious time for Western Europe.

Daniil Harms

Daniil Harms, živio od 1905. do 1942. Satiričar rane sovjetske ere, koristio je nadrealistički i apsurdni stil. Rođen je kao Danil Ivanovič Juvačov (također Daniil Ivanovič .vačev na ruskom), a pseudonim Harms je smislio u srednjoj školi. Koristio je i pseudonime Horms, Čarms, Šardam itd.

Harms nije stekao veliku slavu i većina njegovih djela je izdata u tajnosti kao samizdat. Osuđen je zbog antisovjetskog djelovanja i proveo je godinu dana u zatvoru u Kursku. Tokom okupacije Lenjingrada 1941. godine uhapšen je po drugi put zbog iskazivanja defetizma. Umro je od gladi u zatvoru 2. februara 1942. godine.

Charles Baudelaire
Charles Baudelaire rođen je u Parizu 9.travnja 1821. Od 1841. počinje njegov slobodni boemski život u tom gradu, pozornici svih njegovih uspona i padova, zbiljskih i izmaštanih događaja i pustolovina, rajskog života i paklene kazne, grijeha i pobune, života i smrti. Nakon zbirke "Cvijeće zla", koja je odmah nakon izlaska bila napadnuta, a njezin autor osuđen na kaznu od 311 franaka zbog povrede javnog morala i dobrih običaja, Victor Hugo u svom pismu potpore Baudelaieru napisao je:"Vaši Cvjetovi zla bliješte i sjaje kao zvijezde..."

Baudelaire je umro 31.kolovoza 1867., nakon duge agonije. Pokopan je na groblju na Montparnaseu. Nakon njegove smrti izašle su njegove pjesme u prozi, brojne kritike, članci i eseji, okupljeni u knjige: Male pjesme u prozi- Spleen Pariza, Romantična umjetnost, Estetičke zanimljivosti, Umjetni Raj

HIMNA LJEPOTI

Stizes li sa neba il iz vjecnih tama ?
Tvoj pogled, bozanstven i ispunjen tminom,
Ljepoto ! I dobro i zlo nosi nama,
Pa te zato mnogi porede sa vinom.

U tvom oku sunce ulazi i svice;
Ko olujno nebo ti odises zrakom;
Usne ti amfora, a poljupci pice
Sto heroje slabi, djecu cini jakom.

Iz bezdana kroci il sa zvjezde pade ?
Uz tvoj skut se Udes moto ko pseto;
Nasumice rasipas radost i jade,
Vladajuci nad svim, nehajna za sve to.

Po mrtvima gazis i rugas se njima;
Pod nakitom tvojim i Groza je ljupka,
A Porok, taj dragulj najdrazi medj svima,
Po stomaku tvome zaljubljeno cupka.

Ozareni smrtnik leti tvojim tragom,
Svjetiljko, i klice: Blagoslov tom plamu !
Dahtavi ljubavnik povijen pod dragom
Slici smrtniku sto miluje jamu.

Sa nebesa ili iz pakla, zar je bitno,
Ljepoto ! grdobo grozna i prokleta !
Ako mi tvoj pogled, osmjeh i sve cari
Sire vrata dosad nepoznatog Svijeta !

Bog ili Vrag ? Andjeo ili Sirena,
Zar je bitno, cinis li - o, mirise, sjaju,
Svilooka vilo, kraljice ljubljena ! -
Svijet manje odvratnim dok nam dani traju !

RADOSNI MRTVAC

Za svoje cu kosti sam izdubsti raku
U tlu masnih gruda, gdje puzeva ima,
Zaboravljen tu cu spavati u mraku
Ko pas morski skriven u dubokim dnima.

Oporuke mrzim, mrzim sjaj grobova;
Ne prosim od svijeta suze zalosnice,
Ziv, prije bih pozvo jato gavranova
Da raskljuju moje truplo nemilice.

Crvi ! slijepi druzi, ogluhli u tami,
Gle, mrtvac se k vama pun radosti sprema;
Mudri sladokusci koje trulez mami,

Bez kajanja les mi prorujte posvema
I recite: patnje ima li jos koje
Za taj trup bez duse, za to tijelo moje

EPIGRAF OSUDJENOJ KNJIZI

Dobrocudni, mirni citaoce,
Kome srce trezvenoscu bije,
Baci ovu knjigu, vedra nije,
Iz nje sjeta i razvrat se toce.

Ako nisi skolovat se htio
Kod Sotone - mestra prepredena -
Za tebe ce ostat neshvacena
Il' ces reci da sam mahnit bio.

Ako udes snagu ti je dao
da zaronis u ponore zala,
Stij me, da bi ljubiti me znao.

Bolna duso, duso radoznala,
koja trazis raj svoj, ti me sudi,
Pozali me ! - il' prokleta budi !