...on je sjedio na istom stolcu kao i prije i
promatrao je. Stari nagoni. Stari nagoni su se
opet javili. Pitao se kakva bi joj bila kosa pod
njegovim dodirom, kako bi joj se krivulja leđa
prilagodila njegovoj ruci,kakav bi to bio osjećaj
da je ima pod sobom.
Stari nagoni u borbi protiv svega naučenog,protiv
pristojnosti koju kultura stoljećima usađuje u
ljude,protiv neumoljivih pravila ponašanja
civiliziranog muškarca. Pokušao je misliti na
nešto drugo, na fotografiju,putovanja ili
natkrivene mostove. Na bilo što,samo ne na to kako
Ona upravo u ovom trenutku izgleda.
Ali nije uspio i ponovno se upita kakav bi bio
osjećaj da joj dodirne kožu,da svoj trbuh pritisne
o njezin. Vječita pitanja koja se nikad ne
mijenjaju. Prokleti stari nagoni upregnuli su sve
snage da izađu na površinu! Tjerao ih je
natrag,gurao ih dolje,pripaljujući cigaretu i
duboko dišući...
