srijeda, 03.11.2010.
Idemo u kazalište - Labuđe jezero u HNK
(izvor: www.hnk.hr)
Svatko tko barem jednom u životu nije pogledao balet "Labuđe jezero" propustio je čaroliju pokreta, glazbe i romantike. Jučer smo se u to mogli uvjeriti na posljednjoj izvedbi HNK-ovog ansambla ove godine. Možda zvuči patetično, ali ovo je stvarno izvedba koja bi se svidjela čak i onima kojima balet nije među top deset umjetničkih prioreteta. Osim što je jedan od najizvođenijih baleta na svjetskoj razini, Labuđe jezero je najpopularnije djelo svjetskih baletnih repertoara.
Melodramatična priča temelji se na elementima njemačke narodne priče o princezi Odette, koju zli čarobnjak Rotbart otima i pretvara u labudicu. Jedino istinska ljubav može pobijediti magiju i labudici vratiti ljudsko obličje. Odette pronalazi spasitelja, u liku mladog i osamljenog Princa Siegfrieda, koji traga za vlastitim identitetom i ljubavi. Naravno, na kraju prava ljubav i poštenje pobjeđuju, iako se likovi kroz balet susreću s mnoštvom prepreka.
"Bijeli balet" slavnog ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog, imao je svoju praizvedbu 20. veljače 1877. godine u Boljšoj teatru,te je u sljedećih nekoliko godina bio prerađen u dvije verzije koje su doživjele više od četrdeset izvedbi što je izuzetak za ono doba. Sastoji se od četiri čina. Produkcija u moskovskom Akademskom glazbenom teatru 1953, godine, koja se temeljila na originalnoj partituri i redoslijedu plesnih brojeva kako ih je Čajkovski napisao, izazvala je senzaciju. Koreograf je bio Vladimir Pavlovič Burmeister, koji je u priči izveo značajne rezove, djelomično je vrativši na prvu verziju iz 1877. godine. Danas se balet izvodi u nekoliko interpretacija, nerijetko s elementima suvremenog plesa.
Labuđe jezero je prvi put postavljeno na zagrebačke daske davne 1921. godine dok je ova baletna predstava pod koreografskom palicom Dereka Deanea, u zagrebačkom HNK premijerno izvedena 1. lipnja 2007. godine. Scenografiju potpisuje jedna od najvećih talijanskih scenografkinja i kostimografkinja, Roberta Guidi di Bagno, kostimografkinja je Dženisa Pecotić, dok je asistentica koreografa Amanda Eyles. U glavnim ulogama nastupaju Edina Pličanić, Erina Takahashi, Nina Polakova i Milka Hribar-Bartolović (Odetta/ Odilija), Dmitrij Timofejev, Azamat Nabiullin i Anton Bogov (Princ) te Svebor Sečak (Rotbart). U stvaranju magičnog ugođaja ove baletne bajke u mnogome su pridonijeli raskošna scenografija i kostimi.
Sedamdesete godine se spominju kao zlatno doba zagrebačkog baleta nakon čega je uslijedio period stagnacije. No danas se stanje u našem baletu popravlja i polako diže iz pepela.
Zagrebačka je publika pokazala izniman interes, te se nadam da ćemo i iduće sezone moći uživati u čarima "najbijelijeg od svih bijelih" baleta.
"Labuđe jezerno nije samo balet s mnogo prelijepe glazbe i plesa, već je to balet koji priča priču. Priču koja je jasna i koju svi vole i razumiju..." riječi su režisera i koreografa Dereka Deanea.
Postu nisu pridodane vlastite fotografije iz razloga što je snimanje i fotografiranje u kazalištu zabranjeno.
Objavljeno u 22:05 • Komentari (0) • Isprintaj • #
