Viola: Director's cut

Prije nego se zaletim u prošlost i dobro se izšamaram, lijepo ću si kultivirano napisati pismo:

Nije ti lako. Ne očekuj da će ikada i biti. Ali glavu gore, ne znači da neće biti zabavno.

- Ne odustaj od svojih snova! Ne gubi cilj pred sobom! Ne daj da ti drugi kroje sudbinu. Ako ti nešto ne odgovara, promijeni to što prije, makar se radilo o cipelama ili o gradu u kojem živiš.

- Nikad ne reci nikad… Zvuči kao klišej ali stoji.

- Putuj kuda te noge nose. OK je otići u Kinu na turneju makar ti mama tupi o SARSU i diplomi, isto je super otići u Grčku na tri dana ili u Rusiju na četiri dana ili u Beč na dva sata. Putovanja se čovjek najviše sjeća u životu, treba samo krenuti.

- Ipak poslušaj ponekad što ti mama kaže. Puno priča i zna zagnjaviti, ali je na kraju ipak u pravu. A s godinama će i ona naučiti da ćeš ti ipak napraviti po svome.

- Za muškima ne treba trčati niti ih za išta moliti. Pošalji kvragu te neke određene kretene koji te nisu vrijedni i zbog kojih gubiš živce, u svakom dijelu života postoji “onaj pravi”, naići će sam kad ga najmanje tražiš.

- OK je tulumariti do besvijesti, ali miješanje alkohola nikad nije pametno. :)

- Čuvaj svoje prijatelje, a i svoje neprijatelje. Nije dovoljno samo okrenuti leđa i praviti se da će zli ljudi nestati.

- Isplati se ulagati u svoje obrazovanje, ali nemoj zaboraviti da se od nečega treba i živjeti.

- Prestani se praviti da mrziš malu djecu, možda ćeš se jednog dana baviti samo njima. Znaš dobro da te klinci vole. Možda zato što imaš velike oči?

- Čuvaj svoje živce, mogli bi ti i kasnije zatrebati!

- Ostani svoja! I da, okej je izaći iz stana i bez šminke, makar ti sestra govori da moraš biti uvijek spremna jer ne znaš kada ćeš naletjeti na “onog pravog”. No, draga moja, on će te i bez šminke prepoznati. :)

Originalno objavljeno na RozojKozi. U povodu mog 15+15 rođendana... Ukoliko se netko od vas zaželi sebi napisati pismo, pošaljite nam na Kozji mail.