Prvi put u povijesti iskoračili smo na druga tržišta i zato je to sjajna vijest, rekao je Tomašković.
Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković u intervjuu za Jutarnji list pojasnio je kako HT planira postati regionalni lider, kakav im je odnos s Vladom, ali i većinskim vlasnicima u Njemačkoj, govorio je i o poslovnim planovima i konsolidaciji tržišta.
Godinu ste otvorili kupnjom Crnogorskog Telekoma, čime ste prvi put iskoračili na tržište regije. Zašto ste se odlučili na taj potez?
Ovo je prekretnica za Hrvatski Telekom. Prvi put u povijesti iskoračili smo na druga tržišta i zato je to sjajna vijest. Jer HT je kompanija velikih mogućnosti,
a domaće tržište je ograničeno. Imamo sjajne ljude i jaku financijsku podlogu pa je prirodan put da kao lider na domaćem tržištu iskoračimo u regiju.
Moja je vizija HT-a da bude regionalni lider. Činjenica jest da je telekom industrija u Europi vrlo fragmentirana. Imamo sličan broj stanovnika kao i SAD,
ali čak 200 teleoperatera ovdje i samo četiri u SAD-u. Slično je i u regiji, svaka zemlja u okruženju ima ih nekoliko, jednog lidera i više izazivača.
Stoga je prirodno da se događa konsolidacija, pa je HT zapravo mudro iskoristio povoljan trenutak. Izgradili smo kredibilitet kod Deutsche Telekoma,
transformirali smo kompaniju i pokazali da možemo i znamo upravljati.
Zato su i rekli da žele da HT bude lider u regiji.
Crnogorski Telekom bio je u vlasništvu Magyar Telekoma koji konsolidira bilancu i okreće se vlastitom tržištu. Pretpostavljam da je vaša sljedeća meta njihov većinski udio u Makedonskom Telekomu. Što je s ostalim zemljama, jesu li vam zanimljivi teleoperateri u Sloveniji, BiH i Srbiji?
Konkretne planove ne mogu komentirati, ali mogu vam potvrditi da je naša strategija širenje u regiji. Akvizicija CT-a samo je prvi korak u toj strategiji.
Očekujemo i nove akvizicije, ali one ovise i o tome što će se prodavati ili privatizirati, što je korak koji određeni telekomi u regiji tek moraju proći.
Naš je zadatak da za to budemo spremni. Kapital imamo, uložen je u kratkoročne instrumente. U svakom trenutku u nekoliko dana tu imovinu možemo pretvoriti u
gotovinu kojom možemo raspolagati. Naši ljudi su spremni, najvažnije je da znamo što želimo. Procesi privatizacije teleoperatera u Sloveniji, Srbiji i BiH su
nekoliko puta počinjali pa su prekidani. Hoće li se oni dogoditi? Ne znam,
ali mi ćemo prvo proučiti jesu li nam uopće interesantni novogradnja Jarun
Oznake: novogradnja Jarun
