petak, 08.06.2007.

Đoni Štulić u Zagrebu,

Đoni Štulić u Zagrebu,
ali samo u knjižarama

'Fantom slobode' prva je ukoričena biografija jedne od najvećih i najkontroverznijih ikona u povijesti hrvatske glazbe, čovjeka koji je gorio za glazbu i ideje, sve dok nije izgorio pa iz protagonista preselio u gledatelje, s i dalje visoko uzdignutim srednjim prstom



Ja u stvari nisam brutalan čovjek, to su me tek kasnije naučili.
- Branimir Đoni Štulić

Kada su organizatori tribute koncerta 'Đoni, budi dobar' pozvali Dragu Mlinarca da se pridruži masovki i otpjeva pokoju, on je zbunjeno upitao: 'Je li Đoni možda umro?'. Najbolje od svega jest što se to pitanje uopće ne čini tako čudnim – na kraju krajeva, CD reizdanja, dokumentarci, knjige i pozdravi Azri bez glavnog protagonista na vidiku uistinu se čine kao cvijeće na grob.

Možda neoznačen, ali ne i posve prazan – čini se da je Štulić, barem onakav kakvog bi ljudi htjeli ponovno vidjeti u Zagrebu, odavno mrtav, možda još negdje od druge polovine osamdesetih. Reinkarnaciju nismo pronašli (Bare? Ripper? Kajgod...), ali i sve više sumnjamo da će to ikada i biti moguće.

Budući da je Branimir Johnny Štulić, znan i kao Đoni aka Čupko, endemska pojava koja je sa svojim audio-vizualnim alatom zvanim Azra vodila nebrojene ratove na nebrojeno mnogo fronti, sve dok se suočena s razočaranjem i novom spoznajom o snazi ljudske gluposti nije posve razočarala u svijet oko sebe i defetistički povukla u obiteljsku kolotečinu mirnog nizozemskog gradića. Čekajući da ga reporteri Jutarnjeg lista, poput prostitutke u amsterdamskom izlogu, skrivećki s ulice fotkaju kroz vlastiti prozor.

Što samo pokazuje da Hrvatska jako želi Štulića, makar i na mutnim fotografijama, pa nije čudo da je njegova biografija 'Fantom slobode' (Profil, 2005.) već neko vrijeme najprodavanija publicistička knjiga u državi. Na kraju krajeva, Đonijeva priča jedna je od najboljih priča u povijesti hrvatske glazbe i malo tko se iskreno mogao spotaknuti pri hvatanju ovog projekta u svoje šake.

Kao veliki fan Azre, kojem je 'Ravno do dna' i danas u top 5 najboljih albuma svih vremena, progutao sam ovu knjigu u jednom zalogaju. Njezin autor Hrvoje Horvat posao je odradio uistinu dobro, kombinirajući kronologiju, izjave i recenzije u ukoričeni gušt koji, rekoh, malo kojem fanu može biti išta osim esencijalnog.

Zato što je sve konačno na jednom mjestu. Dobro, ne baš sve, ali Horvatovo prekapanje po arhivama ipak nije propustilo neke od najkultnijih intervjua, kao ni uvrštavanje nekoliko jako dobrih kolor fotografija i Štulićevom rukom pisanih tekstova, čak i za nikad objavljene pjesme.

To koliko je 'Fantom slobode' faktografski točan većim dijelom zna vjerojatno samo Štulić. On je knjigu u međuvremenu proglasio sranjem, no opet, zabrinuli bismo se za njegovo stanje da je rekao išta drugo.

Na kraju krajeva, zabrinuli bismo se i da jednog dana popusti pritiscima i pojavi se s gitarom u ruci, kao penzić koji će pogaziti sve čega se nepopustljivo držao svih ovih godina.

Postoje ljudi koji rade revoluciju i oni koji žive od revolucije. Ja sam radio, a oni su živjeli od toga.
- Štulić početkom devedesetih o tadašnjem Jugotonu

Štulić je odavno mrtav, dakle, barem onaj Štulić kakvog znamo na potezu od 'Azre' do 'Filigranskih pločnika'. Horvatova teorija predstavlja Đonija kao čovjeka raspolovljenog na dvije osobe:

'Autor je pozamašnog kataloga pjesama kojima nije vlasnik, ima još više prijatelja koje ne želi vidjeti, vlasnik je pasoša koji nikako da pretvori u putovnicu, autor pjesama o gradu u koji se ne želi vratiti i vlasnik zarađenog novca koji ga čeka na šalteru banke, a on nikako da ga podigne. Odvojen je od svoje i tuđe prošlosti, i baš tu nastaju problemi, kad se zvuk autora sa starih vinila ili CD-a pokaže kao sjena koja više ne postoji u stvarnosti.'

Lovci na sjene i dalje cimaju iz prikrajka, otvorenih novčanika i sefova spremnih za još jedno pobiranje vrhnja na tuđem mitu, al' nit' je Štulić Bregović, nit' su 'Kurvini sinovi' naciljani samo na jednu metu...




Autor: Velimir Grgić
Izvor: T-Portal, 22. 12. 2005.

http://www.tportal.hr/

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.