Peace...love..hippys..

HIPIJI – DJECA CVIJEĆA

Naziv hippy dolazi od engleskog izraza »hipster« što je označavalo, u pogrdnom smislu, bijele Amerikance koje su se družili i bili uključeni u život i kulturu svojih crnih sugrađana (to je vrijeme kada u Americi cvjeta rasna diskriminacija).
Hipi pokret javlja se početkom 60-ih godina 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu te se proširio na čitavu Ameriku i Europu.
Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na zapadni, kapitalistički i istočni, socijalistički blok. Uzajamno nepovjerenje među »blokovima« i tzv. hladni rat držali su čitavo čovječanstvo u stalnoj prijetnji od novog svjetskog sukoba. To je vrijeme kada je SAD vodio Korejski pa Vijetnamski rat s brojnim ljudskim žrtvama. Upravo je Vijetnamski rat točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici, ali i stilu života.
Hipi pokret započeo je među mladima, studentima i intelektualcima pripadnicima srednje klase koji su usporedno s antiratnim prosvjedima započeli i odbacivanje moralnih načela i stila života u kojem su odgojeni.

Hipi filozofija i stil života

Osnovna načela hipija temeljila su se na nekonformizmu i osobnim slobodama. Proučavali su istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. flower-power filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća.
Hipiji su iskreno vjerovali da je moguće društvo u kojem će nestati sve razlike među ljudima, rasne, klasne, spolne, socijalne i svake druge, ako pojedinac bude u stanju zadovoljiti svoje potrebe. Bili su protivnici materijalističkog sustava vrijednosti i potrošačkog društva.
Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja.
Snagu ljubavi, bratstva i solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a ne rat.«

Izgled i simboli

Hipiji su se izdvajali i svojom odjećom i cjelokupnim izgledom. Izraz hipi identiteta je bila duga kosa(divlja,razbarušena i lepršava) s trakom oko čela. Odjeća je uvijek bila svijetlih čak kričavih boja kombinirana na najrazličitije načine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i šarene trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a često se odjeća ručno izrađivala i bojila.
Obuća je također bila originalna, indijanske mokasine, minimalističke sandale i sl. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao peace-simbol, ying-yang, ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona.
Kao što ništa nije smjelo sputavati um i osjećaje tako ni odjeća nije smjela sputavati tijelo.
Omiljeni simbol peace npr
Jeste li hipi, punker, raver, skins...? Na koji se stil i koju glazbeno-modnu varijantu furate? Da vas netko pita biste li znali objasniti odakle potječe, kako je nastao i zašto vam se baš taj stil sviđa? Svi navedeni i još mnogi druge vrste i podvrste stilova spadaju u tzv. subkulturu tj. subkulturne pokrete.
Potreba mladih ljudi da se bune i da budu drugačiji od svojih »staraca« i ozbiljnog svijeta odraslih svoj je izlaz i izraz našla u subkulturnim pokretima (subkultura se definira kao »skup normi vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuju grupu ljudi od ostalih članova društva«).
Pojava takvih pokreta bilježi se već koncem pedesetih godina dvadesetog stoljeća u gradskim sredinama, ponajprije SAD-a i vezuje se uz razvoj rock glazbe. Glazbeni stilovi jedna su od odrednica koja je iznimno važna za subkulturne pokrete.
U nekoliko sljedećih brojeva upoznat ćemo vas s nekim od pokreta koji su značajni i koji su utjecali na stilove mladih do dana današnjeg.
., predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir, a jedan od poznatih hipi simbola je i tzv. smile u najrazličitijim varijantama.

Glazba

Glazba koja se vezuje uz hipi pokret uglavnom je acid rock, a poznati bandovi su Jefferson Airplane, The Greatful Dead, Big Brother and Holding Company i sl, Svojim »Sgt. Pappers Loney Hearts Club Band« Beatlesi su promovirali hipi pokret u čitavom svijetu. Najveći glazbeni događaji tog razdoblja su svakako Woodstock festival ( 1969.) i Monterey Pop Festival ( 1967) na kojem su nastupale i legende kao npr. Janis Joplin.
Treba spomenuti i protestne, antiratne pjevače primjerice Boba Dylana i Joan Baez, ali i poznati mjuzikl »Kosa« koji vjerno prikazuje način života hipija. Po predlošku toga mjuzikla slavni režiser Miloš Forman snimio je istoimeni film.

Droga

Druga stvar također povezana sa Hipi pokretom je upotreba opojnih droga, prvenstveno LSD-a i marihuane. Pod utjecajem LSD-a nastaje psihodelični šok, “muzika unutrašnjeg putovanja”.
Masovno uzimanje droge kod hipika ima svoju filozofsku dimenziju, jer se u hipi kulturi drogama pridavalo “sveto mjesto”. Oko uzimanja droga su se razvili čitavi rituali, poput ritualnog pušenja, esid partija, zajedničkog putovanja uz muziku i mističnih putovanja (eng. trip) pod utjecajem LSD-a.