budi zao pa mrgudnom me obrvom gledaj
23.05.2005., ponedjeljak
na makaze mi se popela žuta buba ej!
|
kruv ti jebem pa moja antikna rustična bazična otopina octene tekućine prolila se. i prvo je letjela u zraku kao da gleda mene i traži moje oko da kapne na njega i ožeže me pa bi da vrisnem! avaj! viknuh na ubojicu octenog. on se stuštio dolje poput stušta. akvinskog hrušta koji šušta. i mene moja mama načinjena od kobasica iz njedra ne pušta! mirisni kutikuli otvorili svoje nosnice ne bi li zrakom promlazili mlaz automlaznog pogona vjetra. zašumio nos gfrgurov i kaže helou super baš poput pčele na med koja zape. iznutra van mene je oformila četa templara i zabola mi PET medenjaka u obraze. sad izgledam ko flaša na napuhavanje balona. i plutam i lebdim al nisam umro još. akvinovke izrađujem veslih šarenih oblika pomazanh džemom od kajsije i šljive. da se crne i gnjile. akvinovke mile. kako gučineja prasac može ikad postati silom većom od slova F na mojoj valencijskoj putovnici. tipkovnici pardon. i upada mi F. u oko i rupu. kako te gledam tako glupu! bez nogu i ruku. zaveslaj vrelu frulu. i povuci pa čurliči : ĐEJMS BOND POSTAO VICEŠAMPION POJEZIJE. volite li pojeziju? ona je samo za pojčetnike.nju treba pojevati i o njoj se poje. pojavila se jako davno prije kristusa. pojedi komad kaučukovca i nastat će pojezija. o kaučukovcu mili mi i strani svojom crnoćom ti me obrani da se uzverem prema tvojoj grani znadeš ti da sam na tvojoj strani vrebaju me gavrani vrani na svoje korjenje ti korjenima stani ne daj da me gavranica u srce rani i ljušturicama i tijelom svojim me obrani! hvala na pojeziji bilo mi je drago imat još dvije književne večeri s vama drago mi je čitajoci odoh sada žute žutobube tamaniti uzimam mortejin i posprejavam armandin. mca mca o da da da |