Seoski sajam... ups pa to je bilo otvorenje izložbe 
U MUO je u utorak otvorenia izložba Leonardo da Vinci u Zagrebu-Codex Atlanticus koja je posvećena Atlanskom kodeksu (Codex Atlanticus).
6. prosinac 2006. – 25. veljače 2007.
Posjetitelji će moći razgledati više od 60 izvornih crteža iz Atlanskog kodeksa Leonarda da Vincija u Hoeplijevu izdanju iz 1894.-1904., koji potječu iz arhiva Akademije Linceja, kao i brojne modele strojeva koji stižu iz Leonardova muzeja u Vinciju, te iz povijesnih zbirki kakva je kolekcija Luigija Boldettija.
Javnosti je predstavljena priča o jednome od najglasovitijih Leonardovih kodeksa koji okuplja rasute listove s nacrtima genija iz Vincija, što ih je kipar Pompeo Leoni u drugoj polovini 16. st. složio i ulijepio u veliki album, kako bi spriječio da se nepovratno izgube. Prvi prikazi svjedoče o tehnikama pomoću kojih su obavljeni konzervatorski zahvati, dok najzamašnijem dijelu listova pripada zadaća ilustriranja izvanredne opsežnosti istraživačkog i eksperimentalnog Leonardova rada, te ljepote crteža što ih je načinio kao inženjer i arhitekt.
Naići ćemo i na mnoštvo veoma zanimljivih podataka o Leonardovom privatnom životu, o njegovim odnosima s moćnicima toga doba i s članovima obitelji, o njegovu proučavanju matematike i gramatike, o tome kako se razonodio pišući pripovijesti i zagonetke.
Ukratko, posrijedi je priča koja nastoji istodobno prikazati veličinu jednog od najznamenitijih protagonista renesanse, a ujedno njegovu ljudskost, njegove slabosti i svakidašnje probleme koji ga uvelike približuju svima nama...
Pored Leonardovih studija, i modela stojeva (tumačenja nekih od najpoznatijih Leonardovih djela) bit će izloženi i predmeti visoke tehnologije, kao što su Ferrarijev motor, pogon za helikoptere Augusta.
Carlo Barbieri, znanstveni koordinator preuzeto iz letka izložbe
U ovom postu neću pisat o samoj izložbi jer je jako dobra i mislim da bi komentari bili suvišni, osim onog da su im se potkrale neke greške kod prevoda s talijanskog kao što bicikl, sa y... no to svakako ne umanjuje izložbu...
Ono o čemu želim pisat u ovom postu je otvorenje same izložbe koje je bilo teža katastrofa.
Nakon što ste se prošetali crvenim tepihom (malo hollywoodskog glamura :S) do ulaza gdje vas dočekaju dva sokol-grmalja koji vas mrko pogledaju i vašu pozivnicu, te procijede dobro veče u tonu pogledašlimekrivoletišvan i onda se upitate gdje ste došli: na otvorenje izložbe u muzej ili na koncert neke pevaljke u nekom klubu... normalno je da su zaštitari tu, to stoji, no umaskirani: što hoće reći u odijelu, kravati i cipelicama i s osijehom od uha do uha... Nakon što ostavite iza sebe njihova grmaljstva, pardon sokolstva i ulazite u predvorje u kojem je već nesnosna gužva, i vlada ozbilja nedostatk kisika pokušavate otkriti gdje će točno se govoriti... i onda otkrijete velik plakat i vidite bandića i neke druge ljude oko njega... i to je to... fino ne vidite ništa od fotoreportera i njihove opreme: e pa ljudi dragi ovo nije konferencija za štampu već otvorenje izložbe što hoće reći dragi reporteri onda ste neprimjetni i nastojite što manje smetati posjetiteljima.
I taram taram usprkos nesnosnoj gužvi u kojoj se ne zna ko se na koga naslanja, ko kome stoji na nozi, počinju govori... prvi govor ok, i govori autora izložbe i veleposlanika Italije... no onda je došla zamjenica ministra kulture i stvarno nas divno predstavila ne znajući sastavit dvije pametne: tipa umjesto njegova ekselencija (za veleposlanika Italije) je rekla ekselencija (nisu zajedno ovce čuvali), zatim da Vincijev muzej (muzej se zove Leonardov muzej iz Vincija, i to je fino pisalo na plakatu iza nje) pa je onda počela razglabati o leonardu kao umjetniku (malo je fulala temu izložbe, pogledajte pocrtano iz onoga što je napisao autor izložbe, pa će vam biti jasno), i onda šećer na kraju Bandić koji je našao potrebnim da i on kaže koju o Leonardu... mislim se danas svako se bavi svime i svašta si dopušta... sasvim je normalno da gradonačelnik otvori izložbu jer ipak je to prestižan događaj, no to je trebalo uraditi u smislu kako nam je drago ugostiti izložbu o jednom tako velikom znanstveniku, umjetniku i proglasiti izložbu otvorenom a ne si dozvoliti da se priča leonardo je ovakav leonardo je onakav... nikako ne smijem zaboraviti prevoditeljicu koja je bila tip top skockana i najvažnije je da je u ruci imala katalog izložbe, a kako prevodi e to već nije bilo bitno, pa si je dopustila izmišljat neke riječi i prevoditi napola... žalosno no istinito...
No ako ste mislili da je noćna mora gotova, e ona je tek sada nastala jer je nastao stampedo na mali ulaz (a ujedno i izlaz) izložbe... pa se ulazilo u manjim grupama od 10-15 ljudi. Naravno palačinkanje (to vam je ono kad stojite i polako postajete palačinka jer vas stišću sa svih strana) kao ni guranja penzića jer ajme oni ne mogu čekati, i svađa... a tek kad su me počeli stiskat oni što izlaze i oni što se guraju da što prije uđu jer će umrijeti u suprotnom, postala sam tanka ko hostija... i onda sam napokon ušla kad tamo još gora gužva jer ljudi ne znaju kako se gleda izložba na otvorenju ne u detalje (što podrazumijeva čitanje svakog slova) već okvirno a onda drugi put dođete i gledate je ako treba 5 sati a ne ovako...
Da suminar sve u svemu otvorenje izložbe je ličilo više na seoski sajam nego na kulturni događaj i ako se uzme u obzir da su pokrovitelji izložbe (pored Ministarstva kulture Republike Hrvatske i grada Zagreba) Veleposlanstvo Italije, Talijanski institut kulture, te Ministarstva vanjskih poslova Italije, Nacionalne akademije Linceja, Talijansko geografsko društvo, Sveučilište u Milanu (Odsjek za matematiku), Talijansko povjerenstvo UNESCO-a i Leonardov muzej u Vinciju e baš smo se divno predstavili, nema što... osobno smatram da je bilo bolje pozvati manje ljudi na otovrenje i napraviti to na određenom nivou, a ne ovako...
u četvrtak ću imat priliku svoje utiske iznjeti i direktoru muzeja pa vam javim što mi je rekao...
I svakako posjetite izložbu, odlična je :D
|
