<	prosinac, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Ja te obožavam kao nebo noću,
O posudo tuge, i tvoju mirnoću
Ja ljubim sve više što mi bježiš dalje
Pa makar i mislim da te tama šalje
Da bi ironično razmak povećala
Što ga je do neba već priroda dala.

U divljem naletu nasrćem i skačem
I ko crv lešinu ne bih dao jačem!
I meni je draga, u očaju slijepom,
Čak i ta hladnoća što te čini lijepom.
Baudelaire

icq: 213-958-112

Malo je odabranih ... :)

Blog.hr
jukebox
mmedo
farinelli
ladyofblackness
7tm
LEDO
Hitchhiker

blog layouts

Većina će ljudi radije biti sigurna da je nesretna, nego riskirati sreću.
Robert Anthony

Kad pogledate svoju prošlost, otkrit ćete da su trenuci koje ste iskreno proživjeli oni u kojima ste postupali u duhu ljubavi.
Henry Drummond

Ljubav je kao planina. Teško je doći do vrha, ali jednom kada se to uspije, pogled je predivan.
Daniel Monroe Tuttle



Neka ti udica bude uvijek bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba.
Ovidije



Muškarac je već na pola zaljubljen u svaku ženu koja ga sluša.
Brendan Francis



Čovjek ne bi trebao nastojati riješiti se kompleksa, već se pomiriti s njima: oni su ono što određuje naše ponašanje u životu.
Sigmund Freud

Želite li znati što Bog misli o novcu, pogledajte ljude kojima ga je dao.
Dorothy Parker

Blog Designed by

Kad bih sve jezike ljudske govorila...

četvrtak, 29.12.2005.

Having fun?? ...not realy... Bljak Da, bljak sve... Malo mi je dosadno ovih dana. Skoro svaki dan visim u nekom kafiću, a odnedavno to čak nije roko, što meni nije baš po volji, ali popustljiva kakva jesam, naravno da šputim i ne prigovaram.Pasivna sam u zadnje vrijeme što nije dobro.Više mi se ne da botiti ni za što, dobro, gotovo ni za što. Jedva čekam da odslavimo novu godinu a imam takav odvratan osjećaj u vezi toga...nezamislivo...Prvo, mjesto smo mijenjali jedno sto puta, ali odlučili smo usvojiti prvotni prijedlog..Društvo...e tu se ima što reći...Ja sam osobno simpatizerka manjih društava, ono bliski frendovi i rasturaj...sad nas ima puuuno...ma nema veze, mislim da će nam svejedno biti ok, možda još i bolje...al nek mi nitko ne kaže da mu nisam posvetila dosta pažnje...ili što slično... Ja ću se zabaviti jer su okupljeni gotovo svi moji najbolji prijatelji, ili bolje rečeno prijateljice jer ih ima oko 18, ako ne i više...i moj bratić:) ali to još nije sve...neki imaju malo drukčije planove...ali to nema veze...ja ću misliti na njih tko voli COLDPLAY????? meeeeee ( ne ovca,ja) The Scientist Come up to meet ya, tell you I'm sorry You don't know how lovely you are I had to find you, tell you I need ya And tell you I set you apart Tell me your secrets, and nurse me your questions Oh lets go back to the start Running in circles, coming in tails Heads on a science apart Nobody said it was easy It's such a shame for us to part Nobody said it was easy No one ever said it would be this hard Oh take me back to the start I was just guessing at numbers and figures Pulling the puzzles apart Questions of science, science and progress Do not speak as loud as my heart And tell me you love me, come back and haunt me Oh and I rush to the start Running in circles, chasing tails Coming back as we are Nobody said it was easy Oh it's such a shame for us to part Nobody said it was easy No one ever said it would be so hard I'm going back to the start Ooooohhhhhhh [4x] ovu pjesmu slušam zadnjih dana...sviđa mi se... Općenito se nalazim u mnogim njihovim pjesmama...

ponedjeljak, 26.12.2005.

Snježne radosi poslije Božića Mrzim snijeg... Ne mrzim kad pada, zapravo volim kad pada snijeg, ali ne volim kad napada.Sad je tako.Jako mi je hladno i ne mogu iz kuće nikuda, a naravno da bih htjela jer ja volim landrati.Sad ne mogu ni čukicu šetati podvorištu kad je sve zatrpano.Kad je snijeg, ne može se ništa.Preostaje mi jedino još jedno posljepodne u vodoravnom položaju. Možda ovaj puta još odaberem i knjigu ...Ne znam, kad je takvo šugavo vrijeme, ni meni se ništa ne da raditi. Danas smo imali čak dva koncerta...za nepovjerovati.Naravno, kao i uvijek kad svira Gradska glazba Našice, publika ne može stati u crkvu(sarkazam).Bili su samo naši vjerni roditelji i nekoliko poznanika koji su bili obaviješteni o nastupu.Crkva u Markovcu je ipak bila punija, ali ona je jedno 5 puta manja od ove u Našicama... Bilo je dobro, nisam puno griješila(LoL)...pljeskali su nam. A onda me kasnije nazvala razrednica i rekla mi da smo bilu predivni, ali me nije nigdje mogla pronaći.Naravno da me nije mogla pronaći kad sam metar 55 visoka... ma ne brine me to, glavno da smo mi bili dobri:) prestalo je padati... Mislim da ću ipak u šetnju... Svijet nekako izgleda čistije prekriven snijegom...da baš...sva se trula prljavština i smrad skrivaju ispod, a otrovne pare prodiru i kroz bijeli pokrivač dok zeleni oblak lagano, gotovo nježno pada na sve nas...pa i mi postajemo odvratni i otrovni... I za kraj jedna pjesmica, malo posuđena s bloga jedne jako pametne cure...hvala joj... ....Očekujem komentar pjesme, ne onoga prije...( barem ne previše) THIS TOO SHALL PASS If I can endure for this minute Whatever is happening to me, No matter how heavy my heart is Or how dark the moment may be- If I can remain calm and quiet With all the world crashing about me, Secure in the knowledge God loves me When everyone else seems to doubt me- If I can but keep on believing What I know in my heart to be true, That darkness will fade with the morning And that this will pass away, too- Then nothing in life can defeat me For as long as this knowledge remains I can suffer whatever is happening For I know God will break all of the chains That are binding me tight in the darkness And trying to fill me with fear- For there is no night without dawning And I know that my morning is near. Helen Steiner Rice

nedjelja, 25.12.2005.

Sretan Božić!!!!! Svima sam već poželjela sve najljepše, a li evo još jednom ...ma zapravo još vam tisuću puta želim sve ono što sam poslala u porukama Danas sam provela čitav dan s obitelji, i malo večer s prijateljicama , i one su moja family...neću više ništa pisati...čujemo odnosno slovamo se sutra... Gledam svoj prošli post...BILA SAM LIJEPA?!?!???.... ne mogu vjerovati da sam ja to napisala....strijeljajte me LOL... Sretan Božić, i nek ti ljubav bude vodilja, vjera put kojim kročiš i ne zaboravi raduj se novorođenom Djetetu, ne samo danas i sutra već cijelu godinu jer on je tu zbog tebe i mene... ovo je jaaaak o k ra ta k b lo g : )

petak, 23.12.2005.

...čvrsto odlučujem da ću se popraviti... ...riječi su koje su mnogi od nas izgovorili ovih dana ni ne misleći što one znače...što uopće znači ta kratka "recitacija" koju izgovorimo što je brže moguće...bez razmišljanja...na brzinu...ajmo što prije u neki kafić poslje ispovijedi... Nisam ogorčena na takve ljude i nisam ljuta na njih...malo mi ih je zapravo i žao...Molit ću za njih... I ja sam čvrsto odlučila... I to u najglupljem trenutku...koji uopće nije bio važan ni poseban,dok nisam odlučila... Bilo je to kad sam išla kući sa sviranja prije nekoliko sati...Odjednom sam odlučila da ne želim više biti žalosna, iako je to sada već možda prešlo u neku bolest, pa će je se biti teško riješiti, pokušavat ću dok ne uspijem... Shvatila sam da sam ovih dana uglavnom žalosna jer sam premorena...a tko je dobre volje kad je premoren...uz to još i pišem postove dosta kasno...u biti to i nije jaaako kasno ali kad ideš na zornice, i osam sati je dosta... Sada znam da mi se trenutno ne da slaviti novu godinu nigdje i ni s kim...mislim da ću to ove godine učiniti samo zbog prijateljica...ali otići ću bez predrasuda i predosjećaja da ne bih nekom upropastila večer...Ništa ruge ne znam i ne želim znati... Osjećam se nekako usamljeno...ali zapravo to nisam....mislim da mi samo nešto fali a ne znam što...ili se pravim da ne znam....ne znam... Drago mi je što je škola gotova...tako neću onu osobu iz prošlog posta morati gledati svako dan u školi pa se možda moji neobično i nenadano pobuđeni osjećaji smire i ispare... Nadam se... Danas su mi više puta rekli da izgledam lijepo. Ne ciljam sad na sešto kao umišljena sam ili savršena...Želim reći da uopće nisam izgledala posebno, nego gotovo kao i svaki drugi dan, samo malo šminke i malo sam napravila frizuru...Želite znati u čemu je bio trik???? BILA SAM SRETNA DANAS..... to me činilo ljepšom I zato kad ste žalosni postanite sretni, uvijek nastojte biti barem malčice sretni...to vas čini ljepšim i i iznutra i izvana...Liječi, doista... :) Haha-još jedna malko čudna vijest...prošla sam s 5,00-no big deal

četvrtak, 22.12.2005.

...važno je pitati se... Kao i uvijek početak mi je užasno originalan... Mislim da ću poludjeti, ako već nisam...Ne mogu dočekati praznike...u školi mi je dosadno... i još mi se izgleda počeo sviđati netko tko ne bi trebao... to mi je najgore...i ne znam ni sama kako se događa...neću ništa više reći jer će svi odmah pogoditi tko je to i onda će sve igrom slučaja doći do tog tipa(tip je u pitanju) I ONDA JE SIROTA MALA ŠTREBERICA u vel'kom sosu... a to ne želimo...Kad sam ja u sosu bolje vam je biti što dalje...stalno vičem i vrištim na sve žive... Ma i inače sam ja jaaako kratka sa živcima i onim što se često naziva strpljenje...Nekad poludim toliko da me se ne može prepoznati...mrzim se zbog toga...i zbog mnogo drugih stvari se ne volim...stalno nešto izmišljam ...kompliciram... Radim stvari kojima ne mogu naći smisao...mislim stvari koje nemaju smisao...Nekad se zapitam zašto se toliko trudim..ne bi li jednostavno bilo lakše ostaviti sve i pustiti da ide...Toga se bojim...mislim da sam čak pomalo i kontrol freak.Istina, nekad stvarno pustim da sve ide svojim tokom( obično to ne završi pozitivno za mene) a uglavnom volim znati ne čemu sam...nije da se ne snalazim na nepoznatom teritoriju..jednostavno nisam ljubitelj...Možda je to malo i bezveze i staromodno...kao da se ja brinem zbog toga... Koliko zapravo lažem kad kažem da sam sretna??? ne znam...nekad više, nekad manje... Imam li koristi od toga što sam odlična i što prolazim s 5??? U biti ne...mislim da činim to za sebe i zbog svojih želja i uvjerenja... Stoga svima onima koji misle da sam opsjednuta ocjenama i uspjehom"što bolja petica" poručujem:Napušite se neke marihuane i pustite mene na miru! Jesam li vam ja kriva što niste kao ja ili ja?? Svatko skoro može ovo što ja mogu...Ni po čemu nisam posebna, osim po tome što sam ja - ja. Praznici dođite...Praznici dođite...Praznici dođite...Praznici dođite...Praznici dođite...Praznici dođite... Možda dođu prije ako stalno budem ponavljala...JOŠ SUTRAAAAA!!!! Danas sam dobila čudan poziv iz Slovenije....kao navodno sam nešto uplatila tamo ovih dana...a ja u Sloveniji bila u sedmom mjesecu.... I onda dođem kući i saznam da postoji još jedna osoba koja se ZOVE I PREZIVA kao JA!!!! Jezivo...živi u Zagrebu i poznanica je jedne mamine poznanice...Drama.. MOJ PESO(PESICA) ima ime..da, da... tjedan dana smo se prepirali i raspravljali da bismo na kraju odlučili da će se zvati LILY... kul.. idem gledati Genijalce.. briga me ako ne shvatite post...znam da ga nitko neće ni ptočitati cijelog jer je predugačak...

nedjelja, 18.12.2005.

Može li i bolje??? Uvijek može...To ovisi o osobi...koliko je tebi nesto dobro...loše...ili misliš da možeš bolje....ovaj post ionako pišem samo iz dosade...da dobijem komentara...iako...znam da neću...jer je jukebox sad u beču....i ja biiiii tamo...nisam baš ljubitelj snijega...ali tamo ima puno trgovina...hihihihihihi.. Mislim da sam prilično glupa....Evo ide zadnji tjedan...sutra imamo test iz povijesti..a moje ocijene su 4 i 5...Prilično sam sigurna da će mi Tomeševićka dati 4 iz sljedećeg testa..ne znam zašto...ali imam takav glupi osjećaj...čudno me gleda...kao da mi namijerno želi napakostiti...ma baš me briga...nek ona gleda... Usput danas sam cijelo poslije podne prespavala...to više neću...Odlučila sam spavati dopodne, a poslije podne učiti...tako će to odsad biti...ma malo su me i zornice sad već izmorile...ali nema veze..ide se još samo tjedan dana...... bole me prsti i umorna sam...a idem sad učiti povijest...Hihihi.....da ipak ne dobijem neki kolac... Nadam se da ću preživjeti ovaj tjedan...svakako mi javite do petka jesam li živa...

četvrtak, 15.12.2005.

Samo za jukebox Nemam ti gdje komentirati pa evo...Stvari ovako stoje...U utorak sam bila bolesna i nisam bila u školi..U srijedu sam došla i vele mi:daj stopedeset kuna za doček u pubu.okej, reko ko slavi??Neću ni pričati koliko sam poludila jer je Lidija samo par dana prije rekla da ne idemo tamo, zna se zašto.Uz to mi nitko nije rekao da se novci trebaju donijeti baš u srijedu...kao okej je i to što sam ih danas donijela...Razlog zašto nije prihvaćen moj prijedlog za slavlje kod tebe je jer im ne odgovara društvo...A meni pub odgovara..i ono društvo tamo...???!!! No nema veze, ako su lani oni poštivali ono što sam ja odabrala...trebam i ja poštivati njihov ovogodišnji izbor...Iako su lani uglavnom svi izgledali nadureno...tu izostavljam one osobe koje su se silno trudile da se zabave...makar prividno...hvala im.. Molim te nemoj se ljutiti, ovdje je prevladala većina...ti znaš da si mi draga i dobra frendica...ali u ovom trenuitku priopadam tamo...sa svojim društvom...Nadam se da ćeš shvatiti.. Ni Lidija nije imala preveliki utjecaj...nije n i ona kriva...samo je većina prevladala Usput, u početku sam bila šokirana tvojim postom...sad mi je lakše...

srijeda, 14.12.2005.

Povratak otpisanih... Koban je, ne samo ovaj tjedan, već i čitav mjesec...Dolazi doba kad se preispitujemo kuda ćemo za novu...s kim...Mene to naravno ne muči-dečka nemam, ali zato imam šest frendica koje su se za sve pobrinule, lagano odbile romanin poziv i odlučile u Pub...Al ne brini Romana, doću ću te posjetiti ako mi ne bude dobro s njima u pabu... Doba je ovo razdoblja u godini kad se pitamo gdje smo bili prošle godine...što smo radili...Radiše ja mnogo toga, prođoše, naučiše, obiđoše...upoznaše mnogo ljudi od kojih sam s nekima postala dosta bliska...Nije mi ova godina prošla prebrzo...Samo mi školska prođe brzo...Samo se mnogih stvari teže sjećam...Mislim da mogu reći da mi je godina bila jako lijepa i pozitivna...ako gledamo u globalu...naravno bilo je i odvratnih trenutaka...no njih ne pamtim... Moram priznati...bila sam bolesna do danas...i danas još malo a sutra ćemo vidjeti...Nešto su me grčevi u trbuhu hvatali....( nije dijete, ne bojte se). Želim vjerovati da je to viroza...i hoću...mada sam se do jučer osjećala kao da me Hitler ispitivao... Ima i dobrih vijesti ovaj tjedan...Palo je nekoliko ocjena ( do sada petice, a sutra ćemo vidjeti. U petak idem u Osijek u lauf s lidijom kojom sam se čula prije par minuta. Kaže da mi je ostavila komentar, a ja ni ne reagiram...al zato ju sad čak spominjem. LoL Ma bit će sam super iako mene malo hvata trema, tamo će vam biti i kamere i kojekakvie face iz županije, o kojima je bolje da ništa ni ne mislimo...ima tamo i dobrih ljudi...provjerila sam... I danas se dogodilo nešto lijepo...Dobila sam novog peseka.Odnosno pesicu...Curica je i ista kao piko-kratkodlaki ili oštrodlaki terijer. Slatka je, ali još nema ime. Ja bih ju htjela nazvati Točka, ali ne smijem iz stanovitih razloga...Brat navija za Đurđa ili Radojka...Prijedlozi su dobrodošli... PAMETNI PRIJEDLOZI SU DOBRODOŠLI!!!!! što prije... idem....u ludnicu...danas sam opet bila u komi. Jela je bila ta koja je ovaj puta pružila spasonosnu ruku...ma volim ih sve...mislim da je uzrok bio pms,ali pomalo mi se i svega nakupilo i onda mi se to uvijek dogodi...malo cvilim i budem dobro... moram prestati gristi zanoktice...to je nešto što jednostavno moram...tjerajte me čim me vidite...ruke dalje od usta... Još je nešto dobro...Nitko u biti nije skužio da sam se ubila u subotu...ne znam jel to dobro ili ne..Šta sam i inače toliko luda???Al bijaše se ubila, a ono u pon nitko nije ni zezao...to je super....da su skužili nikad me ne bi pustili na miru... jeeee

nedjelja, 11.12.2005.

Nakon subote dolazi ... Mislim da još nisam imala ovoliko materijala za pisanje kao što ga imam danas... Isto mislim da mi se još nije ovako ne dalo pisati kao danas... Nije baš za pohvalu,ali ovaj je vikend ispao totalno neočekivano...strava...Najgore je što se ne sjećam najbolje baš svega...Sjećam se...ali ne znam zašto sam radila nešto tak glupo... Dođosmo u Roko kao i uvijek oko nekih pola 10.OOO reko mogla bi ja danas početi sa juice-vodkom...Nema veze što sam zadnji puta jela u pola 11( moji bi šviknili da to znaju).Dođu onda neke cure i vele da je ona neka travarica party...kak se zove...Ah-JEGERMEISTER!!! I napadale one, napadale i konačno anja naruči...al njoj se nije dalo piti i onda popije...ko drugi nego ja...pošto je Lidija na odvikavanju...Do tada je već Lidač popila svoju cedevitu pa sam sljedećih 4 ili 5 jegera popila na slamku i vidno se oraspoložila... Sramoteeeee... Tada smo otišli u paradise gdje sam oko pola 1 popila 3 vodke bez stanke...onako odjednom... I onda se neki lik stvori pored mene i počeli mi plesati...ne normalno... Na vrijeme sam skužila šta radim iako sam bila priličlno mrtva i rekla Lidiji da me vodi dalje od tipa dok nisam napravila nešto što ne želim... I odvela me ona dio puta. Došla sam kući u pola dva i onda sam poslala poruku jednom frendu...ubijte me ako znam zašto...mislim da sam ga se sjetila zbog nečega...ma moram ovo reći....smije se za poludjeti...volim kad se drugi smiju,pogotovo ako je to neobično pa i tebe potakne da se nasmješiš... Danas sam cijeli dan fakt ap i prehlađena...a sutra pišem logiku... Čudno...al uopće me nije strah ili neka frka...Nekako u ovo doba godine postanem hladna za školu i testove...valjda zato što ih je previše...pa postanem imuna... Ma sad bi se tak htjela zavući u neku rupu da me ljudi koje volim više ne vide i ne čuju, da više ne moraju nikada razgovarati sa mnom... Imam neku knedlu u grlu i tjera me na povraćanje... ....mrzim se...stvarno se mrzim i mislim da sam jedan obični šupak.. nemojte se družiti sa mnom...ne gledajte me....

petak, 09.12.2005.

Kako uopće početi pisati...? Ima li smisla pisati ako ne znaš o čemu pišeš ili o čemu da pišeš...Ima li smisla uopće nešto pisati ako ne znaš srediti svoje misli kako treba??Ima li smisla pisati i kad si potpuno nepismen...i kad znaš da je tvoje napisano lošije od večine prosječnih napisanih...slova u riječima i rečenicama... Vrijedi li pisati samo zato da bi ispunio papir i ljudima oduzeo dragocjeno vrijeme??? Mislim da bih i sama na većinu ovoga odgovorila sa da... Stvarno ne znam zašto je sad tu netko morao čitati ove prve redove...Ne znam ni zašto sam ih napisala...Danas sam bila baš dobro raspoložena...Čak toliko dobro da je drugima išlo na živce... A onda se dogodio Običan splet sasvim neobičnih okolnosti...no ništa sllično zoni sumraka...to bi bilo još i dobro...Reče mi jedna draga osoba da sam nekad sebična(ovaj dio zabranjujem komentirati!!!) U pitanju je bilo sljedeće: pišemo mi test iz likovne um.Nešto sasvim lagano...Ono tri slikice i moraš ih analizirati uz pomoć bilježnice(u kojoj sve piše). I sad ti mene ta osoba onako upita:Šta si napisala za horor vacui?" "da je to strah od praznog prostora i gdje se nalazi" odgovorim. A osoba će meni: " I šta još?" Reko "Ništa." Da stvar bude bolja, ta je osoba ko i ja... malo štreberskijeg pogleda na svijet. I veli mi da nisam htjela razmjeniti iskustva i usporediti rezultate.Ma u testu si mogo napisati šta god si htio i sve je točno.. Ma ne bih ja tako reagirala da je bio bilo koji drugi test, al me u tom trenu iznerviralo to štrebi štreb pitanje...nije trebalo..znam.... U pravu je-- jesam sebična i gledam samo na sebe... i ne volim se zbog toga i zbog mnogih drugih stvari...ali se pokušavam voljeti i poštivati jer mislim da je to jedini način da voliš i poštuješ druge... EH, da. Dođem kući i kaze mi obitelj- umro Piko-naš pesek Imali smo ga samo 10 godina...od kad sam ja išla u prvi razred...ili drugi...Bio je mal i crn...I baš cool.Nekad smo nas dvoje pričali i pjevali... Sjećam se jednom sam tulila-pjevala iza kuće i on je zavijao sa mnom...Ma on je bio najbolji pes na svijetu...Al stari seeeee....ne mogu ja tu ništa...malo sam cvilila ali ne isplati se...treba biti i realan katkad...

srijeda, 07.12.2005.

Sretno meni, sretno mi.... Ha, osjetim da mi se ovaj glupi blog usmrdio...Ne da mi se slike tražiti i stavljati, prezauzeta sam..Kome smeta nek si zamisli slike sam. Vidim koliko miji drugovi misle na mene...U nedjelju je nastala prava navala za moj imendan.Nisam mogla ljude potjerati iz kuće...moš misliti...od 180 prijatelja koliko ih imam, sjetila me se mamina priijateljica, jedan fratar( Bernardin) i dvije cure za koje nisam mogla vjerovati da bi me se sjetile...E da i ne smijem zaboraviti Mariju koja me nazvala... Neki su mi čestitali i u ponedjeljak i u utorak...ma to više i nije tako bitno...Ne ljutim se ni na koga...bilo bi glupo i djetinjasto. Osjećam se sretno, ali sam budala. Stalno tražim neke razloge da to ne budem..ne znam jesam li to već prije rekla...ma neću ni misliti o tome, samo se onda izbediram...>IGNORE<.... Hahaha, sutra pišemo iz matke...nisam još učila...biće veselo...i 4 grupe...nemam od koga prepisati....hmmm...loše??? ne mora biti...dobila info od be razreda....hvalalalalala ne da mi se šrajben više...previše sam mislila po njemačkim kad smo pisali gramatiku da me je mozak sad jedan veliki saft. Haha...smijem se sama sebi...Super mi je jer znam da samo dvije osobe čitaju ovu kretenštinu od mojih meditativnih šitova.... kvakvakva kva kva kva kva kva kva kva kva kva kva kva kva

četvrtak, 01.12.2005.

Život je lijep... Ne biste vjerovali kakav je osjećaj nakon testa iz bijologije kod jedne tete Ljubice(ovo je respect). kao da vas je netko pustio iz tamnice, skinuo vam masku s lica, kao da vam je ogroman kamen pao s....glave i mozga... osjećam se kao nafiksana...ajm sou haaaaj Odlučila sam da ću svaki dan istući jednog profesora, a počet ću već sutra s onom hoćkom iz njemačkog-kramarić vele da se zove...Dala mi je tri iz zadaćnice koju sam prepisala sa šalabahtera. Nekako se osjećam dobro...mislim, baš ono okej.. Malo me jede jer imam osjećaj da sam neposredno skrivila jedan prekid, mada sam uvjeravala osobu (ž) da me ne sluša. Tri puta joj kažem:Ne slušaj budale i ona opet sluša... Tak je to kad vjerujete u horoskop i onda se tu mali drug umješa...i sredi vam planove... Ne valja to... Nisam bila prošli vikend u gradu i cijelo mi se društvo otelo. Sad imam osjećaj da se svi prave nekako drukčiji kad sam ja u blizini...NEMOJTEEEE!!! Da stvar bude bolja, radim ja referat iz engleskog i napravim ga. Ostale mi jos samo slike i riječi za isprintati, kad ono napajanje ošlo kod susjede. Skoro sam dobila slom živaca( a ja sam poznata kao kul i zen i mirna osoba)...dobro da nije jos nesto ošlo bye, bye... Prošli mi je vikend bio most amazing... iako nisam bila vani u Našicama... Bila sam u Vukovaru s mnoštvom ljudi, bilo nam je ludo cijeli dan. ( zamisli si sliku...) Bolio me trbuh od smijeha...našla sam si čak i novu prijateljicu...Cura je super...a i prijatelja... Sutra idem u skolu( za nepovjerovati) i tu ću se zaustaviti. Stop.