K E M I J A - Gimnazija Karlovac
četvrtak, 20.08.2009.
a) Dopuni taj dijagram nazivima promjena vode označene brojevima 1,2,3 i 4.
b) Kako se nazivaju temperaturni podatci na dijagramu ?
c) Ispod koje temperature voda postoji samo u čvrstome stanju ?
d) Iznad koje temperature voda postoji samo u plinovitome stanju ?
2.23. U hladnim zimskim danima, kada je temperatura zraka niža od 0ş C vlažno se
rublje na zraku najprije zamrzne, a nakon toga osuši.Koje su se promjene vode
dogodile tijekom sušenja vlažnog rublja ?
3.4. Analizom tvari X utvrđeno je:
- da ta tvar nema primiješanih drugih tvari,
- da se tijekom tijekom zagrijavanja razlaže na dvije nove tvari.
Iz navedenog zaključujemo da je tvar X (odaberi točne tvrdnje):
a) homogena smjesa
b) čista tvar
c) kemijski spoj
d) elementarna tvar
3.5. Neke promjene možemo kratko opisati ovako :
a) vodena para ’ snijeg
b) natrijev klorid ’ natrij + klor
c) voda’ vodik+kisik
d) bakar + kisik ’ bakrov oksid
e) kristali šećera ’ rastaljeni šećer
f) bakrov sulfat + voda ’ modra galica
Razvrstaj navedene promjene u tri skupine.
1. Promjene kojima se mijenjaju samo fizikalna svojstva tvari.
2. Promjene kojima od jednostavnijih čistih tvari nastaju kemijski spojevi.
3. Promjene kojima od kemijskih spojeva nastaju elementarne tvari.
| < | kolovoz, 2009 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Kolovoz 2009 (6)
Srpanj 2009 (2)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Novosti iz kemije, radni listići, testovi, prezentacije, predavanja, seminari i dr. zanimljivosti vezane uz kemiju i njeno istrazivanje
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
drugiE.hr
2.E Gimnazija Klc
Forum.hr
Monitor.hr
Zanimljivosti
Smjese tvari u kojima su čestice jedne tvari dispergirane (raspršene, raspodijeljene) u drugoj tvari zovemo disperzni sustavi. Disperzni sustavi mogu biti u bilo kojem agregatnom stanju. Na temelju veličine čestica dispergirane tvari, disperzne sustave dijelimo na suspenzije, koloidne sustave ili koloide i prave otopine. Nastavnici u školama vole inzistirati na definicijama tipa 'Koloidni sustavi su disperzni sustavi s veličinama čestica od ... do ...', no ja mislim da to nije bit stvari. Bitno je znati ovo: Suspenzije su disperzni sustavi s najgrubljim (najvećim) česticama. Te čestice predstavljaju zasebnu fazu. Čvrstu tvar iz tekućih suspenzija možemo odijeliti filtracijom ili taloženjem. Primjer suspenzije je suspenzija kakaa ili smrvljene krede u vodi. Koloidni sustavi su disperzni sustavi s nešto manjim česticama. Čvrstu tvar iz tekuće koloidne otopine ne možemo odijeliti filtracijom. U koloidnim sustavima čestice su još uvijek dovoljno velike da se mogu smatrati zasebnom fazom, ali se kinetički ponašaju kao molekule. Koloidne sustave možemo podijeliti prema agregatnom stanju dispergirane tvari i disperznog sredstva. U koloidne sustave spadaju pjena (plinovito u tekućem, npr. pjena za brijanje), čvrsta pjena (plinovito u čvrstom, npr. plovućac, stvrdnuta pur-pjena, stiropor), aerosol (tekuće u plinovitom, npr. sprej, magla, ili čvrsto u plinovitom, npr. dim), emulzija (tekuće u tekućem, npr. majoneza), gel (tekuće u čvrstom, npr. puding, gel za kosu), sol (čvrsto u tekućem, npr. tempera, korekturni lak), i čvrsti sol (čvrsto u čvrstom, npr. rubin, opal). Postoje i drugačije podjele, pa tako neki aerosole dijele na čvrste i tekuće aerosole, što je po mom mišljenju pogrešno jer je aerosol u svakom slučaju plinovit. Koloidni sustavi pokazuju Tyndallov učinak, Brownovo gibanje, adsorpciju, neke zanimljive elektrokemijske pojave i mnoga druga svojstva o kojima bi se moglo još puno napisati. Detalji se mogu naći npr. u Tehničkoj enciklopediji ili na internetu pod ključnim riječima dispersing, dispersed, colloid, foam, gel, sol, aerosol, emulsion, Tyndall effect, Brownian motion, colloid chemistry itd.
Obavijesti
P.S.
- Ako ne možete odgonetnuti ovdje se radi o simbolu 'korijena'
A) plošno centrirana kocka d = a√3/2
B) volumno centrirana kocka d = a√2/2
Udžbenici i zbirke
Nadam se kako ste mogli pronaći udžbenike kod starijih kolega,
a s kupovinom zbirki ne morate žuriti, možda pronađemo i neko drugo rješenje. 
Tehničke neispravnosti:
U kemijskim jednadžbama oznake zareza trebale bi biti strelice. Kod brojčanih vrijednosti potencije nisu dobro istaknute kao ni brojevi atoma unutar molekula ili formulskih jedinki.
KONZULTACIJE ZA UČENIKE - SVAKE SRIJEDE U 14 h. VRIJEME INFORMACIJA ZA RODITELJE - SRIJEDA, PETI SAT I SVAKI PETAK U 18h. DODATNA NASTAVA IZ KEMIJE SVAKI PETAK U 16 sati (JEDAN TJEDAN MATURANTI, 1. i 2. RAZREDI DRUGI TJEDAN). UČENJE PO PREDMETIMA I DRUŽENJE ZA UČENIKE 2.E RAZREDA - SVAKE SUBOTE U 8 i 30 