VALENCIJA
- svojstvo atoma nekog elementa da se veže s jednim ili više atoma vodika. Izražava se brojem atoma vodika koji se mogu zamijeniti ili spojiti s jednim atomom dotičnog elementa.
- u IONSKIM SPOJEVIMA – valencija je jednaka broju slobodnih pozitivnih ili negativnih električnih naboja koje nose ioni elemenata
- KOVALENTNI SPOJEVI – valencija je jednaka broju zajedničkih elektronskih parova preko kojih je atom dotičnog elementa vezan s drugim atomima
- Valencije elemenata I – IV skupine odgovaraju broju skupine, a valencije elemenata V – VII odgovaraju broju 8 umanjenom za broj skupine.
- Strukturne formule – valencije se označavaju crticama
- U elektronskim formulama valencija se prikazuje dvostrukim točkama što predstavlja parove elektrona iz vanjske ljuske atoma koja je nosilac valencije elemenata. Umjesto valentnosti danas se navodi njihov oksidacijski broj.
OKSIDACIJSKI BROJ
(OKSIDACIJSKI STUPANJ, OKSIDACIJSKO STANJE)
- broj elektrona koji treba dodati ili oduzeti od nekog atoma u vezanom stanju da bi ga se vratilo u elementarni oblik.
- Mnogi elementi mogu postojati u dva ili više oksidacijska stanja.
- Oksidacijski broj elemenata u elementarnom stanju je nula
- Oksidacijski broj u ionskim spojevima jednak je valenciji, može imati pozitivan ili negativan predznak
- Oksidacijski broj u kovalentnim spojevima dobijemo ako atomski par u vezi pribrojimo atomu veće elektronegativnosti. Zato flor ima oksidacijski broj -1, a kisik oksidacijskog broja -2.
- Atomi metala – pozitivan oksidacijski broj osim u intermetalnim spojevima gdje metal veće elektronegativnosti ima negativan oksidacijski broj.
- Vodik ima oksidacijski broj +1 osim u hidridima metala -1.
- Elektronski par između dva istovrsna atoma u molekuli elementarne tvari ne priklanja se ni jednom atomu. Oksidacijski broj je nula.
- H2, O3, S8
- Kisik ima u svim spojevima oksidacijski broj –II, osim u peroksidima -1
- CaO, Na2O2
- Oksidaciski broj elemenata 1. skupine je I a u atomima elemenata 2. skupine je II.
- NaCl, MgCl2
REDOKS REAKCIJE
Dok su kiselo – bazne reakcije reakcije prijenosa protona, redoks reakcije su reakcije prijenosa elektrona.
Lavoisier je spojeve elemenata s kisikom nazvao oksidima ( grč. oxys – kiseo), a reakciju spajanja s kisikom oksidacijaom.
2C(s) + O2(g) ®2CO(g)
C(s) + O2(g)®CO2(g)
2CO(g) + O2(g)®2CO2(g)
Oduzme li se dio kisika ugljikovom (IV)oksidu nastaje ugljikov (II)oksid.
Proces je redukcija (lat. reducere – dovesti natrag).
Redukcija je obrnut proces od oksidacije. Tvar koja veže kisik se oksidira,
a tvar koja otpušta kisik se reducira.
Željezo se može oksidirati u željezov (III) oksid
4Fe(s)+ 3O2(g) ®2Fe2O3(s)
Željezov (III) oksid može se reducirati vodikom u željezov (II) oksid, a ovaj opet
u željezo
Fe2O3(s) +H2(g)®2FeO(s) + H2O
FeO(s) + H2(g)®Fe(s) +H2O(g)
Vidi se kako je oksidacijski broj ugljika i željeza pi oksidaciji je porastao, a prilikom redukcije opao.
Općenito: Prilikom oksidacije oksidacijski broj atoma se povisuje,
a kod redukcije snizuje.
To se može primijeniti na ostale reakcije kod kojih se mijenja oksidacijski broj atoma, redukcija i oksidacija nisu vezane za reakcije spajanja s kisikom, tj. oduzimanje kisika. To su redoks reakcije.
Za svaku reakciju se može odrediti reducens i oksidans.
Fe(s) + CuSO4(aq)®FeSO4(aq)+ Cu(s)
Fe(s) + Cu 2+ (aq) + SO4 2- (aq)® Fe 2+ (aq) + SO4 2- (aq) + Cu(s)
Oksidacija: Fe (s) ®Fe 2+ (aq) + 2 e-
Redukcija: Cu 2+ (aq) + 2 e- ®Cu (s)
Fe(s) +Cu 2+ (aq) ®Fe 2+ (aq) + Cu (s)
Tvar koja se u reakciji reducira – prima elektrone naziva se oksidans ili oksidacijsko sredstvo. Oksidansi su akceptori elektrona.
Tvar koja se u reakciji oksidira, otpušta elektrone zove se reducens
ili redukcijsko sredstvo. Reducensi su donori elektrona.
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
| srpanj, 2009 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Novosti iz kemije, radni listići, testovi, prezentacije, predavanja, seminari i dr. zanimljivosti vezane uz kemiju i njeno istrazivanje
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
drugiE.hr
2.E Gimnazija Klc
Forum.hr
Monitor.hr
Smjese tvari u kojima su čestice jedne tvari dispergirane (raspršene, raspodijeljene) u drugoj tvari zovemo disperzni sustavi. Disperzni sustavi mogu biti u bilo kojem agregatnom stanju. Na temelju veličine čestica dispergirane tvari, disperzne sustave dijelimo na suspenzije, koloidne sustave ili koloide i prave otopine. Nastavnici u školama vole inzistirati na definicijama tipa 'Koloidni sustavi su disperzni sustavi s veličinama čestica od ... do ...', no ja mislim da to nije bit stvari. Bitno je znati ovo: Suspenzije su disperzni sustavi s najgrubljim (najvećim) česticama. Te čestice predstavljaju zasebnu fazu. Čvrstu tvar iz tekućih suspenzija možemo odijeliti filtracijom ili taloženjem. Primjer suspenzije je suspenzija kakaa ili smrvljene krede u vodi. Koloidni sustavi su disperzni sustavi s nešto manjim česticama. Čvrstu tvar iz tekuće koloidne otopine ne možemo odijeliti filtracijom. U koloidnim sustavima čestice su još uvijek dovoljno velike da se mogu smatrati zasebnom fazom, ali se kinetički ponašaju kao molekule. Koloidne sustave možemo podijeliti prema agregatnom stanju dispergirane tvari i disperznog sredstva. U koloidne sustave spadaju pjena (plinovito u tekućem, npr. pjena za brijanje), čvrsta pjena (plinovito u čvrstom, npr. plovućac, stvrdnuta pur-pjena, stiropor), aerosol (tekuće u plinovitom, npr. sprej, magla, ili čvrsto u plinovitom, npr. dim), emulzija (tekuće u tekućem, npr. majoneza), gel (tekuće u čvrstom, npr. puding, gel za kosu), sol (čvrsto u tekućem, npr. tempera, korekturni lak), i čvrsti sol (čvrsto u čvrstom, npr. rubin, opal). Postoje i drugačije podjele, pa tako neki aerosole dijele na čvrste i tekuće aerosole, što je po mom mišljenju pogrešno jer je aerosol u svakom slučaju plinovit. Koloidni sustavi pokazuju Tyndallov učinak, Brownovo gibanje, adsorpciju, neke zanimljive elektrokemijske pojave i mnoga druga svojstva o kojima bi se moglo još puno napisati. Detalji se mogu naći npr. u Tehničkoj enciklopediji ili na internetu pod ključnim riječima dispersing, dispersed, colloid, foam, gel, sol, aerosol, emulsion, Tyndall effect, Brownian motion, colloid chemistry itd.
P.S.
- Ako ne možete odgonetnuti ovdje se radi o simbolu 'korijena'
A) plošno centrirana kocka d = a√3/2
B) volumno centrirana kocka d = a√2/2
Udžbenici i zbirke
Nadam se kako ste mogli pronaći udžbenike kod starijih kolega,
a s kupovinom zbirki ne morate žuriti, možda pronađemo i neko drugo rješenje. 

Tehničke neispravnosti:
U kemijskim jednadžbama oznake zareza trebale bi biti strelice. Kod brojčanih vrijednosti potencije nisu dobro istaknute kao ni brojevi atoma unutar molekula ili formulskih jedinki.

KONZULTACIJE ZA UČENIKE - SVAKE SRIJEDE U 14 h. VRIJEME INFORMACIJA ZA RODITELJE - SRIJEDA, PETI SAT I SVAKI PETAK U 18h. DODATNA NASTAVA IZ KEMIJE SVAKI PETAK U 16 sati (JEDAN TJEDAN MATURANTI, 1. i 2. RAZREDI DRUGI TJEDAN). UČENJE PO PREDMETIMA I DRUŽENJE ZA UČENIKE 2.E RAZREDA - SVAKE SUBOTE U 8 i 30 

