petak, 30.03.2007.

Opet ja pilim.....

Čemu ovaj naslov? Uvijek imam osjećaj, nekako, da puno pametujem. A vjeruj te mi, još se jako suzdržavam, inače bi bilo još i gore. Ovo ovdje mi je doista pravo mjesto za uporabu znanja koje sam skupila tijekom studija, kojekakvih seminara, pa i ponešto iz onih viših znanstvenih voda. Meni je lijepo pisati ove tekstove, samo ne znam koliko je vama užitak to i čitati. Nekako vjerujem da makar s jednim okom preletite i da će vam ono što vidite ostati nekako i zapamćeno, makar u podsvjesti. Živim u nadi ....

Na ovaj članak me je nedavno potaknuo komentar jedne blogerice o funkcionalnoj hrani. No, da bi došli uopće do cjelokupne informacije o novim trendovima u prehrambenoj industriji, moramo prije toga obraditi još poneke osnovne dijelove.

Kako smo mi klub koji drži do sebe, nećemo puno brljati. Malo ćemo objasniti toliko spominjane pojmove u reklamama, a koji se odnose na probiotike, u novije vrijeme i prebiotike. Ne radi se o tipfeleru, radi se o dva pojma, različita, no međusobno vrlo povezana.
Na žalost, probiotici i prebiotici nisu direktno povezani ni sa kakvom ljepotom, niti vanjskom, niti unutarnjom. Indirektno da, ali preko nekih organa koji se uobičajeno ne spominju u klasičnim tekstovima o dijetama, ljepoti, stilu života. Možda je to i razlog što danas postoji još puno ljudi koji su prihvatili taj naziv probiotik bez da znaju pravo značenje i funkcioniranje tih supstanca.
U ovom slučaju se radi isključivo o funkcioniranju našeg probavnog sustava, odnosno, precizno tankog i debelog crijeva. Sad postaje sve jasnije, jel.
Tko će pisati bilo što o ljepoti i objašnjavati funkcioniranje crijeva. Ja prihvaćam rizik, nemam problema s tim. Meni je bitno da budete dobro informirani – znanje je moć.

Dakle, ako ćemo stručno, probioticima se nazivaju živi mikroorganizmi - "dobre" bakterije - koje upotrijebljene u dovoljnoj količini imaju povoljne učinka na zdravlje čovjeka. Ovdje pišem čovjeka, mada se iste supstance koriste i pri ishrani životinja, no ovo samo kao napomena.
Najveći imunološki organ u ljudskom organizmu je upravo crijevo. Snažan imunološki sustav je povezan sa zdravom crijevnom mikroflorom. Za one koji još ne znaju, u našem probavnom sustavu obitavaju bakterije, i to njih nekoliko milijuna, a neophodni su za zdravlje čitavog organizma. Bakterije sudjeluju u procesu probave hrane, proizvode neke vitamine (vitamin K, npr. koji je važan u procesu zgrušavanja krvi) štite sluznicu crijeva od kojekakvih agresivnih supstanci, sprječavaju odnosno otežavaju nastanjivanje virusa, bakterija, gljivica i kvasaca koji mogu izazvati bolesti, pomažu stanicama imunološkog sustava u ciljanom djelovanju ...
I to je sve u redu, dok postoji ravnoteža. No, u slučaju stresa, neuravnotežene prehrane, kod konzumacije antibiotika, kortikosteroida, povišene tjelesne temperature dolazi do poremećaja ravnoteže crijevne mikroflore. Dolazi do nesrazmjera u broju dobrih bakterija i broju patogenih mikroorganizama, što dovodi do bolesti probavnog sustava (proljev ili dijareja, neprobavljivost, nadutost) a u krajnjim slučajevima i do autoimunih bolesti, reume i alergija.

Probiotici se najlakše mogu konzumirati iz fermentiranih mliječnih proizvoda, dakle jogurta i ostalih pripravaka nastalih na toj bazi, iz mlijeka i iz sireva. Sami probiotici spadaju među različite vrste bakterija roda Lactobacillus (koji su normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano ih je 56 vrsta), ili, laički rečeno, među bakterije mliječnog vrenja te Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta). Kod Lactobacilla je najčešće upotrebljavan Lactobacillus rhamnosus GG, popularni LGG, a od Bifidobacteria se najčešće koristi Bifidobacterium bifidum.


Lactobacillus


Bifidobacterium

Moram malo pojasniti metodologiju djelovanja probiotika.
Zamislite situaciju, danas tako svakodnevnu, prilikom koje morate konzumirati antibiotike. Imate, recimo, upalu grla. Najobičnija bolest, vrlo česta i kod odraslih i kod djece. Antibiotici, po svom sastavu, sprečavaju razvoj bakterija koje uzrokuju takvu upalu. Međutim, obično se koriste antibiotici širokog spektra djelovanja, što bi značilo da ne djeluju samo na ciljane bakterije, već na veliku većinu njih koje se nalaze u našem organizmu. Gledajući iz ove situacije, logično je da djeluju i na dobre bakterije, dakle na one koje se nalaze u našem probavnom sustavu. Ubijajući te dobre, ubija naravno i one loše, ali će to vjerojatno dovesti do neravnoteže. U najmanju ruku će dovesti do usporenosti probave, zbog smanjenog broja mikroorganizama u crijevu.
Unašanjem probiotika preko hrane, povećavamo broj bakterija koje se nalaze u crijevu. Za vrijeme trajanje terapije antibioticima, i te bakterije će ubrzo uginuti, no svakako će donekle poboljšati mikrobiološku sliku crijeva. Osobito je bitno nakon završetka konzumacije antibiotika koristiti proizvode koji sadrže probiotike. Time pomažemo onim dobrim bakterijama u crijevima da se brže razmnožavaju i da spriječe razmnožavanje patogenih mikroorganizama.
Što se točno odvija u crijevima i na koji način funkcioniraju probiotici?
U crijevima se odvija anaerobna fermentacija. Sad ste me svi razumjeli, jel da? Dakle, to bi, pojednostavljeno, bila probava hrane, bez pristupa zraka. Tom prilikom nastaje mnoštvo razno raznih spojeva, npr. kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna) te mliječna kiselina, koje dovode do sniženja kiselosti (pH) sredine, a time i zaustavljaju rast mnogih patogenih mikroorganizama koji ne podnose takvu sredinu.
To je najjednostavnije objašnjenje, ako imate želje za stručnim prikazom, rado.

Zbog svoje velike i pozitivne vrijednosti, te mogućnosti jednostavnog i svakodnevnog konzumiranja, danas se probiotici koriste u sve većem broju prehrambenih proizvoda (jogurt, sir, kobasice, kefir, kiseli kupus), u farmaceutskoj industriji (poznati su danas lijekovi koji su napravljeni od liofiliziranih probiotika, a koji se koriste u liječenju proljeva, kao npr. Linex), u pivu, vinu, nekim dojenačkim formulama te napitcima za sportaše.

Drugi dio priče se odnosi na prebiotike.

Prebiotici nisu živi mikroorganizmi već neprobavljivi ugljikohidrati (oligosaharidi) koji služe kao hrana “dobrim” bakterijama u debelom crijevu. Vezano za ono gore napisano, dobro nahranjene bakterije će bolje rasti od onih koje nemaju takav povlašteni tretman. To nam je svima ovdje dobro razumljivo, jel da.

Prebiotici potječu iz biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Ovdje moram skrenuti pozornost na cikoriju, inače jako zanemarenu biljku, a osobito na napitak koji se danas smanjeno konzumira, na račun nekih drugih instant napitaka, a to je kava od cikorije, ili bijela kava. Kod nas na tržištu postoje pripravci i za instant pripremu bijele kave, i moram vam reći da je to puno bolja opcija od konzumiranja, recimo kakaa (misleći pri tom na mliječni napitak).
Inače se prebiotici dodaju danas većinom u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljavanje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. Danas već na tržištu postoje i mesni proizvodi sa dodatkom inulina, obzirom da ne djeluje na poznati okus na koji smo navikli, a mijenja određenu količinu masnoća koje se stavljaju u mesne prerađevine. Samim tim smanjuje kaloričnu vrijednost namirnice, a istovremeno djeluje kao poboljšavač probave u crijevima.
Prebiotici su vrlo korisni i za dijabetičare, obzirom da je njihov glikemijski indeks jednak nuli, što znači da ne potiču izlučivanje inzulina. Jedno od pozitivnih djelovanja je i smanjenje ukupnog kolesterola i masti u krvi, te doprinos poboljšanju omjera HDL i LDL kolesterola.


Nećemo više o zdravlju. Ne na ovaj način. Vraćamo se nazad na dijetalnu ishranu.
Danas je, većini najomiljeniji, proteinski dan, kada možemo uživati u pravom odresku, piletini, ribi. Obzirom da je danas ipak petak, moja preporuka se odnosi na ribu. Prijedlog je:

Salata od oslića

400g oslića
Sok 1 limuna
50 g celera
300 g zimske salate
1 mala glavica radiča
200 g malih rajčica
Par maslina za ukras
Sol, češnjak, crveni luk, peršun, 3 lovorova lista
2 dl nemasnog jogurta

Osliće skuhajte u vodi uz dodatak soli i ostalih začina. Odijelite meso od kosti i ohladite. Razdijelite ga na male komadiće.
Zelenu salatu, rajčice i radič operite i narežite na sitnije komadiće. Celer izribajte. Sve pomiješajte, pa prelijte sa jogurtom i sokom iscijeđenog limuna. Po želji začinite sa solju, paprom, chillijem....bujna mašta čini svašta...