PROFESORICA I MAMA

četvrtak, 20.11.2008.

Glasovne promjene

•
o Promjene samoglasnika
§ Nepostojano a
o Promjene suglasnika
§ Jotacija
§ Palatalizacija
§ Sibilarizacija
§ Jednačenje po mjestu tvorbe
§ Jednačenje po zvučnosti
§ Vokalizacija (promjena l u o)

Jotacija
Jotacija je spajanje suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t i z sa glasom j pri čemu se stvaraju u riječima suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj, i ć.
Primjeri:
• c+j = č klicati - kličem
• d+j = đ mlad - mlađi
• g+j = ž blag - blaži
• h+j = š mahati - mašem
• k+j = č jak - jači
• l+j = lj dalek - dalji
• n+j = nj tanak - tanji
• s+j = š pisati - pišem
• t+j = ć platiti - plaćen
• z+j = ž brz - brži
Jotacijom se smatra i nešto drugačija pojava, kada se između usnenih suglasnika b, m, p i v i glasa j umetne suglasnik l, koji sa glasom j daje lj (glup - gluplji, grob - groblje, zdrav - zdravlje...)
• Jotovanje se vrši kada se ispred suglasnika j nađu usneni suglasnici,
tada suglasnik j prelazi u lj, usneni suglasnik se ne mijenja.

Nepostojano a
Nepostojano a je glasovna promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet u drugim oblicima istih riječi se pojavljuje.
Primjeri:
• nominativ množine nekih imenica muškog roda: borac - borci, junak, momak - momci
• genitiv jednine nekih imenica muškog roda:
nominativ: borac - genitiv: borca - genitiv množine: boraca;
momak - momka - momaka
• genitiv množine nekih imenica ženskog roda:
nominativ množine: daske - genitiv množine: dasaka; sestre - sestara; bačve - bačava
• nominativ jednine muškog roda pridjeva u neodređenom oblika:
neodređen(dobar) - određen (dobri); mrtav - mrtvi; šupalj - šuplji ...
• nominativ muškog roda nekih zamjenica: sav; ikakav; nikakav; takav; kakav ...
• instrumental nekih imenica muškog roda:
nominativ: doručak - instrumental: doručkom
• dativ i instrumental množine nekih imenica muškog roda:
nominativ jednine: vijak - D i I množine: vijcima
Ova glasovna promjena se ne događa u stranim riječima koje su prihvaćene u hrvatskom jeziku: manijak - manijaci.

Palatalizacija

Palatalizacija je jezična pojava u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, h mijenjaju u č, ž, š.
To se događa u sljedećim slučajevima:
• ispred e
o u vokativu: seljak - seljače, vrag - vraže, orah - oraše
o u prezentu: rijeke teku - rijeka teče, ja mogu - ti možeš
• ispred i u tvorbi riječi: zrak - zračiti, trag - tražiti, Verica - Veričin
• u aoristu nekih glagola: rekoh - reče, digoh - diže
• kod riječi koje u nominativu jednine završavaju na c:
o u vokativu jednine muškog roda ispred e: lovac - lovče, starac - starče
o u tvorbi riječi ispred e, i: lovac - lovčev, kukac - kukčev
• kod ove dvije imenice koje završavaju na z: knez - kneže, vitez - viteže
• ispred nepostojanog a, te ispred nastavaka -an, -ji i par drugih: dah - dašak, Kartaga - Kartažani, Bog - Božji, strah - strašan
Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s.
Sibilarizacija se događa:
• u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda: majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi
• u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda: junak - junaci
• u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda: junacima
• u imperativu: peci, teci, lezi ...
Odstupanja od sibilarizacije
• U dativu i lokativu vlastitih imenica na -ka koje označavaju vlastita imena:
Milka - Milki, Branka - Branki i dr.
• Kada riječ gubi osnovno značenje:
baka - baki, seka - seki, točka - točki, tvrtka - tvrtki i dr.

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe u hrvatskom jeziku vrši se u slijedećim skučajevima:
• Jednačenje suglasnika vrši se kada se ispred palatalnih suglasnika (š, ž, č, ć, dž, đ, lj i nj) nađu suglasnici s i z, oni tada prelaze u svoje najsrodnije palatalne suglasnike š i ž: npr. prositi - prosnja -prošnja ili grozd - grozđe - grožđe.
• Jednačenje suglasnika vrši se i kada se suglasnik n nađe ispred usnenih suglasnika (b i p), on tada prelazi u suglasnik m: zelenbać - zelembać, prehrana - prehrambeni.
• Jednačenje suglasnika vrši se i kada se suglasnik h nađe ispred suglasnika č i ć, on tada prelazi u suglasnik š: drhtati - dršćem, orah - oraščić

• Odstupanja:
o Suglasnik n ne prelazi u m ako se njime završava prvi dio prave složenice, a drugi dio počinje usnenim suglasnikom: maskenbal, stranputica i dr.
o I u nekim riječima, npr. razljutiti, raznježiti i dr.
• U nekim riječima vrši se više glasovnih promjena, jedna od njih je i jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: iščekivati - izčekivati - isčekivati ( jednačenje po zvučnosti ) - iščekivati
• Hrvatski pravopis je fonološki (prije zvan i fonetski, glasovni, izgovorni, a sada i zvučni),(kao i srpski i makedonski), to znači da se jednačenja (po zvučnosti i mjestu tvorbe) vrše u govoru i pisanju. Većina slavenskih jezika (poljski, češki, ruski, ukrajinski, slovački, slovenski, bugarski,..)rabi morfonološki (prije često pogrješno zvan etimološki, korijenski; sada su u porabi još nazivci tvorbeni ili morfološki) pravopis, jednačenja se vrše samo u govoru, a ne vrše se u pisanju.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum