PROFESORICA I MAMA

srijeda, 21.11.2007.

USPOREDNI PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU ERNESTA HEMINGWAYA

Nevenka Mihovilić

USPOREDNI PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU ERNESTA HEMINGWAYA

I IGRANOM FILMU JOHNA STURGESA STARAC I MORE



Tijekom dugih godina rada u školi zapazila sam kako svaki otklon od uobičajenog načina rada i svaka makar i najmanja inovacija u nastavi izaziva kod učenika radoznalost, potiče ih na aktivnost i budi u njima želju za istraživanjem. Stoga i sama svake godine unesem u nastavu barem nešto novo, ponajčešće u nastavi medijske kulture koja je učenicima viših razreda najdraže nastavno područje. U posljednjih nekoliko godina pokušavam uvesti neke nove oblike i metode rada. Tako u nastavi filma iskušavam različite metodičke pristupe: od filmsko-lingvističkog preko filmsko-književnog do filmsko-kazališnog itd. Činim to stoga jer sam se uvjerila “da usporedba djela s istom pripovjednom podlogom koja pripadaju različitim umjetnostima doista omogućuje spoznavanje biti tih dviju umjetnosti kao i umjetnosti uopće”, baš kao što je u prošlogodišnjem Zapisu napisao dr. Težak.

Osobito prikladnim za usporedni pristup literarnom i filmskom djelu u VIII. razredu OŠ smatram roman i igrani film Starac i more zato što nude dovoljno sadržaja za ponavljanje pojmova iz književnosti i jezika, ali i za usustavljivanje i dopunjavanje znanja o filmskom jeziku. Videokaseta koju sam imala bila je vrlo stara i istrošena pa mi je to niz godina otežavalo posao. Srećom, nedavno sam nabavila novu koja mi je omogućila ponovni, puno kvalitetniji susret s tim već dosta starim filmom.

Uhodana je praksa da prilikom izrade godišnjih planova povezujemo sadržaje po tematskoj srodnosti. Zamijetila sam da je u godišnjim planovima mojih kolega kao po dogovoru prisutna tematska cjelina MORE. Većinom se ta cjelina obrađuje početkom školske godine, no ja smatram da je zbog složenijih sadržaja koje obuhvaća ipak prikladnija za obradu pri kraju osmog razreda, u vrijeme ponavljanja i usustavljivanja nastavnog gradiva iz književnosti, jezika i medijske kulture. Izračunala sam da se projekt pod nazivom STARAC I MORE može realizirati u 7 nastavnih sati i to:

1 sat književnosti

2 sata lektire

3 sata medijske kulture i

1 sat usmenog izražavanja

Podrazumijeva se da su svi nastavni sadržaji unutar tematske cjeline DOBRO JUTRO, MORE na neki način povezani kao što se to i vidi iz mjesečnog izvedbenog plana.



Mjesečni izvedbeni plan

svibanj – 16 sati

Tema: DOBRO JUTRO, MORE

(Čitanka za VIII. razred Bežen-Jambrec)

Književnost: Josip Pupačić: More; Miroslav Krleža: Bonaca u predvečerje;

Ernest Hemingway: Starac i more (interpretacija ulomka iz romana) 3 sata

Hrvatski jezik: Rječničko blago;

Pregled složenih rečenica (ponavljanje i usustavljivanje gradiva) 4 sata

Lektira: Ernest Hemingway: Starac i more 2 sata

Medijska kultura: John Sturges: Starac i more - igrani film (gledanje i razgovor o filmu)

(A. Petrov: Starac i more - crtani film) 3 sata

Usmeno i pismeno izražavanje: Filmski jezik i jezik književnosti -

usmena rasprava o filmu i romanu Starac i more (paralelni pristup);

Priča o moru i čovjeku ( školska zadaća s ispravkom ) 4 sata



1. sat: E. Hemingway, Starac i more (interpretacija ulomka iz čitanke)

Obrazovne zadaće: priprema i motivacija učenika za čitanje lektire, ponavljanje i utvrđivanje pojmova iz književnosti: roman, fabula, sastav romana, pripovjedačke tehnike, lik u romanu, jezik i stil...





Ustrojstvo 1. sata: Vođeno maštanje uz glazbu

Interpretativno čitanje teksta

Emocionalna pauza, objava doživljaja

Lokalizacija teksta, razgovor o tekstu

Zadaci za rad u parovima

Analiza i korekcija rezultata, uopćavanje (prozirnica)

Podjela nastavnih listića (vodič 1)

Upute za čitanje i vođenje dnevnika čitanja

2. i 3. sat: lektira - roman E. Hemingwaya Starac i more

Obrazovne zadaće: provjeriti u kolikoj mjeri su učenici pročitali i doživjeli književno djelo, do kojih spoznaja i zaključaka su došli, objava i korekcija rezultata, sudjelovanje u raspravi i iznošenje stavova...

Ustrojstvo 2. sata: Uvod ( Hemingwayev zapis iz 1936. g. o starcu i ribi )

Zanimljivosti iz autorova života (izresci iz novina, fotografije)

Fabula (dramska vježba – svatko po rečenicu ) Početak romana, kompozicija romana

Književne tehnike u karakterizaciji glavnog lika

Odnos starca i sredine u kojoj živi (ribari, dječak, more)

Simbolika u romanu (skupni rad - more, riba, ptice, jarbol )

Ustrojstvo 3. sata: Šumovi mora, krici galebova (audio kaseta ) – asocijacije

Postavljanje teza o književnom djelu Starac i more (na prozirnici)

Rasprava i sudovi o djelu (književni izraz, tema , ideja djela )

Iznošenje zapažanja, ocjena, dojmova (iz dnevnika čitanja)

Citati iz književnog djela i kritike

Sažimanje i uopćavanje (na prozirnici )

Ocjena sudjelovanja u raspravi, samoocjenjivanje

4. i 5. sat: medijska kultura - igrani film Johna Sturgesa Starac i more

Obrazovne zadaće: emocionalni i estetski doživljaj igranog filma nastalog prema romanu Starac i more, upoznavanje s podacima o nastanku filma i njegovim autorima...

Ustrojstvo blok sata : Uvod i najava filma

(podaci o nastanku filma i autorima – prozirnica)

Upute o gledanju i podjela NL (vodič)

Gledanje filma (83 minute)

Emocionalna pauza; objava doživljaja

Zadaci: Istraživanje učenika uz ponovno gledanje dijelova filma u školskoj knjižnici korištenjem vodiča i dnevnika čitanja

Zadaci : Istraživanje uz ponovno gledanje u školskoj knjižnici te korištenjem vodiča i dnevnika čitanja



6. sat: John Sturges, Starac i more, 1958. (filmska adaptacija romana E. Hemingwaya Starac i more)

Obrazovne zadaće: ponavljanje i usvajanje pojmova iz teorije filma, ekranizacija svjetski poznatog djela, izražajna sredstva u filmu, ocjena filmske adaptacije književnoga djela

Funkcionalne i odgojne zadaće:

Ustrojstvo sata: 1. Motivacija (uvodna sekvenca )

2. Razgovor o kadrovima koji najavljuju priču – nađenost priče

3. Uloga pripovjedača, slijed događaja

4. Likovi, gluma

5. Analiza odabranih sekvenca (kadrovi, planovi, rakursi, slika, boja, zvuk…)

- gledanje odabranih inserata iz filma,

6. Sažimanje i uopćavanje



Realizacija nastavnog sata

1. Učenici dolaze na sat pripremljeni, s ispunjenim nastavnim listićima na kojima su zabilježili svoja zapažanja. S pozornošću ponovno gledaju početak filma i nakon kratkog osjećajnog predaha objavljuju svoje doživljaje.

2. Pomoću vodiča navode točnim redoslijedom kadrove kojima nas autor filma uvodi u priču ispričanu po načelu logičkog izlaganja: morska pučina, pješčana plaža, otok, utvrda na ulazu u zaljev, dio obale s klupama, ribarsko selo, starac, dječak.... Na pitanja o obilježjima tih kadrova odgovaraju da su pretežno kratki, snimljeni dalekim planovima, gornjim i horizontalnim rakursima, djelomično panoramiranjem, a djelomično s različitih pozicija snimanja.

3. Učenici znaju od prije da je film složeno djelo koje često objedinjuje u sebi više vrsta umjetnosti. Kako on ne prikazuje život u cjelini već samo njegov dio, ono što je odabrano predstavlja priču koju nam izlaže pripovjedač. Čak i onda kada je film nastao na temelju svjetski poznatog djela riječ je, prema tumačenju dr. Peterlića u Teoriji filma, o filmskoj priči i filmskom pripovjedaču. Pri uvođenju gledatelja u priču pripovjedač polazi od šireg (more, obala) ka užem (naselje, ribari). Uvodne kadrove prati instrumentalna glazba koja dolazi izvan kadra, a potom počinje pripovijedanje nevidljivog pripovjedača koji nam predstavlja najprije glavnog junaka. Učenici su zapazili nesklad između teksta koji se čuje izvan kadra (Starac je bio mršav …) i fizičkog izgleda glumca koji taj lik igra ( Spencer Tracy ) a doima se čvrsto i nabijeno. Postavljaju pitanje je li potrebno riječima opisivati lik kad već to čini kamera. Opći dojam je da ono što otkriva slika ne bi trebao opisivati i pripovjedač. To se odnosi ne samo na opis lika nego i interijera (ribarska koliba) i eksterijera jer kao što kaže dr. Peterlić “sve prikazano automatski je opisano”. Moguće je taj nedostatak objasniti činjenicom da je pri snimanju filma sudjelovao i sam Ernest Hemingway koji je već u to vrijeme postigao svjetsku slavu dobivši 1954. g. Nobelovu nagradu. On je i osobno izabrao autora scenarija Petera Viertela i asistirao pri snimanju scena ribolova, a vjerojatno je utjecao i na režisera te je u filmu vrlo vjerno i maksimalno korišten izvorni tekst romana.

4. U razgovoru o likovima i načinu na koji se oni uklapaju u sredinu učenici izražavaju zapažanje da likovi dječaka, vlasnika Terase i ostalih ribara svojim vanjskim izgledom pripadaju predočenoj sredini, dok glavni junak odudara od fizionomije ostalih likova čime je još više naglašeno njegovo usamljeništvo i izdvojenost. Pozornost privlači lik dječaka koji je stalno u pokretu, malo govori i ima ozbiljnost odrasle osobe baš kao da je prerano odrastao. Ostali ribari prikazani kratkim kadrovima sa svojim mrežama snimljeni su pretežno donjim rakursima i kao da imaju simbolično značenje veličanja čovjekovog rada i borbe s prirodom. Tako predstavljeni oni najavljuju temu filma. Lik vlasnika Terase okarakteriziran je govorom i onom rečenicom: “Nadam se da će kad ostarim neki dječak i za me' ribariti.” U nekoliko kadrova, uvijek na istome mjestu, prikazan je lik djevojčice koja bez riječi sve promatra a nije u romanu se ne spominje. Na kraju filma javlja se i skupina turista među kojima se u jednom kadru na trenutak može vidjeti i sam pisac romana E. Hemingway.

Činjenica da se ovaj film prati s jednakom pozornošću od početka pa do kraja može se zahvaliti glumačkoj kreaciji Spencera Tracyja koji profinjenom glumom čitavo vrijeme drži u napetost gledatelja i uspješno dočarava karakterne osobine glavnoga junaka (upornost, tvrdoglavost, srčanost, osjećajnost, plemenitost…)

5. Kao najdojmljivije sekvence učenici su istaknuli:

Jutarnji odlazak u ribolov

Sjećanje na borbu obaranja ruke

Snove br. II.

Obračun s ribom

Pri analizi tih sekvenca učenici se služe svojim vodičem u kojem se oslanjaju na istraživanje zadanih elemenata: 1. način izlaganja; 2. prostor, slika, boja; 3. lik u filmu, gluma; 4. kadrovi, planovi; 5. kretanje kamere, kutovi snimanja; 6. zvuk u filmu (šumovi, glazba, govor); 7. montažni postupci, ritam, vrijeme; 8. simbolika motiva; 9. ideja.

- Jutarnji odlazak u ribolov (15 – 20 )

Sekvenca počinje scenom buđenja dječaka, nastavlja se silaskom ribara do uvale, ispijanjem jutarnje kave na Terasi i završava isplovljavanjem. Pri interpretaciji učenici zapažaju kronološki slijed događanja, kontrast svjetla i tame, impresivno lelujanje svjetiljaka u noći, uglavnom kraće kadrove snimljene vožnjom kamere ili panoramiranjem uz pretežno gornje rakurse. Dirljive su slike buđenja, privrženost starca i dječaka izražena u jutarnjem dijalogu uz kavu, tjeskoba i neizvjesnost prije polaska dočarana uvjerljivom i suzdržanom glumom. Sliku prate autentični zvukovi i šumovi ( koraci, žamor, pljuskanje vode) i instrumentalna glazba sa zbornim pjevanjem koje daje sceni silaska ribara k moru i isplovljavanja epsku snagu i širinu.

- Sjećanje na obaranje ruke (43-46)
Sekvenca koja bi se mogla nazvati još i Sjećanje Šampiona uokvirena je krupnim planovima Santiagovog napaćenog lica. Ono dočarava patnju i trenutačnu slabost koju starac nastoji prevladati vraćanjem u prošlost, na dane pobjede nad jačim protivnikom. Kadrovi puni živosti snimljeni pretežno srednjim planovima, uglavnom donjim rakursima, s vremena na vrijeme šetanje kamere po licima uzbuđene svjetine, izmjena pozicije snimanja, tu i tamo poneki subjektivni kadar s likom protivnika, ulični žamor i graja odudaraju od svega viđenog u ovom filmu i zadržavaju se u sjećanju gledatelja.

Izvan kadra dopire pripovjedačev glas i dinamična instrumentalna glazba s elementima džeza koja se pojačava i narasta do krešenda s podizanjem napetosti i raspoloženja publike. Ova retrospektivna scena završava slikom oborenih ruku na stolu, a na nju se nadovezuje krupni kadar starčevog zanesenog lica.

- Starčevi snovi II. (48-50)

Nakon sekvence u kojoj su starčeva upornost i strpljivost stavljene na kušnju uslijedio je san . Iz svijeta stvarnosti u svijet snova prelazimo pretapanjem slike dok nam sveznajući pripovjedač izvan kadra priča sadržaj snova paralelno sa slikom. Ponovo je to prilika da uživamo u savršenosti Hemingwajeve proze što za doživljaj filma nije neophodno pa se usredotočujemo na dokumentarističku vrijednost kadrova koji prikazuju dupine u doba parenja. Snimljeni su iz gornjeg rakursa uglavnom laganom vožnjom, u nesvakidašnjem letu i prekrasnim zelenomodrim tonovima ( što ipak pretpostavljam možemo zahvaliti popravljenoj slici ). Pretapanjem slike ulazimo u drugi san, san o vlastitom krevetu u selu, koji izražava čežnju za odmorom i domom. U trećem snu vidimo već poznatu dugu žutu plažu s valovima, a nakon pretapanja slike mladunčad lavova u igri, zatim razigrane kitove pretežno prikazane panoramskim snimcima ili pak vožnjom kamere. Rijetki su prirodni zvukovi jer izvan kadra dopire glas pripovjedača i lirska instrumentalna glazba koja naglašava idiličnost prizora. Snovi glavnoga junaka triput su ukomponirani u film tzv. asocijativnom montažom. Kako se na satu lektire dosta raspravljalo o simbolici pojedinih motiva ovaj put se govori o tome kako su snovi prilično vjerno preneseni iz romana, a pozornost je usredotočena na sliku i boju.

- Obračun s ribom (50-60)

Najsnažnijom i najzanimljivijom sekvencom učenici smatraju Obračun s ribom. Ovaj dio filma ispunjen je dramatičnom borbom čovjeka s mnogo jačim plijenom, borbom koju je starac započeo svojom voljom i nadljudskim je naporom želi privesti kraju. Ako su neki dijelovi filma učenicima, koji su inače ovisni o ritmu i pokretu, i bili na trenutak dosadni, sada su svu pozornost usmjerili na zbivanje. Poluglasno izgovoreni monolozi, unutrašnja razmišljanja i grozničava aktivnost starog ribara isprekidani su iznenadnim skokovima divovske sabljarke. Te uzlete i padove prati dojmljiva autorska glazba koja na trenutke pojačava napetost i završava snažnim krešendom. Od prirodnih zvukova čuje se samo struganje ribarskog užeta o barku i pljuskanje vode. Ovaj dio filma odlikuje se izuzetnim ritmom koji je postignut osmišljenom montažom (izmjenom dužih i kraćih snimaka, subjektivnih i objektivnih kadrova, srednjih i dalekih planova te umetanjem ponekog krupnog plana kao što je onaj sa starčevom rukom, ubodnom ranom na tijelu ribe i sl.). Tu je ponajviše došla do izražaja fino iznijansirana gluma Spencera Tracyja sa snažno izraženim unutrašnjim proživljavanjima glavnoga lika. Posljednji kadrovi prikazuju ribu u smrtnom grču i potpuno iznemoglog starca koji mirno konstatira : “ Sada sam ubio ribu koja mi je bila brat… i moram obaviti ropski posao”. Pretapanjem slike koje je uslijedilo skraćeno je vrijeme u filmu (jedra na čamcu su napeta, riba već privezana uz čamac, posao završen) i to je prilika da se progovori o vremenu u filmu i komentira kako je trodnevno ribarenje prikazano u 83 minute.

Napomena. Analizi svake sekvence prethodilo je gledanje tog dijela filma prilikom čega su učenici slobodno iznosili zapažanja o kadrovima, planovima, rakursima, glazbi i drugom, komentirali i zapisivali.



6. Sažimanje i uopćavanje

U završnoj fazi sata ponavljaju se i sistematiziraju spoznaje i pojmovi. Unaprijed pripremljen sažetak na prozirnici pomaže učenicima da isprave i dopune podatke o filmu.

Učenici su prilikom istraživanja ponovili temeljne pojmove iz teorije filma. Film je za razliku od prijašnjih godina, kada učenici nisu bili tako pomno pripremljeni, ova generacija izuzetno dobro prihvatila. Nije bilo zamjerki na prijevod Sanje Halilović i zapazili su kako je dobro da je sve što je govorio pripovjedač izvan kadra bilo titlovano velikim tiskanim slovima. Na primjedbe pojedinaca kako se film u mnogočemu ne podudara s književnim djelom odgovorili su neki drugi kako je to razumljivo jer se film snima po scenariju, a ne po književnom djelu. Najviše zamjerki izrečeno je na sporost odvijanja priče, a glazba se uglavnom svima svidjela. Neki učenici su naglasili kako su čitanjem djela stvorili svoju viziju priče koju film nije dostigao. Osim toga, pri interpretaciji filma teško se bilo osloboditi spoznaje da je film ekranizacija antologijskog djela svjetske proze 20. stoljeća. Stoga smo sat završili citatom: “ Za autonomnu vrijednost filma nije unaprijed nimalo odlučujuće je li rađen prema uzoru iz života, prema uzoru iz literature ili prema uzoru iz vlastitih redateljevih maštanja… Izvornost djela nije u tome prema čemu je film rađen, nego kakav je napravljen”. (dr. Hrvoje Turković)

I, na kraju, zanimljivo bi bilo spomenuti kako je jedan učenik u razgovoru o ideji filma izrekao svoje stajalište poznatim ekološkim sloganom: “U trci s prirodom prvi će pokleknuti čovjek”. Takva je poruka po njemu izražena slikom kostura ribe što se bjelasa među otpadom na morskoj obali koje čeka da ga odnese more.



7. sat : nastava izražavanja - Jezik književnosti i jezik filmske umjetnosti

Obrazovne zadaće: vrednote umjetničkog djela, jezik književnosti i jezik filma, izražajna sredstva u književnosti i filmu, ispreplitanje različitih umjetnosti u filmu, ista priča izražena književnim djelom i filmom.

Ustrojstvo sata: MOTIVACIJA - Citat o umjetnosti ili slika antičkog mozaika iz čitanke za VIII. razred (Bežen-Jambrec)

RASPRAVA PREMA PONUĐENIM TEZAMA (prozirnica)

- Kadar iz filma koji prikazuje more - gledanje, zapisivanje

- Tekst o moru (iz romana) - slušanje, zapisivanje, usporedba

- Opis eksterijera u romanu, prostor u filmu - razgovor

- Portret Santiaga – insert iz filma, iznošenje zapažanja o filmskom i književnom liku

- Riječ u filmu i književnom djelu – dijalog, monolog, komentar;

- Načini izražavanja; Izražajna sredstva

- Simbolika u filmu i romanu; Ideja u umjetničkom djelu

Sažimanje i uopćavanje (na prozirnici )

Napomena: Na satu usmenog izražavanja ustrojenom ovako kako sam predložila ili slično sistematiziraju se spoznaje o obilježjima književnog i filmskog djela, o njihovom ispreplitanju te iznose stavovi i mišljenja učenika o umjetničkom djelu. Cjelina može završiti školskom zadaćom na temu ČOVJEK I MORE.



Literatura:

Stjepko Težak, Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb 1990.

Ante Peterlić, Osnove teorije filma, Hrv. sveučilišna naklada, Zagreb 2000.

Hrvoje Turković, Umijeće filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 1995.

Hrvoje Turković, Suvremeni film, Znanje, Zagreb 1999.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum