1. Hrvatska Moderna traje od 1895. do 1914., pojavom dviju novela: Janko Leskovar – „Misao na Vječnost“ i A.G.Matoš – „Moć savjesti“.
2. Koje su karakteristike moderne poezije?
Pesimizam, simbolizam, sinestezija, sonet, slobodan stih.
3. Dvije značajne zbirke izlaze 1900. godine:
Milan Begović – „Boccadoro“ i Vladimir Nazor – „Slavenske legende“
4. U prozi se pišu književne vrste: crtice, novele, pripovjetke, romani
5. Junaci moderne proze – karakteristike?
6. Najznačajniji moderni prozni pisci?
Antun Gustav Matoš i Dinko Šimunović.
7. Dijalektalnu poeziju pišu?
Fran Galović, Dragutin Domjanić (kajkavci) i Vladimir Nazor (čakavski).
8. Objasni stvaralaštvo i utjecaje Matoša!
Kod poezije utjecaj C. Boudeloirea (simboli, sinestezija, forma soneta)
Kod proze – E.A.Poe (simboli, mističnost, tajnovitost)
Kritičar – impresionistička kritika, esejist
9. Njegove novele dijelimo u dva tematska kruga?
1. Novele s tematikom iz Zagrebačko-zagorske sredine, domaće sredine
2. Novele bizarnog sadržaja u kojima su glavni likovi čudaci
10. Vladimir Nazor je pisao pod čijim utjecajima?
Homer, Vergilije, Slavenska Mitologija, talijanska poezija, mitovi i legende klasične književnosti.
11. V. Nazor je stvarao u četiri faze, objasni!
1. FAZA: Do početka 1. svj. rata piše najviše poeziju. Izlazi zbirka „Slavenske Legende“, „Hrvatski kraljevi“ i dva prozna djela „Istarske priče“ i „Veli Jože“. U ovoj fazi poezija puna radosti i optimizma, javljaju se i nacionalne teme.
2. FAZA: Okreće se svojoj intimi, traži nove teme, dvije zbirke pjesama „Intima“ i „Pijesni ljuvene“, pripovjetke, priče iz djetinjstva, priče s otoka, iz grada i sa planine.
3. FAZA: Okreće se socijalnim temama i društvu koje ga okružuje. Izlazi roman „Pastir“ i zbirka „Zagrebačke novele“
4. FAZA: Odlazi u partizane sa I.G.Kovačićem „Priče partizanke“, „Dnevnik s partizanima“, „Legende o drugu Titu“.
12. Najčešće teme D. Šimunovića? (4)
Dalmatinska zagora, ljubav, smrt, sukob sela i grada, žena u patrijarhalnom društvu.
13. Najčešće teme poezije V. Vidrića?
Pejzaž, ljubav, klasične grčke i rimske, socijalne.
14. Najznačajniji slikari: Slava Raškaj, Celestin Medović, Bela Čikoš Sesija, Vlaho Bukovac
Kompozitor: Ivan pl. Zajc
| < | listopad, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST-PIŠE PROFESORICA I MAMA













">
MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj


Molitva djeteta da bude televizor
Ti si tako dobar, Gospodine,
i štitiš svu djecu na zemlji;
za jednu te posebnu milost molim:
pretvori me u televizor
zato da bi se moji roditelji
brinuli za mene kao za njega,
kako bi s jednakim zanimanjem
gledali i mene kao i njega:
kao mama najdražu TV-priču
ili tata svoje dnevne vijesti.
Želio bih, Bože, da govorim
kao najavljivač programa:
kad on govori, cijela obitelj šuti,
svi ga žele čuti,
nitko ga ne prekida
i ne ušutkava.
Želio bih, Bože, na sebi
osjetiti onakvu brigu
kakvu moji roditelji pokazuju
kad televizor ne radi
jer hitno zovu majstora.
A ja bih želio biti televizorom
samo zato da postanem
najboljim prijateljem
svojim roditeljima
i njihovim glavnim junakom.
Molim te, Gospodine,
pretvori me u televizor
makar samo na jedan dan.