PROFESORICA I MAMA

petak, 25.05.2007.

Sofoklo

Sofoklo (ŁżĆżş»·Â; Kolofon, 492. p.n.e. - Atena, 406. p.n.e.) bio je starogrčki dramatičar. Jedan je od trojice velikih grčkih tragičara, zajedno s Eshilom i Euripidom. Napisao je oko 130 drama, od čega 20 satirskih. Sačuvano je sedam tragedija:
• Antigona
• Elektra
• Kralj Edip
• Trahinjanke
• Ajant
• Filoktet
• Edip na Kolonu
Sačuvan je i odlomak satirske drame „Sljednici” („Tragači”, „Lovački psi”) koji je 1911. pronađen na jednom egipatskom papirusu.
Život
Sofoklo je bio na prilično visokim državnim položajima. U ratu sa Samom bio je član strateškog saveza zajedno s Periklom. Radio je kao diplomat, političar i svećenik. Osnovao je zajednicu za Muze koja je okupljala najslavnije umjetnike toga doba.
Epitaf mu glasi: "Krijem u ovom grobu Sofokla, koji je prvi mjesto stekao tragičkom umjetnošću, najčasniji ukras."

Kao i Eshila, Aristofan ga je portretirao u svojim „Žabama”, a također i Frinih u svojim „Muzama”.
Plutarh opisuje kako se Sofoklo prvi put natjecao i odmah odnio prvu nagradu, a Eshil je teško podnio taj poraz. Stari izvori tvrde da Sofoklo nikad nije bio posljednji u natjecanju te da je imao dvadesetak pobjeda (Eshil ih je imao 13, a Euripid 5, od čega je jedna posmrtna). S „Filoktetom” je također dobio prvu nagradu, a tragedija je značajna po tome što se junak pokušava ubiti na samoj pozornici, što je za tadašnje poimanje tragedije bilo nečuveno.

Dramske inovacije
Sofoklo u tragediju uvodi trećeg glumca i pojačava dramsku radnju. Povećava kor s 12 na 15 osoba, ali mu smanjuje utjecaj. Njegov kor ne utječe na radnju, on je samo pasivni promatrač koji sa zanimanjem prati radnju, a u svom se sudu ne uzdiže nad običnim ljudima. Sofoklo je prvi tragičar koji je uveo junakinje u svoje tragedije.
Njegovi likovi nisu više bogovi i idealizirana bića kao kod prijašnjih pisaca, nego su to stvarni ljudi koji sami odlučuju o svojoj sudbini. Iz svih njegovih tragedija izvire duboka humanost i visoki moralni principi koji upravljaju postupcima likova. Radnju pokreće slobodna ljudska volja. Sofoklovi su likovi psihološki produbljeniji od likova njegova prethodnika Eshila.
Kaže se da je Sofoklo jednom rekao: "Ja prikazujem ljude kakvi bi trebali biti, a Euripid kakvi jesu."

Karakteristike ]
Sofoklovo se shvaćanje života temelji na religiji i mitovima. Bitno je poštovanje bogova molitvom i žrtvama te izvršavanje njihovih naredbi. Njegovu religioznost odlikuje moralna strogost koja se zasniva na pokoravanju i poštovanju božanskih autoriteta, čija je volja apsolutna i određuju što je pravedno i moralno. Čovjekova samostalnost, nezavisnost i vlastito mišljenje podložni su božanskoj volji i zakonima. Čovjekovim životom upravlja iracionalna, tajanstvena sila te potpuna moć bogova, on ne može utjecati na svoju sudbinu i buniti se protiv nje:
"Ne želi ništa više jer dosuđenoj
Sudbini smrtnik umaknuti ne može." („Antigona”)
Čovjek mora podnositi sve što mu dosude bogovi. Tako i Edip pada kao žrtva proročanstva, volje bogova i zle sudbine.

Tematiku je preuzimao iz mitova i Homerovih djela. Za razliku od Eshila, bogovi nisu u središtu dramske radnje. Osnovu tragične radnje kod Sofokla čini slobodna ljudska volja, a radnja se pokreće aktivnošću samih protagonista. Oni su odlučni i do kraja slijede svoje ideale. Njegovi su tragični junaci idealizirani. Njihove karaktere naglašava i uvođenjem junaka sa suprotnim karakternim crtama od protagonista, primjerice, suprotnost hrabroj i odlučnoj Antigoni jest plašljiva Izmena.

Zanimljivosti i anegdote ]

• Kao i mnoga druga grčka imena, Sofoklovo također ima značenje. To je složenica od ĂżĆĚ (sophos) = "mudar" ş»­żÂ (kleos) = "slava". Ime mu tako dobiva značenje "slavan po mudrosti".

• U braku s Nikostratom imao je sina Ijofona koji je bio ljubomoran na druge sinove, posebice na to [to je Sofoklo najvi[e volio unuka drugog sina. Ijofont je tako podigao tužbu protiv svoga oca optužujući ga za staračku slaboumknost te je tražio da ga se stavi pod tutorstvo. Sofoklo je pred sucima pročitao dio svoje drame koju je upravo stvarao, a suci su ga potom oslobodili, jer čovjek koji može tako lijepo pisati, ne može biti senilan.

• O njegovoj smrti kolaju brojne anegdote. Jedna kaže da se zagušio jedući bobicu nezrela grožđa. Druga pak kaže da je umro od radosti kad je čuo za pobjedu u kazalištu. Treća govori da je recitirao dugačku rečenicu iz „Antigone” koja nije imala stanku za disanje te je na posljetku izdahnuo.

• Postoji priča koja govori o Sofoklovu pokopu. Njegova je obiteljska grobnica bila na putu prema atičkoj tvrđavi Dekeleji koju su u to vrijeme zaposjeli Spartanci. Noć nakon što je Sofoklo umro, vojskovođi Lisandru, njihovu zapovjedniku, ukazao se duh boga Dioniza koji mu je rekao da dopusti povorci da ukopa čovjeka koji je upravo umro. Lisandar nije mario za taj san, no on se opet ponovio iduće noći. Tada se Lisandar raspitao o tome tko je umro i, pošto je saznao da je to Sofoklo, dopustio je povorci da prođe. No, ta priča nema vjerodostojne kronološke temelje.

• U početku je i sam Sofoklo glumio u tragedijama, ali priča kaže da je morao prestati zbog slaba glasa te se tako odvojilo njegovo pjesničko umijeće od glumačkog.

Citati]
• Tko nije ništa pretrpio, ne smije me savjetovati.
• Laž nikad ne doživi starost.
• Radije bih časno pao nego pobijedio varajući.
• Za pravedan će cilj slabiji pobijediti jačega.
• Kratka izreka obično sadrži mnogo mudrosti.
• Darovi neprijatelja nisu darovi i ne donose dobro.
• Mnoge su stvari užasne, ali ništa nije užasnije od čovjeka.
• Glupost je sestra zlobi.
• Svatko može pogriješiti, ali će mudar popraviti učinjenu pogrešku. Ustrajanje u pogrešsci dovodi do svih zala.
• Vrijeme sve otkriva.
• Nitko ne voli one koji donose loše vijesti.
• Najljepša stvar koju čovjek može učiniti jest biti drugome koristan.
• Sinovi su majci sidra života.
• Najveća je sreća onu koju nismo očekivali.
• Oštre riječi ujedaju iako su iskrene.
• Za nemogućim ne valja posezati.
• Tvrdoglasvost je isto što i bezumlje.


Elektra

Elektra (grč. (»­şÄÁ±, Ęléktra) nije boginja svjetla. Izuzme li se Agamemnonova kći, u mitologiji su postojale dvije Elektre:
• kći Titana Okeana i njegove žene Tetide. Udala se za boga prirodnih pojava na moru Taumanta. S njim je imala 4 kćeri: tri Harpije i Iridu.
• kći Titana Atlanta i Okeanide Pleone. Sa Zeusom je imala sina Dardana i Jaziona te kći Harmoniju. Zeus ju je zajedno sa 6 sestara prenio na nebo i pretvorio je u Vlašiće (Plejade). Nakon pada Troje raspustila je kosu te luta nebom kao zvijezda repatica.
Elektra - Agamemnonova kći]
Elektra je Agamemnonova i Klitemnestrina kći, Orestova i Ifigenijina sestra.
Život
Elektra je bila odsutna iz Mikene kad se njezin otac, kralj Agamemnon vratio iz Trojanskog rata i ubrzo biva ubijen od Egista, Klitemnestrina ljubavnika, i vlastite žene. Egist i Klitemnestra ubili su i Kasandru, trojansku proročicu koju je Agamemnon doveo sa sobom kao ratni plijen.


Osam godina kasnije, Orest dovodi Elektru u Mikenu iz Atene. Prema Eshilu, susreli su se na očevu grobu gdje su se prepoznali i dogovorili osvetu. Osvetili su smrt svoga oca tako da je Orest s prijateljem Piladom ubio i Klitemnestru i Egista. Poslije toga Orest gubi razum jer ga progone Srde (Erinije ili Furije) kojima je bila dužnost krvna osveta. Ipak, Srde nisu progonile Elektru. Orest se sklonio u hram u Delfima. Premda mu je Apolon naložio da osveti oca, bio je bespomoćan što se tiče posljedica tog događaja. Atena ga je dovela na Akropolu gdje su bogovi držali suđenje, a glasovi na posljetku bivaju izjednačeni budući da je Atena dala posljednji glas za Oresta.
Euripid u svome djelu Ifigenija u Tauridi priča drukčiju inačicu. Oresta su Srde dovele do Tauride na Crnome moru gdje je njegova sestra Ifigenija bila držana (pripremala je žrtve Artemidi). Kad su doveli Oresta i Pilada da budu žrtve, prepoznali su se te su pobjegli u domovinu. Pilad je pomogao Orestu i Elektri da ubiju majku i njezina ljubavnika. Egist i Klitemnestra dali su Elektru u brak jednome seljaku, misleći da se tako neće osvetiti. No, seljak, Piladov imenjak, poštovao je Elektru i nije je htio dirati. Na posljetku su se Pilad, Orestov prijatelj, i Elektra zaljubili i vjenčali.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum