Obzirom da je danas "pravoslavni Badnjak", odlučila sam razjasniti neke nedoumice koje često postoje zbog nedovoljnog poznavanja drugih vjera i običaja. Mislim da je osnovni problem u Hrvatskoj što je vjeronauk kao predmet orijentiran na samo jednu vjeru. Slažem se s postojanjem tog predmeta u školama, ali isto tako mislim da bi on trebao biti "nevjerski" tj. objektivno (koliko je to moguće) poučavati o raznim religijama, a ne orijentirati se samo na katoličanstvo. Zbog, po meni lošeg, programa vjeronauka u školama ljudi nisu upoznati s nekim činjenicama koje bi trebale biti osnovna kultura. Iako osobno nisam pravoslavne vjeroispovijesti veliki sam ljubitelj religije i volim biti upoznata sa različitim učenjima.
Prvi kalendar je uveo Rimski car Julije Cezar, 45.god. p.K. pa se taj kalendar zove Julijanski. On je i sedmom mjesecu dao ime po sebi, a osmom august, prema svojoj tituli. Taj kalendara je izračunao egipatski astronom Sosigen. On je činio godišnji krug od 365 dana i 6 sati. Kako kalendar mora imati dane koji su vezani za dnevni krug, tih šest sati se zbroji za četiri godine i svaka četvrta godina ima 366 dana. To je tzv. prijestupna godina. Prijestupna godina dobije u veljači taj jedan, ekstra dan, i tada februar ima 29 dana. Prilikom izračunavanja ovog kalendara, prema tropskoj godini, Sosigen je napravio grešku jer realno godina ima 365,2422 dana. Ovo za prvo vrijeme nije značilo puno. No, tijekom vremena su dani zaostajali za tropskom godinom. Zato je komisija Rimske crkve, pod predsjedništvom Alojzija Liliusa predložila reformu kalendara koju 1582. prihvaća papa Grgur VIII. Prema proračunu koji je komisija iznijela, ustanovljena je razlika od 10 dana zakašnjenja. Svojom bulom Papa je naredio da se nakon četvrtka, 4. listopada kalendar pomakne na petak 15. listopada, kako bi se ta razlika eliminirala. Da ne bi dolazilo do ponovnog zakašnjenja, određeno je da godine na razmeđu stoljeća kojima se brojevi ne mogu dijeliti s 400 ne budu prijestupne. Tako na primjer 1900. koja je djeljiva s 4, nije bila prestupna jer nije djeljiva s 400, dok je 2000. bila prijestupna jer je djeljiva s 400. Kako Julijanski kalendar apsolutno svake četvrte godine i dalje ima prijestupnu godinu, razlika od početnih deset dana se postepeno povećava.
Gregorijanski kalendar su prihvatile sve zapadne kršćanske crkve, a postepeno i neke pravoslavne. Među prvima, Grčka crkva je uvela novi kalendar, koji je već 1923. godine napravio veliki raskol u Grčkoj crkvi, a i danas je aktualan. Kasnije su pod pritiskom Rusije (eksperimentalno) novi kalendar uvele i Bugarska, a potom Rumunjska, i obje su na tome ostale. Jeruzalemski patrijarhat, iz praktičnih razloga, ostao je na starom kalendaru – da ne bi slavili zajedno kada i rimokatolici i time imali problem kako da usklade bogosluženja na istim svetim mjestima. Sveta Gora, iako je u sred Grčke, ostala je na starom kalendaru do danas. Neke pravoslavne crkve, suočene s ovim problemom, slave Božić i po starom i po novom kalendaru (Ukrajinska crkva) te tako imaju dva Božića. Srpska, Jeruzalemska i Ruska crkva ostale su na starom kalendaru.
Zato svim pripadnicima pravoslavne crkve koji slave Božić po julijanskom kalendaru, želim sve najbolje, tradicionalnom čestitkom: Hristos se rodi.
EDIT:
Napokon sam sama sebi poslala pozivnicu za gmail pa sada imam i ovaj blogovski mail (u lijevom stupcu). Slobodno me spamajte :)))
