Ministar kulture Božo Biškupić u srijedu 10 studenog u 11 sati kratkim je govorom svečano otvorio 33. međunarodni sajam knjiga i učila – Interliber. U svom je govoru u nekoliko navrata istaknuo njegovu dobru kvalitetu. „To je sajam na kojem će posjetitelj otkriti stvari za koje nije ni znao da ih traži“ – izjavio je ministar Biškupić. Također je istaknuo da ministarstvo skrbi o statusu i položaju pisaca te kako pojedinim autorima svake godine dodjeljuje stipendije za poticaj. Isto tako obećao je kako će se uvesti i plaćanje naknade za posudbu knjiga u knjižnicama kako bi se zaštitila autorska prava te poboljšao položaj pisaca. „Unatoč globalnoj krizi i ostalim okolnostima, knjiga se pokazala žilavom i čvrstom valutom" – zaključio je ministar.

Najveći hrvatski sajam knjiga tradicionalno se održava na Zagrebačkom Velesajmu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a posjetitelji su ove godine u knjigama mogli uživati svega 5 dana, od 10. do14. studenog. Peti i šesti paviljon Zagrebačkog Velesajma bili su rezervirani za sve ljubitelje književnosti, ali i za sve one koji nisu tražili beletristiku. Pokrivena su sva područja: znanost, umjetnost, stručna djela, slikovnice, stripovi, riječnici, enciklopedije itd. Peti paviljon posjetilo je mnogo više ljudi što je bilo očekivano s obzirom da su tamo bile smještene veće izdavačke kuće, dok su manji izdavači bili smješteni u šestom, manjem paviljonu.

Ulaz na 33. međunarodni sajam knjiga i učila bio je besplatan što je vjerojatno jedan od razloga velikog broja posjetitelja, koji se procjenjuje na više od 100 000. Drugi razlog su zasigurno veliki popusti koji su se ove godine kretali između minimalnih deset posto za novija izdanja pa sve do devedeset posto za ona starija. Također, ponuđene su i mnogobrojne akcije zbog kojih su se knjige mogle kupiti po vrlo povoljnim uvjetima, kao što su „platiš dvije dobiješ tri“, „dječje knjige po dječjim cijenama” , „krimići za deset kuna“, „knjiga za po pet, osam, deset kuna“ itd.

Ove godine predstavilo se više od 250 izdavača. Osim iz Hrvatske, izlagali su i gosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije, SAD-a, Sjeverne Irske i Irana. Premda je Interliber prvenstveno bio usmjeren na prodaju knjiga, događalo se mnogo toga: predstavljala su se nova djela, održavale su se književne radionice, susreti izdavača i knjižara, neposredni razgovori s autorima itd... Premda je bilo bojazni da bi ovogodišnji Interliber zbog krize i recesije mogao podbaciti, to se ipak nije dogodilo; bio je i uspješniji od prošlogodišnjeg.
|