EuropeanCities
četvrtak, 23.04.2015.
BEČ
Grad leži na obalama Dunava, 40 km od g. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije).
POVIJEST BEČA
Beč su osnovali Kelti oko godine 500. g. pr. Kr.
Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskoga Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.
U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca te posljedično tomu glavni grad Svetoga Rimskoga Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske Monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena Osmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.). Godine 1679. je je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.
ZNAMENITOSTI
Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične glazbe.
Tu se nalaze znamenite građevine:
Katedrala sv. Stjepana u Beču (Stephansdom)
Romanička crkva sv. Ruperta (Ruprechtskirsche)
Dvorac Schönbrunn sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
Crkva sv. Karla u stilu rokokoa
Kraljevska palača Hofburg
Gradska vijećnica (Rathaus)
Kraljevsko kazalište (Burgtheater)
Austrijski Parlament
Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum)
Bečka Poštanska štedionica (Postsparkasse)
Dvorac Belvedere
Bečka državna opera (Wiener Staatsoper)
Muzej Albertina u Beču
Zgrada bečke secesije (Wiener Secession)
Hundertwasserhaus
Gasometer
Neogotička Zavjetna crkva (Votivkirche)
Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba
TURIZAM
Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične glazbe.
četvrtak, 16.04.2015.
LONDON
London je glavni grad Engleske i nalazi se na rijeci Temzi. Ima 7.355.400 stanovnika, s još nekoliko milijuna u širem metropolitanskom području.Značajan je „globalni grad“ i jedno od najvećih financijskih središta.
U Londonu živi populacija vrlo raznolikih kultura, nacionalnosti i religija, te se na području grada govori više od 300 jezika.
POVIJEST LONDONA
Smatra se da naziv grada potječe od rijeke Temze. Richard Coates 1998. ponudio je objašnjenje prema kojem naziv potječe od staroeuropskog "lowonida", što znači "preširoka rijeka za pregaziti", i ukazao da je taj naziv dan dijelu rijeke Temze koji teče kroz London. Do 1899., naziv se službeno primjenjivao samo za Grad London, ipak, od tada se tako naziva i Londonska Grofovija i sada Veliki London.
1097, kralj Vilim II. započeo je graditi Westminster Hall, u blizini istoimene opatije, koji je bio temelj nove Westminsterske palače, glavne kraljevske rezidencije kroz srednji vijek.
1762. kralj Đuro III. kupio je Buckinghamsku palaču, današnju kraljevsku rezidenciju, koja je proširivana tijekom idućih 75 godina.
UPRAVA
Uprava Velikog Londona (GLA) sastoji se od dva izabrana dijela: londonskog gradonačelnika, koji raspolaže s izvršnim ovlastima i Londonske skupštine, koja preispituje gradonačelnikove odluke te može usvojiti ili odbiti prijedloge godišnjeg proračuna. Sjedište GLA smješteno je u gradskoj vijećnici Londona u Southwarku.
ARHITEKTURA
Londonske zgrade isuviše su raznolike da bi ih karakterizirao bilo kakav poseban arhitektonski stil, jer su građene tijekom dugog vremenskog perioda.
Jedna od najpoznatijih arhitektura je Tower bridge, sagrađen 1980.-ih. Kraj rijeke na jugozapadu, uskoro u obnovi, elektrana Battersea iz 1939., lokalna je znamenitost, dok su neke od željezničkih stanica izvrsni primjeri Viktorijanske arhitekture.
Nelsonov stup, nacionalno je respektirani spomenik na trgu Trafalgar Square, jedne od žarišnih točaka središta grada.
EKONOMIJA
London je važniji centar međunarodnog poslovanja i trgovine, te je jedan od tri "zapovjedna središta" svjetske ekonomije uz New York i Tokyo. Jedan je od najistaknutijih financijskih središta u svijetu, i zajedno s New Yorkom najznačajnija lokacija za međunardone financije.
Radi svoje istaknute globalne uloge, na Londonsku ekonomiju utjecala je svjetska financijska kriza od 2007. g.
Svake godine London posjećuje 27 milijuna turista s noćenjem. Londonska luka, druga je najveća u Ujedinjenom Kraljevstvu.
KULTURA
Naglasak
Londonski naglasak davno je usvojio Cockney karakteristike, te je bio nalik na mnoge naglaske jugoistočne Engleske. Londoner, naglasak 21. stoljeća znatno varira: ono što postaje sve više prihvaćeno među mlađima do 30, miješavina je Cockneya, Received Pronunciationa, i svih "etničkih" naglasaka, posebno karipskih, koji formiraju naglasak nazvan Multicultural London English.
Slobodno vrijeme i zabava
Londonski kazališni okrug West End u Westminsteru, s mnogim kinematografima i klubovima, smješten je oko trgova Leicester Square, gdje se održavaju svjetske filmske premijere.
Britanski kraljevski balet, Engleski nacionalni balet, Kraljevska opera i Engleska nacionalna opera smješteni su u Londonu, te nastupaju u Royal Opera House, The London Coliseum, Sadler's Wells Theatre i Royal Albert Hallu, kao i na turnejama po zemlji.
Muzeji i umjetničke galerije
Muzeji i umjetničke zbirke Londona ubrajaju se među najbogatije u svijetu, koji osim što su velike turističke atrakcije, igraju i ulogu i znanstvenom istraživanju.
Popis muzeja: Britanski muzej, Nacionalni pomorski muzej, Tate modern, Prirodostlovni muzej te Muzej Viktorije i Alberta.
Također se tu nalaze i galerije: Nacionalna portretna galerija i Tate Britain.
Sport
London je bio domaćin Olimpijskih igara dva puta, 1908. i 1948.
U srpnju 2005., izabran je kao grad domaćin Olimpijskih igara 2012., što ga čini prvim gradom koji je tri puta odabran kao organizator Ljetnih Olimpijskih Igara.
Također, u Londonu su održane Igre Britanskog Carstva 1934. Londonski najpopularniji sport je nogomet, te u gradu djeluje 13 profesionalnih klubova (The Football League clubs).
Stadion Wembley, koji je pri izgradnji bio najskuplji stadion na svijetu, dom je engleskog nogometa.
| travanj, 2015 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Svibanj 2015 (2)
Travanj 2015 (2)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv