Irudtravels d.o.o.

utorak, 12.04.2011.

Prvo oceansko kupanje!

Ujutro se budim i izlazim iz šatora. Skontam da je super plac jer je blizu ceste a potpuno zakriven. U blizini je i prilazna cesta kamenolomu, kojom sam ja i došao do ovog mjesta, pa već od jutra čujem kamione ksko tutnje gore dolje. Po prvi put koristim uže koje imam, ne znam od čega, i razapinjem ga između dva drva te jedan kraj vežem za motor. Sunce je predivno, a ja moram 'dosušit' veš :D

Photobucket

Zato ću se zadržati neko vrijeme tu. Kad sam sve povješao, otišao sam se u šator izležavati i pisati blog, zatim sam jeo i tek kasnije, kada sam složio šator, pokupio sam veš i složio ga, uredno mama!, u bočne kofere. I paše mi ovo. Spustio sam malko tempo. Odredio sam si od sada manje kilometara dnevno, tako da imam više vremena za razgledavanje, guštanje, odmor. Krenuo sam i odradio 40ak kilometara do Obidosa. To je predivan srednjovjekovni gradić, sav opasan zidinama, a unutar zidina su sve starinske lijepe kućice.

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Obidos mi je, između ostalog, preporučio prijatelj Dario, koji je proveo 6 mjeseci u Lisabonu i Costa de Caparici, na jednosemestralnoj razmjeni studenata u sklopu programa Erasmus Mundus, ili BEST?
Tu sam našao internet place gdje je korištenje neta gratis i proveo malo vremena tu, stavljajući slike na blog (scrollajte na starije postove - ima ih dosta) zatim sam unutar zidina dvorca vidio da im je pred koji dan upravo završio neki festival čokolade :P baš šteta... Na povratku sa ugodne šetnje u dućanu sam si kupio kruh i još neke hrane. U Portugalu naime imaju lignju i hobotnicu u konzervi u finom umaku, a što se tiče kruha, uvijek se nađu praktična i svježa i jako meka peciva. Krenuo sam prema nedalekom Nazaréu i prije ulaska u grad, popeo se na uzvisinu i našao super šumarak nadomak nekih novoizgrađenih apartmana. Nazaré je turistički gradić na moru i ima veliku marinu, do kasno u noć čuo sam radnike i tu i tamo neku sirenu, a baš čitavu noć galebove i ocean. Nakon juhice, konzervirane lignje i toplog čaja, čvrsto sam zaspao.

Photobucket
jutro

Photobucket
jutarnji posjetitelj

Photobucket
:) pijesak

Ujutro nisam predugo okolišao, već sam se nakon dugog spavanja spustio u mjesto i razgledao. Na desnu stranu, ako se gleda prema oceanu je visoka neobična pješčana litica. Dugačka je i proteže se sve do plaže gdje se snižava, a gore, gdje je najviša iza njenog ruba naziru se kuće, a tu je i neobična uspinjača koja vozi gore...
Ja sam u 'pizzarii' pojeo prvu portugalsku pizzu. Onako, prosjek - ali godila mi je; i krenuo na sjever prateći more. Prošao sam kraj nekoliko plaža i prilaza koji vode na iste i zatim našao onu savršenu!

Photobucket

Photobucket

Photobucket
podrzavam odrzivi razvoj

Kada je plaza savrsena to znači da vidiš sa plaže motor gore visoko parkiran kraj prilaznog puta plaži i da imaš kamen/stijenu gje staviš stvari da ne budu na pijesku... Nisam prezahtijevan, jel? I naravno da voda i plaža budu predivne, kao što je ovdje bio slučaj :) prvo sam oprezno došao do mjesta do kojeg snažni valovi dobacuju očekujući neku polarnu hladnoću vode, kako mi je Mirna opisala, no ubrzo sam shvatio da je to najtoplije što sam osjetio u svim doticajima s morskim površinama u posljednjih 2 mjeseca. Već nakon pola sata namakanja zaletavao sam se u ocean ko Mitch Buchanon u Spasilačkoj i skakao ravno u velike valove! Kakav osjećaj!!! To je život!!!

Photobucket

Photobucket
Mitch

Ohrabrio me i jedan par koji je bio 100-ak metara južnije koji su svoja tri psa navlačilibu vodu i sami bili do preko pasa u vodi, a kad tako stojiš malo veći val te može smočiti u sekundi. Rekoh si ak oni mogu, onda nije tak strašno. Pa sam i ja čučnuo pod val. Kasnije sam si malo otplivao i još par puta uletio (to mi je najbolji osjećaj) i ona se polako osušio i jednostavno uživao na suncu i povjetarcu promatrajući neobične kamene tvorevine i ribiče na sjeveru plaže, kojih je bilo puno; sve u daljinu stršali su veliki štapovi u zrak.

Photobucket

Photobucket

I tu govorimo o zaista velikim štapovima, jer udicu je potrebno zabaciti skroz daleko u ocean. Ponosan na svoje prvo kupanje u oceanu, osvježen i sretan zaputio sam se prema motoru. Tamo sam imao ješ jedno iznenađenje. Wind padobranac se sa svojom opremom taman spustio sa ceste prema plaži i na prvoj ravnini raširio padobran. Onoliko koliko je meni trebalo da stavim stvari na motor, obučem jaknu i rukavice, toliko je i njemu trebalo da se vine u zrak. Zaorcao je kontra vjetra na sjever i minutu-dvije kasnije 'izglisirao' niz vjetar na cca3 metra od mene i svoje familije koji su bili odmah do mene kraj svog parkiranog kombija. Nešto je dobacio ženi i onda se sav sretan stručno okrenuo i opet krenuo uz vjetar. Ja sam već bio na motoru i promatrao, te polagano krenuo. Kad sam skrenuo na sjever u smjeru Porta, još sam ga jednom vidio i ja otišao. Došao sam do Leirie i prošao đir gradom. Simpatičan je, ne prevelik, sa lijepim šarenim stadionom i kul dvorcem na brdu.

Photobucket

Photobucket

Onda sam nastavio po IC2 prema Coimbri i u gradiću Condexia stao uzeti vode na trgu i kupiti odlična friška i još vruća peciva. Ubrzo sam bio u Coimbri koju sam na ulasku u grad vidio predivno obasjanu suncem na zalasku i centar gradića kako se izdiže u brdo prema nad rijekom. Jako dobar prizor. I kad uđeš u grad skužiš da je sav "u brdo". Inače dosta velik studentski grad vrlo lijepo uređen, s velikim botaničkim vrtom i povijesnim građevinama. Ja se nisam dugo zadržavao jer trebalo je naći mjesto za spavanje pasam nastavio na sjever. Već pet minuta kasnije, s već spomenute državne IC2 vidim jedan puteljak koji mi izgleda obećavajuće. Prvi put da vidim nešto tako iz daljine pa nisam siguran hoće li valjati kad provjerim izbliza. Skidam se na prvom rotoru desno i ulazim u mjesto, kao neko predgrađe Coimbre. Idem natrag prema onom mjestu i obzirom da je vrlo blizu nalazim ga bez problema. Po makadamu se penjem do nešto ravnijeg terena i dolazim do mjesta gdje se s lijeve strane vidi mjesto iz kojeg sam došao, a s desne u daljiniparking nekog shopping centra koji vjerojatno pripada rubnom dijelu Coimbre; preda mnom je nizbrdica, dakle ulazak u zaklonjeno područje. Silazim s motora, odmah nalazim lokaciju broj 1. Ta najčešće bude eventualna alternativa nekoj potencijalnoj još boljoj pa idem i nju potražiti. Naravno, malo ju dalje i nalazim, potpuno ravan teren kraj jedinog preostalog zida davno srušene/napuštene kućice. Vraćam se po motor, dižem šator. Fina peciva sa paštetom od tune - laku noć!

12.04.2011. u 20:59 • 2 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



< travanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Rujan 2012 (3)
Kolovoz 2012 (2)
Srpanj 2012 (1)
Prosinac 2011 (1)
Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (6)
Travanj 2011 (13)
Ožujak 2011 (2)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (16)
Rujan 2010 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

The put
chapter I. Europe

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Igre.hr
Najbolje igre i igrice

Forum.hr
Monitor.hr