sedmodnevni spiritualni program

24.01.2007.g.
(Iako su u ovom pojmovniku korišteni podaci koje je sakupio i izabrao Pierre Riffard, ne poštivam uvjek i do kraja izvornik............)

DVOJNIK
„Bješe li to dvojnik iz legendi?“ (G. de Nerval, Aurelius, 1855, prvi dio).

1. (okultizam): Vitalno tijelo životinja ili ljudi, nevidljiva ovojnica i odslik fizičkog tijela. „Eterični dvojnik“, „vitalno tijelo“ okultista, ka u Egiptu (G. Maspero), ahu u Avesti....Pisala sam o tome i kod duše.

2. (religija): Sjena, ono što ostaje pored groba poslije smrti, slika pokojnika koja ostaje uz leš (navodno tri dana) i koja je za života bila povezana s fizičkim tijelom kao njegov dvojnik i ovojnica. „Astralno tijelo“ u okultizmu, ba u Egiptu.

3. (etika): Cjelina dobrih ili loši djela čovjeka shvaćena kao druga ličnost, prisutna u času umiranja, eshatološkog suda. To je „knjiga djela“ u židovskoj tradiciji (Henoh). Dačna (znači religija, dvojnik) u Avesti (yasht XXII).

4. (ezoterizam): Nebeski alter ego, spiritualni blizanac, arhetipski lik Ja s kojim se suočavamo u trenutku umiranja.
Posljednje riječi Manija bile su: „Gledao sam svojeg dvojnika očima od svjetlosti“.
Dvojnik je „spiritualno Ja“ okultista, ankh Egipćana, fravashi u nezorostrijanskoj Avesti. Spominjano kod Antrophos (savršeni) dvojnik, u duhu pomagaču, a bit će govora o ovome i kod Ja.

5. (etnologija): Kratkotrajna materijalizacija daha, duše, tijela, čovjeka ili životinje u obliku nekog bića ili događaja, npr. vjetra ili vuka (inicijacijska likantropija luperkala u Rimu)..., bilo je već riječi u obradi riječi demon, duh pomagač, a bit će i kod genija. 6. (šamanstvo): Družinski duh...Svaki altajski šaman ima svoje stablo kao vegetativnog dvojnika koji se rađa i umire s njim.

DVORSKA LJUBAV
Dvorska ljubav se pojavljuje na jugu Francuske potkraj XI st.

1. Fin'amors je preljub (Gospa je udata) i protivan je braku. Gospa je višeg društvenog ranga nego njezin zaljubljenik.

2. Fin'amant obožava ju i štuje, veliča je, a ona mu je uvjek vjerna. Kako se čini, zaljubljenici se najčešće odriču zadovoljstava (ne ide se dalje od izmjenjivanja pogleda, stiska ruke, razgovora i poljupca), u najmanju ruku, ustežu se putenih zadovoljstava. Ovu vrstu ljubavi prate kušnje slične inicijacijskima; nužno je održati tajnovitost veze, potčinjenost, vjernost...Jezik se često pojavljuje u hermetičkom obliku nazvanom trobar clus (zatvorena pjesma, zatvorena kompozicija ) zbog istančanih pojmova, dvosmislenih riječi, složene metrike. Tvorac trobar clusa bio je trubadur Marcabru koji je stvarao između 1130 i 1148 godine.

Prema D. De Rougomontu (L'amour et Occident, 1939 ) dvorska je ljubav prerušeni izraz Katarizma. Međutim, Gospa se poistovjećuje s Marijom tek u XIII st.

Primjeri Fin'amorsa su Lancelot ( u Le chevalier a la charette, Chretiena de Troyesa, 1117-1181), Tristan ( u Tristan et Iseut Beroula, 1160, Champion Presses Poeket, 1796.).

2. Viteška ljubav ( amour chevaleresque ) naziv je za ljubav vitezova. Pretpostavke te ljubavi su plemeniti rod, uzorno ponašanje, osjećaj časti i hrabrost, tjelesna snaga. Zahtijeva se vjernost ali ne nužno i spolno uzdržavanje. Takva ljubav nije preljub i upućuje se osobi istog ranga. Uključuje kušnje, također slične inicijacijskim, ali ne u vezi s ljubavlju, nego sa svrhom pokazivanja hrabrosti zaljubljenika: turniri, ratovi, milosrdna djela....

Tip viteškog ljubavnika je vitez s dvora kralja Arthura ( Olivier u Percivalu Chertiena de Troyesa).
Takav ideal zemaljskog viteštva podvrgnut je kritici u La Queste del Saint Graal – u ime „nebeskog viteštva“ Galaad, Lancelotov sin, za svojeg uzora ne uzima ratnika nego Isusa Krista.

EGREGOR
Egregor dolazi od grčkog i znači bdjeti...

1.(gnostički smisao) Anđeo koji bdije s neba.

2. (okultistički smisao) „Egregor je snaga aure skupine, bilo da je riječ o zajednici ljudi, bilo anđela...Povezanost članova zajednice sama po sebi proizvodi okultne fenomene: štiti, odvraća zlo...“ (M. Mirabail, Les cinquante mots-clefs de l'esoterisme – privatno izdanje, Touluse, 1981. str. 93).

(nastavlja se)