Ire's corner office

četvrtak, 01.09.2005.

> Maye, dio I.

I. Povijest Maya

SMJEŠTAJ:
Maye su naseljavale istočne i jugoistočne dijelove Mezoamerike: poluotok Yucatán (danas meksičke savezne države Campeche, Yucatán i Quintana Roo), dijelove meksičkih saveznih država Tabasco i Chiapas, područje današnjih država Gvatemale i Belizea te zapadne dijelove Hondurasa i El Salvadora.
Arheolozi područje Maya dijele na tri različita zemljopisna i kulturna područja:
1. Tierras Altas (visoravni Guatemale, zapadnog Hondurasa i El Salvadora), koje je kuturno područje Quiché Maya
2. Tierras Bajas del Sur (nizine središnje i sjeverne Gvatemale, dijelovi Belizea, sjeverozapadnog Hondurasa i južnog dijela Yucatána), koje je područje kulture Petén
3. Tierras Bajas del Norte (ostatak poluotoka Yucatána), koje je područje kultura Río Bec, Chenes i Puuc.

PODJELA POVIJESTI MAYA:
> Rani predklasični period od 2000. do 1200. godine pr.K.
> Srednji predklasični period od 1200. do 400. godine pr.K.
> Kasni predklasični period od 400. godine pr.K. do 300. godine
> Rani klasični period od 300. do 600. godine
> Kasni klasični period od 600. do 900. godine
> Rani postklasični period od 900. do 1200. godine
> Kasni postklasični period od 1200. do 1520. godine

PRVE MAYE:
Prema nekim istraživanjima, najstariji dokazi o prisustvu Maya na poluotoku Yucatánu potječu iz 7. tisućljeća prije Krista. Radilo se o skupinama nomadskih lovaca koji su sakupljali sjemenke, korijenje i šumsko bilje. Do 2000. godine pr.K. savladali su uzgoj kukuruza, graha i još nekih kultura te usvojili sjedilački način života.

USPON I PAD:
Tijekom pretklasičnog perioda Maye su započele svoj tehnološki, društveni i kulturni razvoj do čijeg će vrhunca doći tijekom klasičnog perioda. Kultura Maya se počinje širiti oko 325. godine pri čemu nestaju vanjski utjecaji drugih kultura (posebice naroda Olmeca, koji se smatraju očevima kulture Maya). Kultura i umjetnost dosegli su vrhunac između 625. i 800. godine u područjima kalendara, astronomije, arhitekture, kiparstva i lončarstva, te su osnovani brojni gradovi i ceremonijalna središta.
Međutim, između 800. i 925. godine dolazi do iznenadnog pada i kraha kulture Maya. Stanovništvo je napustilo svoju zemlju u kojoj je cvala najintelektualnija kultura drevne Amerike, a džungla je prekrila njihove gradove i hramove. Još nema jedinstvenog mišljenja o tome što je dovelo do propasti pojedinih gradova-država - je li se radilo o iscrpljenju obradive zemlje, promjeni u klimatskim uvjetima ili su se možda niže slojevi pobunili protiv vladajućih klasa? Činjenica je da se suptropsko tlo brzo iscrpljuje, a postoje dokazi i o narodnom ustanku. Možda je splet različitih okolnosti bio odgovoran za brzi pad jedne od najvećih kultura Amerike.

PREPOROD I PONOVNO URUŠAVANJE:
Maye su gotovo cijelo stoljeće tonule u tamu. Onda je težište njihove kulture premješteno na sjever, koji je do tada bio naseljen Mayama niže kulturne razine.
Na Yucatánu je klima bila, doduše, umjerenija, no bili su suočeni s nestašicom vode. Na vapnenačkoj ravnici nema dovoljno rijeka i jezera već samo pojedinačnih laguna. Jedina mogućnost za život bila je u blizini cenotesa - prirodnih kotlina kroz koje su imali pristup podzemnim rijekama. Oko njih nastaju gradovi.
Između X. i XI. stoljeća dolazi do preporoda postklasične kulture Maya, kada počinje živahna graditeljska djelatnost.
Od 1007. do 1195. godine traje tzv. mayapánska liga - politička nagodba triju glavnih dinastija u trima vladarskim središtima Uxmálu, Chichén Itzi i Mayapánu, pod vodstvom dinastije Cocom. To je bilo doba procvata u postklasičnom razdoblju. Krivac raspada saveza bio je Chac Yib Chac, vladar Chichén Itze, koji je otmicom žena za svadbenim stolom, saveznike učinio smrtnim neprijateljima. To je dovelo do razornih ratova između pojedinih gradova-država.
Malo se zna o povijesti Maya između 1194. i 1441. godine. Dinastija Cocom iz Mayapána imala je vrhovnu vlast nad cijelim Yucatánom i tu je vlast održavala uz pomoć stranih najamničkih četa, zbog čega je taj rod bio neomiljen kod Maya. Zbog oslabljene vjerske podloge, sva vjerska središta obustavljaju građevnu djelatnost, malo-pomalo gube značenje te bivaju napuštena.
Vladavina Cocoma je mračno doba povijesti Maya o kojem se malo zna. Oko polovice XV. stoljeća izbija nagomilana mržnja. Veliki dijelovi zemlje dižu ustanak pod vodstvom dinastije Xiu iz Uxmála. Utvrđeni Mayapán sravnjen je sa zemljom, a rod Cocom je istrijebljen - preživio je samo jedan njegov pripadnik, koji će kasnije obnoviti lozu.

ŠPANJOLSKI OSVAJAČI:
Zemlja Maya bila je u rasulu. Vodili su se bratoubilački ratovi. Godine 1464. cijeli je poluotok opustošio orkan. Godine 1480. zavladala je strašna pošast. A onda su 1511. godine prvi Španjolci stupili na Yucatán.
Nakon bezuspješnih napada na poluotok 1527.-1528. i 1531.-1535. godine, Španjolci su naposlijetku uspjeli postepeno pokoriti dinastiju Xiu.
Ponovo se razvija suparništvo između dinastija Cocom i Xiu i kad se Španjolci vraćaju 1540. godine, stanovništvo se - nesložno i iscrpljeno stalnim borbama - više ne može suprostavljati bolje opremljenim i naoružanim uljezima. Otpor je trajao još nekoliko godina, ali više nije bilo povratka.

U nastavku slijedi:
Građevine Maya