Smokve vrste - najpoznatije vrste smokvi

---

Click here: Smokva petrovača bijela

---

Navodnjavanje Nedostatak vode uzrokuje pucanje plodova kao i razvoj gljivičnih oboljenja. Potječe iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. U sprečavanju bolesti osnovnu paľnju treba pokloniti zdravim matičnim stablima s kojih se uzimaju plemke kao i zdravim sadnicama proizvedenim u rasadnicima. Prvi rod dozrijeva krajem lipnja i ima vrlo sočno meso bijele boje.

Otprilike početkom srpnja možete negdje ubrati divlje plodove i objesiti ih na grane pitome smokve. Pri sadnji s maslinama smokve su se sušile nakon 30 do 40 godina, a masline su se iskorištavale još znatno duže. Les autres ordinateurs vous trouvent avec ce numéro. Otporna je na sušu i hladnoću, bujna je i rodna, odlikuje se odličnim plodovima za potrošnju u svježemu stanju i za sušenje.

Smokve vrste - najpoznatije vrste smokvi - Troše se svježi, suhi, kao marmelada, džem, slatko, kompot, žele i sok.

Iako nije toliko egzotična i dosta je raširena i dostupna u kontinentalnoj klimi zaslužuje dostojno mjesto na ovom forumu preuzeto s i nadopunjeno dodatnim tekstovima i slikama SMOKVA OBIČNA : Ficus carica L. DIVLJA SMOKVA : Ficus caprifilus Tsch. PORODICA : Moraceae dudovi FARMAKOPEJSKI NAZIV : Caricae fructus NARODNA IMENA : smokvica, smokvenica, figovnik, bjelica, crnica, petrovača STRANA IMENA : Fig-tree, figuier commun, Feige, fico… RAZMNOŽAVANJE — SADNJA, SJETVA …. Sjeme je sitno, klijavost traje godinu dana, posijano u proljeće počinje klijati kroz 30 dana. Rijetko se razmnožava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana glušica. Razmnožava se reznicama, povaljenicama i kalemljenjem. OPIS : glede staništa nije izbirljiva kako položaja tako tla. Smokva raste kao samonikla biljka između kamenja i zidova ili se uzgaja ssp. STABLJIKA : listopadno drvo ili grm koje postiže promjer od preko 1,5 m sa širokom razgranatom krošnjom. KORA : pepeljasto siva, svijetla i glatka, obiluje gustim mliječnim sokom kao i svi ostali dijelovi biljke. LISTOVI : listovi su naizmjenični, vrlo polimorfni — različiti, kožasti, s gornje strane hrapavi, a s donje strane malo pahuljasto dlakavi. Tamnozeleni su sa peteljkom 3-6 cm. Vršni pupovi su jajoliki s dugim ušiljenim vrhom s 2-3 zelenkaste ljuske, a bočni pupovi su okruglasti i do 0,5 cm dugi sa više ljuski. CVIJETOVI : su jednospolni iznimno dvospolni , vrlo su maleni na kratkim stapkama ima ih mnogo. Ima ih 3 vrste: muški sa tri prašnika, ženski s tučkom i ženski sterilni. OPLODNJA preuzeto s Botanička vrsta smokva ima dvije podvrste - pitoma smokva i divlja smokva. Pitoma smokva ima samo ženske cvjetove. Pitoma smokva ima proljetnu i ljetnu, a divlja proljetnu, ljetnu i jesenskozimsku cvatnju. Ovo prenošenje može obaviti samo smokvina osica, koja u cvatu divlje smokve provodi čitav svoj životni razvojni ciklus. U praksi se pokazalo da je kaprifikacija za neke sorte neophodna Petrovača , kod drugih samo korisna Zlatna smokva ili potpuno nepotrebna Zamorčica. Stoga, ponekad je vrlo važno da je u blizini pitome smokve zasađena divlja smokva. KORIJEN : korjenov sustav je dobro razvijen i prilagođava se terenu. PLOD : plodovi su kruškoliki mesnati i nastaju iz čitavih ženskih cvatova, različite su veličine, na površini su goli, u zrelom stanju najčešće žuti, smeđi, rjeđe ljubičasti ili potpuno tamni. Postoji oko 50 kultiviranih oblika u odnosu na plod. Pravi plodovi su sitne tvrde orašice. Plod je vrlo sočan i sladak. KEMIJSKI — FARMAKOPEJSKI SASTAV : sušene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokvama ima preko 50 % grožđanog šećera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. Također oprašivanje vrši i osica Blastophaga psenes, zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve. Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se obično u trgovini kaže. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. Poslije masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do Dubrovačkog primorja, a u manjoj mjeri u Dalmatinskoj zagori, neretvanskoj dolini sve do Konjica i dublje u kopnu kao pojedinačna stabla uz pasivnu zaštitu dok su biljke mlade opaska Henoh. Smokve kod nas proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta. Malo je voćnjaka smokve. Uglavnom raste pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često u okviru vinograda. Ekološki uvjeti Smokva je suptropska voćka. Pri izboru proizvodnoga prostora treba voditi računa o tomu. Područje uspješnog uzgoja smokve proteže se do 400 m nadmorske visine. Smrzava na -10 do -22° C. Otpornost ovisi o stanju voćke, ishrani, tlu i vlazi. Starija stabla podnose bez većih oštećenja -16 do -17° C, a mlada, nenjegovana zebu već na -8° C. Na slabijim tlima i nakon sušnoga ljeta smokve su podložnije smrzavanju. Visoke topline podnose dobro, pa su one poželjne u vrijeme zriobe, ako nema suše. Najbolje plodove smokva daje pri toplinama od 37 do 38° C, s dovoljno vlage. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. To treba znati pri određivanju razmaka sadnje i uzgojnoga oblika. Iako je voćka semiaridnih područja, smokva povoljno reagira na navodnjavanje. Za uzgoj joj treba oko 800 mm padalina godišnje. U većim, intenzivnim voćnjacima potrebno je osigurati nekoliko navodnjavanja od početka srpnja do kraja kolovoza, radi ravnomjernog rasta, bubrenja, veličine plodova i ukupnoga uroda, bez opasnosti od raspucavanja važno za stolne sorte. Sušu dobro podnose odlike Petrovača bijela i Zimnica, a Petrovača crna, Zamorčica i Tiermulica ne. Zbog čestih suša, da bismo očuvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo nastirati organskim tvarima mulch. Najbolja su lakša, karbonatna i propusna tla. Na teškim, glinastim tlima plodovi su slabije kakvoće. Nasad na plitkim tlima, s manje hranjiva, slabo rodi i ima kraći vijek iskoristivosti. Najbolji rast i rodnost postiže se na redovito obrađivanim i plodnim vinogradarskim tlima. Sposobnost tla da očuva vlagu ima najveći utjecaj na količinu i kakvoću uroda. Korjenov sustav smokve ima dobru sposobnost prodiranja u dublje i bočne slojeve kroz pukotine tla pronalazeći tako potrebnu vlagu i hranjivo. Tako da završeci korjena znaju biti udaljeni od stabla i do 12 metara. Stablo u povoljnim uvjetima naraste i više od 8 m. Cvjetovi su u zatvorenim cvatovima. Postoje proljetni, ljetni i jesenski cvat. Oplodnju obavi smokvina osica, čija ličinka prezimi u jesenskom cvatu divlje smokve. Plodovi se oblikuju iz oplođenih i neoplođenih cvjetova iz neoplođenih partenokarpijom-zametanje bez oplodnje. Sorte i podloge Smokva se razmnožava vegetativno korištenjem zelenih dijelova i generativno iz sjemena. Sadnice se najčešće proizvode oživljavanjem reznica, a iskusno domaćinstvo može svoj smokvik obnavljati i vlastitim sadnicama. Smokva se može cijepiti na sjemenjak ili na divlju smokvu. Kod nas se uzgaja veliki broj sorti, različitih po vremenu zriobe dvorotke i jednorotke i boji kožice ploda crnice i bjelice. Nekima treba oprašivanje peludom divlje smokve kaprifikacija , koji prenosi smokvina osica blastophaga. Od glavnih sorti gospodarski značaj imaju dvorotke bjelice petrovača bijela i bjeluša , dvorotka crnica zlatulja , jednorotka bjelica zamorčica i jednorotka crnica šaraguja , od pratećih sorti dvorotka bjelica vodenjača , dvorotka crnica žentile , jednorotke bjelice modrulja, karginja, zimica, lopudka i jednorotka crnica bružetka , a od sporednih ili lokalnih dvorotka crnica petrovača crna i jednorotka bjelica. Petrovača bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najviše se uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Bujna stabla razvijaju dva cvata. Prosječan plod prvog cvata ima 60 do 100 g. Koža ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ružičasto, vrlo sočno, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe u voćnjaku , jer zbog velike sočnosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Odlika se preporučuje za uzgoj na plodnim tlima u blizini većih potrošačkih, turističkih središta. Bjeluša, vrlo raširena u dolini Neretve južnoj i srednjoj Dalmaciji, bujnoga je stabla, obilno rodi, a cvate dva puta. Proljetni cvat od degeneriranih ženskih cvjetova, omesnati i izraste do normalne veličine, ali nikada nije jestiv. Ljetni cvat razvije jestiv plod, produljen kratkim vratom, prosječne težine od 40 do 70 g. Dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza, a razdoblje zriobe je kratko mjesec dana. Plodovi su dobre kakvoće, prikladni za prijevoz i potrošnju u svježemu stanju i sušeni. Meso je svijetlo bijelo ispod kože i blijedo medeno u unutarnjem dijelu, vrlo sočno, ugodno slatko. Zamorčica, naša najbolja i najraširenija sorta, uzgaja se duž cijele obale, a najviše na Krku, Hvaru i Korčuli, oko Metkovića i u dolini Neretve do Mostara. Naši iseljenici su ju raširili Kalifornijom. Otporna je na sušu i hladnoću, bujna je i rodna, odlikuje se odličnim plodovima za potrošnju u svježemu stanju i za sušenje. Tipična je jednorotka s degeneriranim ženskim cvjetovima. Kruškoliki plod ima duguljasti vrat, tanku svijetlo zelenu kožicu, a žućkasto zelenu u vrijeme dozrijevanja. Meso je vrlo sočno i slatko, ugodne arome. Suhi plodovi ove odlike su vrlo cijenjeni zbog nježne, tanke kožice i mekog finog mesa. Plodovi su sitniji od drugih gospodarski značajnih sorti. Da kožica ne bi tamnila nakon sušenja, prije sušenja se sumpori. Preporučuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom. Šaraguja, najbolja od crnica jednorotki, proširena je u južnoj Dalmaciji, a najviše na Korčuli i u Konavlima. Preporuča se za tržišni uzgoj. Stabla su srednje bujna i vrlo rodna. Uspijeva i na manje plodnim tlima. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubičasti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon prvih jesenskih kiša skloni su raspucavanju. Dobri su svježi, a sušeni zbog debele kožice slabije kakvoće od zamorčica i bjeluša. Sočno, vrlo slatko, kiselkasto meso je bijelo žuto, u sredini intenzivno crveno. Dottato Lokalno: Bianchi Istra , Belica Slov. Fico della Madona Raširena u Istri i Sl. Zlatna smokva Fico d'oro Još uvijek slabo zastupljena, vrto dobre kvalitete, treba je proširiti jednorotke bijele Zamorčica Najraširenija na cijelom području - Krk, Cres, Istra; plodovi odlične kvalitete, prikladna za sušenje. Bružetka Plod vrlo dobar, treba je proširiti. Omčikus Sustavi uzgoja Nekada se preporučivao uzgoj smokava u združenoj sadnji s vinovom lozom ili maslinom. Vinova loza posađena između redova smokve, davala je značajan prihod do pune rodnosti smokvi, kada bi ju njezine krošnje zasjenile i smanjile joj urod. Nakon 20 godina loza bi propadala, a smokvik bi ostajao još 25 do 30 godina u punoj rodnosti. Pri sadnji s maslinama smokve su se sušile nakon 30 do 40 godina, a masline su se iskorištavale još znatno duže. Intenzivno, namijenjeno tržištu, smokva se najviše uzgaja slobodne, prirodno oblikovane krošnje, a preporučuje se oblik popravljene vaze s tri osnovne kosturne grane. Visina debla za bujne sorte je 100, a za manje bujne 60 do 80 cm. Gustoća sklopa ovisi o bujnosti sorte i plodnosti tla. Zbog poluekstenzivnog uzgoja ili združene sadnje s maslinom i vinovom lozom, ranije se sadilo na veće razmake od 7 x 6 do 10 x 10 m. Novi voćnjaci smokava se sade s razmakom od 6 m između redova i od 4 do 5 m u redu od 330 do 460 stabala po hektaru. Gusti sklop daje ranije i prosječno veće urode. OBRADA I GNOJIDBA preuzeto s Pojedinačna stabla smokve razasuta su posvuda na okrajcima njiva, unutar vinogradarskih nasada, u vrtovima i drugim razněm mjestima. Tako se usporedo s glavnom kulturom vinova loza, povrće i sl. Osnovno je da je tlo u kojem se smokvin korijen široko razgranao dobro razrahljeno, prozraćno, s primjerenom vlažnošću. Stoga na onim mjestima gdje se smokva ne obrađuje zajedno s glavnom kulturom potrebno je u jesen izvršiti dublju obradu, a tokom vegetacije obavljati povremeno pliću kultivaciju prvenstveno za odstranjivanje nepoželjnih korova. Smokva je dosta otporna na sušu, ali na plićim i šljunkovitim terenima trebalo bi pristupiti višekratnim natapanjima u srpnju ili kolovozu. Kao i kod svih poljoprivrednih kultura, u tlu gdje raste smokva treba biti dovoljno organske tvari, koja omogućuje bolje iskorištavanje potrebnih hraniva iz tla. Dakako, nužno je i prisustvo glavnih mineralnih hraniva - dušika, fosfora i kalija. Iskustva o ishrani i gnojidbi smokve su danas još dosta oskudna, ali može se preporučiti sljedeća gnojidba: u jesen iza berbe zaorati NPK 7:20:30 2 kg po stablu; u proljece kod prve obrade Urea 1 kg po stablu i 1 kg po stablu. Štetnici i bolesti Češče bolesti smokve jesu šupljikavost Phillosticta sycophilia i rđa lista Uredo fici. Od štetnika nalazimo smokvinu buhu Homotoma ficus , smokvina moljca Simaethis nemorana , smokvina medića Ceroplastes rusci , mediteransku voćnu muhu Ceratitis capitata , cvrčke Empoasca flavescens te smokvina podkornjaka Hypoborus ficus Zbog utjecaja kiše, vjetra, sunca, mraza i dugotrajne suše plod puca, nastaju sunčane ožegotine, oštećenja od mraza. ZAŠTITA pogledati preporuke na Berba i prirodi Smokva počinje rađati treće godine nakon sadnje. Gospodarsku vrijednost smokvik dobiva, ovisno o sorti i tehnologiji, pete ili sedme godine. Redovita rodnost počinje nakon osme godine i traje dulje od 50 godina. Plodovi se beru u više navrata, jer ne dozrijevaju u isto vrijeme. Vrlo su osjetljivi, pa ih treba pažljivo brati. Za sušenje se beru kada se počinju smežuravati. Na tržište se iznose plodovi prve, druge i ekstra klase. « Zadnja izmjena: Ožujak 13, 2008, 16:32:33 Henoh » Evidentirano Idem malo off, ali čini mi se, prema podacima koje par godina pratim, da bi zagrebački Grič dio gornjeg grada trebao biti zona 8a. Botanički vrt Donji grad je nešto hladniji, makar se isto nalazi u centru grada. Nekad su se i u njemu vršila mjerenja, pa se podaci mogu usporedit na možda tu ima nešto... Ta Bayern je jako otporna na Nj. Pa zato danas imam tu fobiju prema njima, odmah se toga sjetim! Evidentirano Moja smokva u Drnišu je bila potpuno zagušena ostalim grmljem i biljem, i imala je samo dvije, tri gole, izdužene grane. Prilikom uređenja vrta posjekao sam je i ostavio te dvije, tri grane na pola metra duljine. U tri godine je narasla na 3 metra visine i toliki joj je promjer krošnje! Valjda zato jer ima dobro razvijen korijenov sustav, što se može zaključiti i po panju promjera 20-ak cm koji je netko davno otpilio. Ove godine razvili su se maleni plodovi, početkom 4. Sada su se ti plodovi posušili i opadaju. Da li je to uobičajeno i da li će se razviti 'pravi' plodovi? Lani je prvi puta rodila i plodovi su bili ukusni. Evidentirano Ove godine razvili su se maleni plodovi, početkom 4. Sada su se ti plodovi posušili i opadaju. Da li je to uobičajeno i da li će se razviti 'pravi' plodovi? Lani je prvi puta rodila i plodovi su bili ukusni. Ista stvar i kod mene na jednoj jedinoj mojoj smokvi sorte Bijela petrovača. I to nije prvi puta. Prošle godine dogodilo se isto tako da prvu godišnju berbu, koja bi trebala biti obilnija, ja još nisam vidio. Ne vjerujem da je to zbog previše ili premalo vode jer toliko kiše koliko padne dobijaju i susjedove smokve pa su krcate ploda.

Korisni saveti za gajenje smokve
Sok je osvježavajući i hranjivi napitak, koji je kakvoćom i širinom primjene jednak drugim voćnim napitcima. Sadrže i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo kolesterola u krvi. Pitoma smokva ima samo ženske cvjetove. Sinon cela affectera votre site Web négativement. Ova bě proučavanja trebala pomoći danaąnjim generacijama u obnovi smokvarenja, da kod mladih razvije smisao za smokvarenje, smisao za bolji i plemenitiji odnos prema ovoj zapostavljenoj voćnoj kulturi. Ekološki uvjeti za uzgoj Temperatura Smokva je toploljubiva termofilna voćna vrsta. Proces sušenja - Prošle godine smo napravili prvu fazu, konzervirali smo ih, u takvom stanju mogu stajati neograničeno i spremne su za daljnju preradu. Posebice je važno pravilno sušenje i otprema. Korijen smokve se, naime, razvija u širinu te mu treba za to omogućiti što povoljnije uvjete. U naše krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Sur la chance que vous avez un site qui ont une grande renommée, les deux vous sont allés ŕ par plus d'invité et vous obtenez un avantage élevé sur les promotions que vous montrez.

[Kako se javiti curi na fb|Jelica, 49, VaraždinUpoznavanje.org|Dobra ljubavna veza]

Oznake: smokve, vrste, &, Najpoznatije, smokvi