My guitar wants to kill your Mama!

Bio jednom jedan dečko koji se zvao Kara.
To nije bio baš posebno zgodan dječak, ali je imao izvjesnu dozu šarmantnosti i seksipila. Dame su se povremeno kačile o njega, ali on nije bio zadovoljan ni sa jednom od njih

Jednog dana, Kara je išao na posau u čeličanu, gdje je radio kao Nadglednik Jednog Pogona, a Jedan Pogon je bio stroj za stvaranje osmica.
Na putu je sreo malog tvora-svinju, koji je mislio da je svinja al je zapravo bio tvor. Izgledao je kao tvor, afrički, s onom bijelom prugom nasred leđa i popratnim smradom, no unatoč svom izgledu cijele je dane provodio jedući napoj i vlajajući se u blatu. Neki ljudi su mu to zamijerali ali on je rekao da sloj blata na licu pomaže u uklanjanju mitisera pa su svi ušutjeli.

I tako Kara kaže tvoru-svinji: "Tvore, jel mi možeš pokazati put do Bakine Pekare?"

Bakina Pekara je bio slang za najveći kupleraj u gradu. Imao je doista zavidnu ponudu: od moldavki do krava muzara. Cijeli je grad dolazio tamo da iskali svoje seksualne frustracije, čak i admisnistracija i Tamna Ruka Birokracije, čovjek poznat po svojoj tamnoj ruci. Inače je bio birokrat.
Bakina Pekara je bila zamaskirana kao pekara. U njoj je uvjek bilo svježeg kruha kojeg bi prodavala nasmiješena, razroka srednjovječna žena.
Imali su dobre krafne, iako ja volim slance, no nema veze.
Pošto je to bila pekara, bilo ju je lako zamijeniti za Pravu pekaru, pa su se turisti obično neugodno iznenadili kad bi došli kupovati žemičke.
Vođa te pekare/kupleraja, dakle, glavni svodnik je bila Misteriozna Baka. Ona je bila misteriozna.

Tvor-Svinja se naljutio što ga netko naziva tvorom i ubio je Dečka Karu i oglodao mu meso sa kostiju.

Čak nije ni koristio vilicu i nož.

Koja svinja!

Inače sam dobro, malo deprimiraniji nego inače(gornja granica je opet podignuta....yay....) imam dva, tri prišta više, na dvijema trima novim i neočekivanim mjestima na tijelu, i nisam nimalo zreliji ni mudriji.
Gitaru sviram valjda bolje nego prije, ništa ne učim, nisam nimalo zgodniji i kosa mi nije nimalo čistija. Općenito gledajući, isti sam onaj stari, samo s novim i (ne)ugodnim iskustvima, naravno, većinom nasumičnim i nepoželjnim.

ETO, tu sam, živ.....hura!

Dobro, dosta gluposti, imam svijetu važnu poruku za poručiti.

Poruka glasi: svi ćete umrijeti!

Bez zajebancije, hoćete, ne možete ništa napraviti oko toga. U jednoj točki će se zaustaviti vaš mizeran(ili kakav god si zabrijavate da je) život i jednostavno ćete krepat, otići stvoritelju, isteći će vam rok trajanja, bit ćete pokojnik, leš. Bit ćete pokriveni zemljom a da nećete biti u blatnoj kupelji.
Njegovo Veličanstvo Crv će se pogostiti vašim lijepim plavim/smeđim/zelenim očima koje su nhekad tako zavodljivo treptale i tako sanjarski proučavale oblake, vaš um, ideje koje dosad niste uspjeli zapisati ili na bilo koji način ovjekovječiti će biti izgubljene.
Vaši rođaci, rodbina će neko vrijeme tugovati za vama, a onda će se korota sastojati od toga da vam dva puta godišnje stave cvijeće na grob i izmole Pokoj Vječni ili štogod želite.
Bit ćete zaboravljeni, zato već sad počnite planirati epitaf. Ja već sad mislim si napisat nešto poput: "Do not Disturb".
Bit će veselo.

Dobro razmislite što ćete napraviti s ostatkom svog života, jer jednom kad krepate, što ste napravili, napravili ste. Potrudite se proživjeti život do maksimuma i uživati u svakom trenutku. Zapravo, nemojte, jer kad crknete vam to neće biti važno, a prije nego što crknete ćete žaliti što niste učinili nešto više.
Bilo bi lijepo da činite dobro drugima da vas, kada umrete, spominju u razgovorima kao "pristojan", "dobra osoba" , "pravi prijatelj" "čovjek i pol", "nindža" itd.
Ako furate furku "kulera", znat će te da ste je isfurali do kraja kad vas uhvati rigor mortis.

Zapravo, život se može zamisliti kao onaj film na roli: svaki događaj je jedna sličica, sličice se nižu, idu naprijed svojim tempom, napreduju. Vrpca ima svoj početak, sredinu i kraj.
Samo što u životu nemremo zamolit stričeka da pusti film još jednom. Ne, ne!

Kraj vrpce je konačan kraj.

Nastavite dalje, sve je veselo i divno, mi se zabavljamo s prijateljima, (ne)izvršavamo obaveze i prolazimo kroz krize koje na kraju (ne)riješimo.

Ali za to vrijeme sat otkucava, zrnca se polako slijevaju dolje.

A Žetalac je strpljiv.........

Ticking away the moments that make up a dull day
You fritter and waste the hours in an off hand way
Kicking around on a piece of ground in your home town
Waiting for someone or something to show you the way

Tired of lying in the sunshine staying home to watch the rain
You are young and life is long and there is time to kill today
And then one day you find ten years have got behind you
No one told you when to run, you missed the starting gun

And you run and you run to catch up with the sun, but its sinking
And racing around to come up behind you again
The sun is the same in the relative way, but youre older
Shorter of breath and one day closer to death

Every year is getting shorter, never seem to find the time
Plans that either come to naught or half a page of scribbled lines
Hanging on in quiet desperation is the balkan way
The time is gone, the post is over, thought Id something more to say

Taman se sjetim lozinke, napišem super post i slučajno ga izbrišem!!!!!!!!!!!!!!!



IDITE KVRAGU!