Thunderstorm

četvrtak, 19.06.2014.

Moj komentar na knjigu "Božiji čekić" autora Artura Klarka

23.02.2013.

Roman je iznimno glup i dosadan, mislio sam u prvi mah prije nego li sam počeo sa čitanjem da je Artur napisao kakvu znanstvenu knjigu a napisao je u stvari SF Sranje. U kratko knjiga nema ni boje, ni mirisa, ni ukusa, ni oblika a boga mi ni mašte. Količina predviđanja mogućih budučih tehnoloških noviteta u budučnosti i smjera napretka znanosti je mizerno siromašna. Neznam kome se, čemu se i povodom čega Artur na kraju svoje bezvezne knjige uopće zahvaljuje jer mene bi osobno bilo sramota staviti svoj potpis pod ovakvu literalnu hrpu govana. Ali što se može i ovdje se u slučaju Artura Klarka potvrđuje zakon Kaosa na snazi (Apsolutnog Gospodara Kosmosa) kako posve nerazumljivi uzroci izazivaju posve zaprepašćujuće i ničim objašnjive posljedice, poput svijetske slave i priznanja potpuno promašenih likova bez ikakvih osobnih kapaciteta i kompetencija za obrađivanje tema za kojima potežu, baš poput Artura Klarka (ali i mnogih drugih kroz ljudsku povijest koji su slavljeni i kojima je ukazivan prevelik značaj a vrijeme je pokazalo ili će tek pokazati da su bili u najboljem slučaju lake kategorije i bezveznjaci).
S druge strane potpuno neshvatljivo, istinske veličine među ljudskim rodom bivaju šikanirani za života a nakon smrti sistematski namjerno "zaboravljani" i izbacivani iz udžbenika za obrazovanje mlađih naraštaja (poput Nikole Tesle, jedinog istinskog Genija i Humaniste, ikada rođenog na ovoj planeti, koji je najbliži onome što ljudi zamišljaju u svojim fantazmima i duhovnom siromaštvu u idealu Boga)...