Najpopularnija mreza za upoznavanje u sloveniji - Stranica za upoznavanje

nedjelja , 30.12.2018.

Demokraticnost Www Komuniciranja










Click here: Najpopularnija mreza za upoznavanje u sloveniji






Poznata je činjenica da korisnici barem oni koji su uvjereni u svoju ekspertizu uvijek žele imati široke ovlasti nad svojim uređajima pa rooting i jailbreaking pametnih Remote wipe - realna ne sigurnost Velikoj je većini voditelja informatičkih odjela mogućnost udaljenog brisanja vrlo visoko na listi prioriteta prilikom nabavljanja EMM rješenja, no uz pozitivne, ova mogućnost ima i brojne negativne aspekte. Veliki broj oboljelih i porast prevalencije mogli bi imati dalekosezno lose posljedice za zdravstvene sustave zbog velikih troskova lijecenja, ali i na samo drustvo i pojedinca zbog preuranjene smrtnosti oboljelih, mogueg gubitka radne sposobnosti i smanjene kvalitete zivota.



najpopularnija mreza za upoznavanje u sloveniji

Jedna od tih ideja svakako je ideja oslobađanja tiska od utjecaja države i državnih cenzora, koju su artikulirali i propagirali leveleri u Engleskoj, i to nakon 40-ak godina od pojave prvih pravih novina u Evropi, odnosno 29 godina nakon izdavanja prvih sedmičnih novina u Londonu, nazvanih Weekly News. To je primer tipicnih charapana koji i dalje idu na domace feste gde se pusta turbofolk, odlazi u skupocenim kolima u ex-ju, a kod kuce ima brdo bankarskih dugova. Sunce na horizontu, Nasa borba, 7. Zajedničke stranice i stranice za diskusiju.



najpopularnija mreza za upoznavanje u sloveniji

Demokraticnost Www Komuniciranja - Jedanaesti cas srpskih dobrovoljaca na Beogradskom radiju, Obnova, 11. Budui da samoubojstvo u starijih nije impulzivni cin, ranim prepoznavanjem i lijecenjem problema mentalnog zdravlja osobito depresije te razvojem programa potpore i pomoi u zajednici mozemo smanjiti smrtnost zbog samoubojstava u starijih.



najpopularnija mreza za upoznavanje u sloveniji

Hrvatska ima dugu tradiciju zalaganja za zdravlje, od zdravlja pojedinca, preko zdravlja zajednica do zdravlja svijeta u cjelini. Ovim kongresom Hrvatska danas kao drzava, preuzima odgovornost redovitog sagledavanja i jacanja novih znanja, mogunosti poboljsanja zdravlja u vlastitom narodu i uspostavljanja mostova u meunarodnoj zajednici. Kongres organiziraju Hrvatsko drustvo za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te zupanijskim zavodima za javno zdravstvo i Skolom narodnog zdravlja ''Andrija Stampar'' Medicinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Kongres se temelji na pokretanju znanja struke i odgovornosti drzave za iniciranje i poticanje pozitivnih promjena nacina zivota ljudi. Zato pozivam sve lijecnike, bez obzira na specijalnost te ostale strucnjake, cije znanje i djelovanje ukljucuje preventivni rad da sudjeluju na kongresu i ucine svoje znanje sto djelotvornijim u poboljsanju zdravlja ljudi. Razmotrit emo socijalne nejednakosti u zdravlju, demografsko zdravlje, etiku u javnom zdravstvu i primarnoj zdravstvenoj zastiti, strategiju preventivne medicine u Hrvatskoj, mentalno zdravlje te vidjeti gdje je hrvatsko javno zdravstvo u meunarodnom javnom zdravstvu. Pozivamo Vas na aktivno sudjelovanje na Kongresu. Iznesite nam svoje primjedbe i uputite nas u probleme s kojima se susreete ili postavite pitanja. Croatia has a long tradition of dedication to health, from the health of individuals, to that of communities and the world as a whole. By organising this Congress, Croatia as a country takes over the responsibility of regularly reviewing the current and enhancing the new knowledge, improving the health of its own people and establishing bridges within the international community. The Congress is organised by the Croatian Society of Public Health in association with the Croatian National Institute of Public Health, County Institutes of Public Health and Andrija Stampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb. It is based on enhancing the medical knowledge and state responsibility for initiating and encouraging positive changes in human lifestyle. Thus we invite all physicians, regardless of their specialty, and other experts whose knowledge and work include preventive care, to participate in the Congress and make their knowledge optimally effective in improving public health. We will examine social inequalities in health, demographic health, ethics in public health and primary healthcare, strategy for preventive medicine in Croatia, mental health, and examine the position of Croatian public health within the international public health. We invite you to participate actively on this congress. We look forward to your comments, questions and input into the problems you encounter. Darko Milinovi, MD Minister of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Ive Josipovia President of the Republic of Croatia, Professor Ivo josipovi POD POKROVITELJSTVOM UNDER THE AUSPICES OF Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Grad Zagreb City of Zagreb 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia ORGANIZACIJSKI ODBOR ORGANISING COMMITTEE Predsjednica President: doc. Jadranka Bozikov PhD Ivana Ceronja, dr. MD Ruzica Cani, dr. MD, MSc Lidija Hrasti-Novak, dr. MD Tihomira Ivanda, dr. MD, PhD Nikola Kraljik, dr. MD, PhD Danijela Lazari-Zec, dr. MD Tihomir Maji, dr. MD, PhD Sandra Mihel, dr. MD 4 Marijana Prevendar, prof. MD Tibor Santo, dr. MD Marija Starcevi, dr. MD, PhD Vanja Tesi, dr. MD Diana Uvodi-Djuri, dr. MD Stela Vracan, bacc. ZNANSTVENI ODBOR SCIENTIFIC COMMITTEE Predsjednica President: doc. MD, PhD Clanovi Members: Franklin Apfel, dr. MD, MSc Desa Grubi-Jakupcevi, dr. MD, PhD Mirjana Hui, dr. MD, PhD Prof dr. MD, PhD Rudolf Karazman, dr. Tonci Matuli PhD prof. MD, PhD John Middleton, dr. Zarko Puhovski PhD prof. Dubravka Simunovi PhD prof. Lijana Zaletel Kragelj, dr. Sinisa Zrinscak PhD prof. Nino Zganec PhD 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Drustvene odrednice zdravlja - nejednakosti u zdravlju Social determinants of health - inequalities in health 2. Zdravlje u zajednici - pokazatelji i metode u ocjeni zdravstvenog stanja, procjeni potreba i odabiru prioriteta Community health - indicators and methods in health needs assessment and priority setting 3. Pristup tesko dohvatljivim grupama Assessing needs of the hard to reach groups Tema Topic b Javnozdravstvene intervencije Public Health Interventions Podteme Subtopics: 1. Unapreenje zdravlja - suradnja s drugim sektorima u razvoju zdravlja Health promotion - collaboration with other sectors in health development 2. Sprecavanje bolesti - procjena rizika, rukovoenje rizicima, okolis i zdravlje, izvanredna stanja u javnom zdravstvu Disease prevention - risk assessment, risk management, environment and health, public health emergencies 3. Rano otkrivanje bolesti i adekvatno lijecenje Early disease detection and appropriate treatment 4. Kvaliteta zivota - razvoj preostalih sposobnosti, rehabilitacija, terminalna njega i skrb, smanjivanje stete Quality of life - remaining abilities development, rehabilitation, terminal care, harm reduction 5. Komprehenzivne intervencije Comprehensive interventions 6. Socijalni marketing Social marketing 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 2. Rukovoenje kvalitetom u sustavu zdravstva, standardizacija, akreditacija, protokoli, praenje i evaluacija... Quality management in healthcare system, standardization, accreditation, protocols development, monitoring, and evaluation... Planiranje i financiranje sustava temeljem procjene potreba i resursa, dostupnost, pristupacnost, pravicnost, odrzivost... Healthcare system planning and financing based on recognized needs and available resources , accessibility, availability, equity and sustainability... Informacijski sustavi Information systems 4. Zdravstvena tehnologija Healthcare technology 5. Obrazovanje i razvoj djelatnika - planiranje, relicenciranje, eticke obaveze Human resources development, education and training of healthcare professionals - planning, relicensing, ethical obligations 6. Prava pacijenata Patient rights 6 3. Razvoj i implementacija politike zdravlja - stratesko rukovoenje Health policy development and implementation - strategic management 2. Politika lijekova Drugs policy 3. Ljudska prava i medicina Human rights and medicine POZVANI PREDAVACI INVITED SPEAKERS Franklin Apfel, Bristol, Velika Britanija UK Martin Bobak, London, Velika Britanija UK John Bromley, London, Velika Britanija UK Milka Dunchin, Jeruzalem, Izrael Jerusalem, Israel Josep Figueras, Bruxeles, Belgija Brussels, Belgium Johan Hansen, Amsterdam, Nizozemska The Netherlands Rudolf Karazman, Bec, Austrija Viena, Austria Slobodan Lang, Zagreb, Hrvatska Croatia Sran Mati, Kopenhagen, Danska Copenhagen, Denmark John Middleton, Birmingham, Velika Britanija UK Gojka Rogli, Zeneva, Svicarska Geneva, Switzerland Selma Sogori, Zagreb, Hrvatska Croatia Andro Vlahusi, Dubrovnik, Hrvatska Croatia Silvije Vuleti, Zagreb, Hrvatska Croatia Sinisa Zrinscak, Zagreb, Hrvatska Croatia 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Wednesday, October 13, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic a Drustvo i zdravlje Society and health 1 4 I Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: DRUSTVENE ODREDNICE ZDRAVLJA - Nejednakosti u zdravlju SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health 1 6 I Usmena izlaganja Oral presentations 2 2 I Poster prezentacije Poster presentations DVORANA HALL: KORNATI II Tema Topic a Drustvo i zdravlje Society and health Podtema Subtopic: ZDRAVLJE U ZAJEDNICI - Bihevioralni zdravstveni rizici u populaciji Hrvatske COMMUNITY HEALTH - Bihevioral health risks in Croatian population 3 0 I Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: ZDRAVLJE U ZAJEDNICI ­ Breme bolesti i umiranja COMMUNITY HEALTH - Burden of diseases 3 9 I Poster prezentacije Poster presentations 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DVORANA HALL: RAB Tema Topic b Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA ­ Obitelj i zdravlje HEALTH PROMOTION - Family and health 4 9 I Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA ­ Promicanje zdravlja u vrtiu, skoli, na radnom mjestu HEALTH PROMOTION - Health promotion in kindergartens, at schools and workplaces 5 9 I Poster prezentacije Poster presentations 6 8 I Mini simpozij Mini simposium 8 Cetvrtak, 14. Thursday, October 14, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic b Javnozdravstvene intervencije Public health interventions 7 1 I Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: SOCIJALNI MARKETING - Radionica: Analiza primjera iz prakse SOCIAL MARKETING - Workshop: Analysis of cases from the practice 7 2 I Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: SOCIJALNI MARKETING - Adolescenti: Uz zdravlje vezano ponasanje ­ procjena SOCIAL MARKETING ­ Adolescents: Health-related behaviour - assessment 7 6 I Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: ZDRAVSTVENA PISMENOST HEALTH LITERACY 8 6 I Plenarno predavanje Plenary lecture DVORANA HALL: KORNATI II Tema Topic b Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: SPRJECAVANJE BOLESTI ­ Okolis i zdravlje DISEASE PREVENTION ­ Environment and Health 8 6 I Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: SPRJECAVANJE BOLESTI - Moze li zajednica biti zdrava ako je okolis bolestan? DISEASE PREVENTION - Can the community be healthy if the environment is sick? HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Friday, October 15, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic c Sustav zastite zdravlja Health care system 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 1 6 6 I Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZASTITE ZDRAVLJA ­ Planiranje, organizacija, financiranje sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING ­ Planning, organising, financing of the health care system 1 6 8 I Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZASTITE ZDRAVLJA ­ Izazovi organiziranja sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING ­ Health care system organisation challenges 1 7 7 I Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: RUKOVOĐENJE KVALITETOM U SUSTAVU ZDRAVSTVA ­ Kvaliteta zdravstvene skrbi QUALITY MANAGEMENT IN THE HEALTH CARE SECTOR ­ Health care quality 1 8 2 I Usmena izlaganja Oral presentations 10 Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZASTITE ZDRAVLJA ­ Izazovi organiziranja sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING ­ Health care system organisation challenges 1 8 8 I Usmena izlaganja Oral presentations DVORANA HALL: KORNATI II Tema Topic c Sustav zastite zdravlja Health care system Podtem Subtopic: ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - Zdravstvena tehnologija i informacijski sustavi za 21. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Saturday, October 16, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic d Politika zdravlja Health policy DVORANA HALL: KORNATI II Podtema Subtopic: LJUDSKA PRAVA, PRAVA PACIJENATA HUMAN RIGHTS, PATIENTS' RIGHTS 2 5 9 I Usmena izlaganja Oral presentations 2 5 0 I Plenarna predavanja Plenary Sessions 2 5 2 I Usmena izlaganja Oral presentations 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 12 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Wednesday, October 13, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic a DRUSTVO I ZDRAVLJE SOCIETY AND HEALTH Plenarna predavanja Plenary lectures DIZ - 369 SOCIAL INEQUALITIES IN HEALTH IN WESTERN AND EASTERN EUROPE BOBAK M University College London, London, UK There are major health inequalities within and between countries in Europe. The general pattern is that the worse a country's economic position, the worse is its health status; similarly, the lower a person's social position, the worse his or her health is. Behind this general pattern, however, are a number of specific features. First, 20 years after the collapse of communism, there is still a pronounced East-West divide in health. For example, there is a 12. Second, since 1990 a divergence of health trends has occurred in Central and Eastern Europe; while health indicators in Central European countries have generally improved, trends in many post-Soviet countries have fluctuated or stabilised, but not improved. Third, the social gradient in health has been persistent but stable in western European populations while, as far as data are available, it the gradient became considerably steeper in Central and Eastern Europe. In fact, if there is a general lesson of the post-communist societal transformation, it is the rise of social inequalities. Finally, while health differentials, both between and within populations, are consistent with levels and trends in socioeconomic indicators, the omnipresent social gradients in health are only weakly explained by economic factors; this suggests an important role for health behaviours, conventional risk factors and psychosocial factors. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Kvalitativno analiticka metodologija uvedena je u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godina u tri 15 znacajna podrucja javnozdravstvenog djelovanja: 1. Poratno stanje, oskudna sredstva te potreba da se sto prije utvrdi stanje i pokrene akcija utjecale su na izbor metodologije brze procjene Rapid appraisal kako u procjeni zdravstvenih potreba zajednice tako i u procjeni uspjesnosti javnozdravstvenih intervencija. Najpopularnija i najcese koristena, meu hrvatskim Zdravim gradovima, je Metoda brze procjene zdravstvenih potreba RAP - Rapid Appraisal to Asses Community Health Needs koju je, u razdoblju od 1996. Komparativne prednosti ove metode, u odnosu na klasicne pristupe procjeni zdravstvenog stanja su: brzina provedbe, ne velika potrosnje vremena, strucnjaka i financijskih sredstava, participativnost, osjetljivost, valjanost, akcijska orijentiranost i odrzivost postignua. Akademski kredibilitet ove metode ojacan je uspostavljanjem vrlo striktnih pravila pri izboru sudionika, panelista te procesom triangulacije izvora informacija i istrazivaca. Kvalitativno analiticki pristup koristen je i kod razvoja modela za brzu procjenu ucinkovitosti javnozdravstvenih intervencija. Retrospektivnom studijom 44 uspjesno provedenih intervencija iz pet gradova: Liverpool, Sandwell, Bec, Pula i Rijeka iznaeni su pokazatelji uspjesnosti kojima je mogue procijeniti ucinak intervencije unutar kraeg vremenskog okvira mjerei nekoliko dimenzija uspjesnosti: I. Ucinak na makro-okruzenje - procjena postignutog stupnja promjene u politickom okruzenju II. Ucinak na korisnika projekta pojedinca, grupu, zajednicu u smislu jacanja korisnika i utjecaja na zdravlje III. Monitoring uspjesnosti procesa implementacije intervencije. Studije kompleksnih, uz zdravlje vezanih, ponasanja kao npr. Upravo se ovdje fenomenoloski pristup, kojim se nastoji razumjeti ljudsko ponasanje kroz dozivljavanje samih sudionika, pokazao najucinkovitijim. Koristei kvalitativne metode gledanjem, slusanjem i ucenjem od sudionika procesa lokalni su istrazivaci poceli postupno razumijevati studirani fenomen u kontekstu vlastitog socijalnog okruzenja. Velika ideoloska bliskost filozofije i prakse unaprjeenja zdravlja s pretpostavkama i procedurama naturalistickog pristupa olaksala je uvoenje kvalitativnih metoda u praksu hrvatskog javnog zdravstva. Unapreenje zdravlja vjeruje u sposobnost pojedinaca neprofesionalaca da generiraju korisno znanje i uvid, dok kvalitativne metode daju istrazivacku vrijednost znanstveni legitimitet pojedinacnom, subjektivnom iskustvu. Obje imaju tendenciju da budu induktivne i idu od specificnog prema openitom. U unaprjeenju zdravlja vjeruje se da rjesenje problema moze doi odozdo prije nego li odozgo od nacionalne razine i profesionalnih eksperata , isto kao i u kvalitativnim istrazivanjima gdje se polazi od ideje da se koncepti i obrazlozenja najbolje generiraju odozdo, od specificnih empirijskih podataka, prije nego li odozgo, od generalne teorije. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia PRISTUP TESKO DOHVATLJIVIM GRUPAMA BOZICEVI I Medicinski fakultet sveucilista u Zagrebu, Zagreb Hrvatska 16 Podtema Subtopic: DRUSTVENE ODREDNICE ZDRAVLJA ­ Nejednakosti u zdravlju SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health Usmena izlaganja Oral presentations DIZ - 314 FILOZOFIJA ZDRAVLJA ­ POMAK OD ANALITICKE K HOLISTICKOJ PARADIGMI SERCAR D1 , Stambolovi V2 , Lang S3 HTA, Zagreb, Hrvatska Komisija za tradicionalnu medicinu Ministarstva zadravlja Srbije, Beograd, Srbija 3 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 1 2 U kasnim osamdesetim godinama zacrtane su «nove» holisticke paradigme politike, edukacije, zdravlja i ekonomije. Nasuprot specijalizaciji i analitickom pristupu, multidisciplinarnost i sinteticki pristup daje nove i drukcije odgovore. Najvei probem u holistickoj znanosti je ontoloske prirode. U okvirima statistickih «alata» zavisne i nezavisne varijable, slijepih i duplo slijepih testova nemogue je istrazivati meuodnose dijelova i cjeline, sto cini temelj holistickog pristupa. Multifaktorijalna analiza mozda je tek korak prema valjanoj metodi. Dok se clastering tek treba potvrditi u praksi - da se pomou ove metode mogu donositi znacajni zakljucci. Danas je ve prihvaeno da osim racionalne IQ inteligencije, postoje i druge vrste inteligencija. Na primjer, emocionalna EQ , prakticna PQ i spiritualna SQ inteligencija. Razlicitost logika razlicitih inetligencija omoguuju holisticka istrazivanja. Demokracija je vladavine veine nad manjinom. No, evolucija demokracije donosi i postivanje razlicitosti. Osim postivanja prava manjih, «marginalnih» grupnih entiteta, donosi i postivanje osobne individualnosti. Od pobjednika-porazenih win-lose , tezi se rjesenjima pobjednik-pobjednik winwin. Takvo rjesenje treba osmisliti u odnosu na analiticke i holisticke medicinske sustave. Preventiva je u srzi holistickog pristupa zdravlju! Odgovor na znacajan porast stresova u suvremenom nacinu zivota moze se nai u redovitom i usklaenom bavljenju svim razinama ljudskog bia: smanjenju kemijskog zagaenja ekologija i primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, odnosno tjelesnoj, emocionalnoj, mentalnoj i spiritualnoj higijeni. Ekonomsko okruzenje nedvojbeno utjece na ostvarivanje kvalitete zivljenja cijele drustvene zajednice; danas globalizirane do nedavno nezamislivih razmjera! Primjenjujui teoriju sustava, paradigmatski slicno kao u kibernetskoj psihoterapiji, izlozio bih viziju organizacije holisticke medicinske brige o zdravlju... To je nadogradnja jednog vrlo zanimljivog primjera koji je osmislio i facilitira prakticnu primjenu prof. Vuk Stambolovi u Srbiji. Takoer, u negativnom smislu, zanimljiv je nedavni 2005. Sustav je osmisljen kroz diskusije s prof. Vukom Stambolovicem i prof. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Povezanost obrazovanja i zdravlja od posebnog je interesa stoga sto se obrazovanje stjece u ranoj zivotnoj dobi te stoga trajno utjece na zdravlje pojedinca. Istrazivanja upuuju da je obrazovanje, za razliku od osobnih primanja, percepcije vlastitog ekonomskog statusa ili vrste posla koje ispitanik obavlja, puno manje optereeno smjerom uzrocno-posljedicne povezanosti sa zdravljem. Cilj istrazivanja: Na uzorku ispitanika u Republici Hrvatskoj, a primjenom boodstrap metode podaci se mogu primijeniti na punoljetne stanovnike Republike Hrvatske. Provedeno je istrazivanje s ciljem da se ispita povezanost razine formalne edukacije s osjeajem subjektivnog dusevnog i tjelesnog zdravlja. Metoda istrazivanja: U istrazivanju su koristeni podaci Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. U istrazivanju je sudjelovalo 8806 osoba 31. Instrument je bio Hrvatska zdravstvena anketa. Rezultati: Prema obrazovnom statusu, u skupini s nizim obrazovanjem nezavrsena i zavrsena osnovna skola te srednjoskolsko obrazovanje bilo je 7607 ili 86,38% ispitanika, a u skupini s visim obrazovanjem zavrseno vise ili visoko obrazovanje 1199 ili 13,62%. Povezanost formalne edukacije sa subjektivnim osjeajem dusevnog zdravlja pokazuje da je razlika kod muskaraca nizeg obrazovnog statusa 7,65%, a kod zena 7,90%. Utvrena razlika u osjeaju tjelesnog zdravlja kod muskaraca iznosi 3,5%, a kod zena 8,6%. Primjenom bootstrap metode izracunato je da je u Republici Hrvatskoj kod muskaraca nizeg obrazovanja osjeaj dusevnog zdravlja nizi za 6,4%, a kod zena razlika iznosi 7,1%. Razlika u vrijednosti osjeaja tjelesnog zdravlja u Republici Hrvatskoj kod muskaraca viseg i nizeg obrazovanja je 2,5%, a kod zena 5,2%. Zakljucak: U Republici Hrvatskoj ispitanici viseg formalnog obrazovanja imaju bolji osjeaj dusevnog i tjelesnog zdravlja. Rezultati istrazivanja vazni su za strategiju intervencija na populacijskoj razini. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ - 141 SELF-RATED HEALTH AND SOCIAL CLASSES IN SLOVENIA: IS THERE ANY RELATIONSHIP? FARKAS J1, Pahor M2, Zaletel Kragelj L1,3 Chair of Public Health, Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia Department of Nursing Care, Faculty of Health Studies, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia 3 CINDI Slovenia Preventive Unit, Institute of Public Health of the Republic of Slovenia, Ljubljana, Slovenia 1 2 Aim of the study. Self-rated health is an established measure of health status and can be influenced by several characteristics of the social environment. As countries remain culturally, politically, and economically distinct, previous findings may not be directly applicable to Slovenian population. The aim of this study was to evaluate the relationship between self-rated health and self-assessed social class in Slovenian adult population. The study was based on the Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention Health Monitor database, which is updated approximately every three years by a cross-sectional survey. Prevalence per 100 population of poor self-rated health was determined. Logistic regression was used to determine unadjusted and adjusted gender, age, marital status, educational level, kind of work, residence community, geographical region estimates of association between poor self-rated health and self-assessed social class. Question about self-rated health was answered by 8,321 participants and 796 9. A clear decrease in prevalence of poor self-rated health from 35. In an unadjusted and age-adjusted model, the association between poor self-rated health and self-assessed social class was significant across all social classes. Our study confirmed large differences in the prevalence of poor self-rated health in different self-assessed social classes. Participants from a lower self-assessed social class reported poor self-rated health most often and should be placed in the focus of multisectoral interventional programs. DIZ - 137 SOCIO-ECONOMIC DETERMINANTS OF HEALTH IN PERIURBAN SETTLEMENT WITH MOSTLY ROMA POPULATION NIIFOROVI SURKOVI O, Ukropina S, Ac Nikoli E, Gruji V, Mijatovi Jovanovi V Institute of Public Health of Vojvodina, Faculty of Medicine Novi Sad, Serbia Srijeda Wednesday 13 Listopad October Aim: To determine demographic characteristics, educational level, economic, social status and healthcare accessibility in periurban settlement with mostly Roma population located within the City of Novi Sad. Methodology: The survey was conducted by trained interviewers during 2010 using special questionnaires designed for housing and households. All inhabitants and households in periurban settlement Veliki Rit with mostly Roma population located within the City of Novi Sad were included into the survey. Results: The survey has registered 788 households and 2,751 inhabitants of Veliki Rit settlement. More than one third of houses have no individual address, 42% have running water supply only in the backyard. More than one half of the houses have dirt road access, 30% have non-solid material walls, accompanied with over 50% roof coverings constructed of non-solid material. Almost 60% of houses have no floor covering, but solid ground or concrete. Half of the households have outdoor restrooms with no flushing capacities. Demographic characteristics differ from general population and indicate that the target population is young. A quarter of the population receives social support and every fifth household earns income by collecting recycling materials and waste. Half of the adult population has incomplete or complete elementary school, 77% of young adults are unemployed. Although more than 90% have health insurance, only 7. Most of them 90% declared receiving treatment in primary health care centre PHC and 78. Conclusion: Socio-economic determinants in periurban settlement with mostly Roma population indicate poor housing and sanitation conditions, low level of education, high percentage of unemployment, low level of health consciousness and lack of preventive health care use, which has led to health problems physical, mental and social attributable to undeveloped countries. This survey gives us a database on socio-economic and demographic profile of periurban population, and can be used to define health and social programs for increasing integration of Roma population into the society, and improving their social and health status. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. All these factors are expressed within individual health perception. Wealth index and financial status followed by occupation and educational level represent a life standard indicator. Aim: To determine the connection between self-perception of health and life satisfaction and Wealth Index in children aged 7-19 in Vojvodina. The pool in Vojvodina included a total number of 672 examinees aged 7-19. The DHS Wealth Index Demographic and Health Survey Wealth Index is used as an indicator of financial status. The Wealth Index itself is a complex indicator formed on the basis of a great number of variables, like living conditions, possession of various properties etc. According to that indicator, examinees are classified in five socio-economic categories quintiles : from the poorest ­ the first quintile to the wealthiest ­ the fifth quintile. Results: Out of the total number of the examined children, 50. The analysis was carried out in three age categories. Most of the children estimated their health as very good or good 89. It is obvious, but not statistically significant, that there exists the difference of self-perception of health regarding to Wealth Index. The average rating of satisfaction with present living on the scale of 0-10 was 8. Out of nearly two thirds of children and adolescents 61. Conclusion: Financial circumstances significantly influence health self-perception and life satisfaction of children and adolescents. Key words: Health self-perception, life satisfaction, DHS Wealth Index, children Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ- 121 GAY AB NORMALITY AND HIV TESTING KOLARI B1,2 1 2 Medicinski fakultet Sveucilista u Rijeci, Rijeka, Hrvatska Zavod za javno zdravstvo Zagrebacke zupanije, Zagreb, Hrvatska There were several studies conducted with the aim of obtaining the information on the sexual risk behavior of Croatian men who have sex with men MSM. Majority of the respondents more than 80% thought that regular condom use can prevent HIV infection. Almost half of the respondents 49% have never been tested on HIV, and approximately one quarter had only one test in a lifetime. While more than 90% of examinees stated having oral intercourse with man in the last twelve months, less than 25% have never used a condom during such intercourse. About 40% used a condom at each anal 20 intercourse and about 20% never. The rate of condom use during last anal intercourse was 50% and about 70% of those who used a lubricant had chosen a correct water-based product. The presented data suggest that Croatian MSM is engaged in high-risk behaviors. Reason for such - auto destructive - behaviors is probably connected to the poor self-image sexual shame, internalized homophobia, formal stigmatization, sense of life... Nevertheless, the first step to be taken is to increase the rate of testing introducing the option of testing in gay-venues , the awareness of the HIV status and risks. These are the basics of harm-reduction programs needed to be strengthened in Croatia. Kakvo je bilo glediste ranog psihoanalitickog kruga na problem homoseksualnosti? Zasto je homoseksualnost u psihijatriji isprva oznacena kao poremeaj, a naknadno brisana iz klasifikacije mentalnih poremeaja? Je li odluka Americke psihijatrijske udruge o uklanjanju istospolne orijentacije iz Dijagnostickog i statistickog prirucnika Americke psihijatrijske udruge iz 1973. Tko je uope taj tko odlucuje je li neki oblik ponasanja znak poremeaja ili je rijec o varijaciji u okviru zdravlja? Koji su uobicajeni argumenti kojima dio cesto manjkavo informirane strucne javnosti opravdava oznacavanje homoseksualnosti bolesu? Koji su argumenti u prilog razumijevanju homoseksualnosti kao varijacije? Zbog raznolikih formi socijalnih pritisaka osobe istospolne orijentacije trpe znacajne posljedice, koje se dijelom ocituju kroz znacajno veu zivotnu prevalenciju niza psihijatrijskih poremeaja u toj populaciji. U radu se nastoji skrenuti paznja na opravdanu pretpostavku da bi svaki lijecnik, kao potencijalni nositelj aktivnosti na unapreenju drustvenih stavova, te korekciji predrasuda prema homoseksualnosti, morao biti dostatno informiran o psihologiji i sociologiji istospolne orijentacije. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Ovakav nacin rada doveo je do niza nejasnoa, izmeu ostalog i situacije da dvije osobe za istu vrstu osteenja, ovisno o u kojem tijelu se vjestace, mogu imati razlicite postotke osteenja, a samim time i opseg prava. Da bi se osiguralo izjednacavanje mogunosti za sve osobe s invaliditetom u narednom periodu je, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te Nacionalnoj strategiji za izjednacavanje mogunosti za osobe s invaliditetom, potrebno izraditi jedinstveni sustav vjestacenja za osobe s invaliditetom. Metode: Slijedei preporuke Svjetske zdravstvene organizacije SZO te cinjenicu da je Hrvatska ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, u kojoj definicija invaliditeta ukljucuje i vaznost interakcije osobe s invaliditetom i njezine okoline, clanovi intersektorske radne skupine pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi odlucili su da se u procjeni uzrok invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti osobe komplementarno koriste Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih stanja MKB-10 te Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja MKF. Rezultat: Da bi se ostvario drustveno medicinski model invaliditeta, kao osnova rada Jedinstvenog tijela vjestacenja, izraena je, temeljem dosadasnjih propisa i MKB-a, Jedinstvena lista osteenja organizma te, temeljem MKF-a, Lista za ocjenu stupnja osteenja funkcije te procjenu razine potpore. Da bi se takav model ostvario i implementirao u procjenu invaliditeta potrebno je valorizirati osteenje te funkcioniranje osobe. Kod nacina valorizacije obje vrste osteenja postoje odreene dileme clanova gore navedene radne skupine. Zakljucak: Za utvrivanje najboljeg nacina valorizacije osteenja organizma i funkcionalnih sposobnosti u naredne dvije godine potrebno je detaljno razraditi stvorene osnove sto je ujedno i poziv svim zainteresiranim strucnjacima raznih profila lijecnici raznih specijalnosti, psiholozi, defektolozi itd. Srijeda Wednesday DIZ - 328 NEJEDNAKOSTI U ZDRAVSTVU ­ TERENSKO ISTRAZIVANJE 2010. BENKOVI V1, Stulhofer A1, Pristas I2, Stevanovi R2 1 2 13 Listopad October Filozofski fakultet, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia Tehnoloske inovacije, ekonomski razvoj i poveana ucinkovitost zdravstvene njege prati produzenje ocekivanog trajanja zivota. Usporedo, poveavaju se razlike zdravstvenih ishoda meu razlicitim socioekonomskim grupama svih drustava. Socioekonomske promjene, povezane sa specificnim promjenama u sustavu zdravstvene njege Hrvatske, nezdravi stilovi zivota kao posljedica niskog ekonomskog i obrazovnog statusa, znacajno pridonose razinama jednakosti u zdravlju i zdravstvenoj njezi tj. Podaci koji opisuju ovu situaciju u Hrvatskoj su relativno slabi. Metodologija: Instrument je kreiran koristei niz cestica iz srodnih instrumenata, te delphi consensus metodom. Anketa je provedena na uzorku od 1000 stanovnika RH u dobi izmeu 25 i 70 godina. Uzorak istrazivanja planiran je kao proporcionalni probabilisticki uzorak iz 6 regija RH. Unutar svake regije, uzorak je planiran kao tro-etapni probabilisticki uzorak stanovnistva regije u dobi 25-70 godina. Cilj: Cilj istrazivanja bio je analizirati moguu uzrocno-posljedicnu povezanost socijalno-ekonomskih obiljezja s ponasanjima koja utjecu na zdravlje, te koristenje zdravstvenom zastitom, zatim procijeniti broj ljudi koji u Hrvatskoj snosi posljedice pojedinih aspekata nepravicnosti u zdravlju, te kvantitativno odrediti apsolutne i relativne razlike u zdravlju za odabir pokazatelja koji najbolje odgovaraju 22 istrazivanoj skupini i aspektu zdravlja. Najslabija povezanost je zabiljezena izmedju zdravlja i socijalne povezanosti. Kada se analiza provede odvojeno prema spolu, kod muskaraca su sva 4 prediktora podjednako povezana sa zdravljem, a kod zena, zanimljivo, socijalna povezanost nije znacajni prediktor zdravlja. Odjel socijalne medicine preuzima provoenje Programa od Epidemioloskog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primirsko-goranske zupanije Kao polaziste nastavka provoenja Programa odreeno je utvrivanje nacina pristupa romskoj populaciji. U tu je svrhu ostvarena suradnja s Centrima za socijalnu skrb te postojeim udrugama i zajednicama Roma i Askalija na podrucju Zupanije. Temeljem njihova iskustva i iskustva Epidemioloskog odjela provoditelji programa odlucili su svoje aktivnosti usmjeriti prosvjeivanju roditelja romske djece. Temeljem podataka o socioekonomskom i drustvenom polozaju romske populacije odreene su prioritetne teme za edukaciju. Polaznicima edukacija podijeljene su edukativne brosure «Prevencija ozljeivanja male djece». U sklopu Programa u tijeku je ispitivanje zdravstvenih potreba romske populacije. Koristi se anketni upitnik SF36, validirani strukturirani instrument. Rezultati: Odaziv je bio najbolji u romskom naselju u Omislju gdje smo edukacijom obuhvatili sve zene koje zive u naselju. Losiji odaziv bio je u gradu Rijeci od ocekivanih 90 edukacijama se odazvalo 25 sudionica , dok jos nikakvu suradnju glede edukacija nismo uspjeli ostvariti s romskom manjinom na podrucju Gorskog kotara. Zakljucak: Obzirom da o zdravstvenom stanju i zdravstvenim potrebama romske populacije nema puno podataka potrebno je pojacati istrazivanja u tim segmentima. Postoji problem u otezanom pristupu romskoj manjini zbog njihovih tradicionalnih i rigidnih odnosa te meusobnoj razjedinjenosti i netrpeljivosti stoga je potrebno vise poraditi na tom planu. Korisnost Programa ocituje se u nastojanju poboljsanja drustvenog i gospodarskog polozaja Roma te uklanjanju dugogodisnje marginalizacije i diskriminacije romske manjine. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Nejednakosti u zdravlju posljedica su drustvene nejednakosti i nejednakih zivotnih mogunosti. Zivotni uvjeti i mogunosti u urbanim sredinama razlikuju se od onih u ruralnim pa se ocekuje postojanje nejednakosti u zdravlju tih dviju skupina stanovnistva. Cilj: Analiza dostupnih zdravstvenih pokazatelja urbanog i ruralnog stanovnistva Varazdinske zupanije u svrhu detekcije eventualnih nejednakosti u zdravlju tih dviju skupina stanovnistva. Metode: Obrada rutinskih zdravstveno statistickih podataka koji se prikupljaju na lokalnoj i drzavnoj razini. Iz dostupnih podataka izracunate su grube stope opeg i specificnog mortaliteta te postotni udjeli. Rezultati: Ruralno stanovnistvo R Varazdinske zupanije u 2006. Manji je postotak umiranja u zdravstvenoj ustanovi kod ruralnog nego kod gradskog stanovnistva, a vei postotak umiranja od bolesti od koje prethodno nisu uope bili lijeceni. Prosjecna stopa specificnog mortaliteta od malignih novotvorina gradskog stanovnistva vea je u odnosu na seosko stanovnistvo. Zakljucak: Ruralno stanovnistvo u Varazdinskoj zupaniji losije je obuhvaeno mjerama preventivne zdravstvene zastite, manja je zdravstvena prosvjeenost te dostupnost zdravstvene sluzbe sto utjece na vei opi i specificni mortalitet od najcesih uzroka smrti. U cilju postizanja jednakosti u zdravlju potrebno je preventivne programe ciljano usmjeravati prema ruralnom stanovnistvu, unaprjeivati socijalne odrednice zdravlja na selu prijevoz, zaposlenost, infrastrukturu, zdravstvene kadrove te poboljsati dostupnost zdrave, raznovrsne, po cijeni prihvatljive hrane te sportsko-rekreativnih i kulturno-drustvenih sadrzaja u ruralnim sredinama. Metode: U radu su koristeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obuhvaeni u bazi podataka o porodima i prekidima trudnoa zabiljezenim u zdravstvenim ustanovama u razdoblju od 2002. Za obje skupine ispitanica prikupljeni su podaci o dobi, broju zive djece, bracnom 24 statusu, obrazovanju i radnom statusu. Istrazivanjem nisu bili obuhvaeni osobni identifikacijski podaci ispitanica. Za analizu razlika izmeu skupina zena s abortusom i onih koje su rodile koristena je logisticka regresija, a za prepoznavanje paterna rizicnih cimbenika korespondencijska analiza. Rezultati: U razdoblju od 2002. U skupini zena s legalnim prekidom trudnoe, vei je udio: neudatih 23,8% naprema 5,4% , onih s 2 i vise zive djece 52,8% naprema 17,8 % , onih koje nisu zavrsile skolovanje 7,2 % naprema 1,6 % , nezaposlene su 17,4 % naprema 10,0 % , imaju status domaice 12,4 % naprema 9,9% te imaju 8 i manje godina zavrsene skole 12,5% naprema 7,4 %. Sto je broj godina zavrsene edukacije manji raste udio onih koje zavrsavaju abortusom. Rezultati korespondencijske analize meu zenama s legalnim prekidom trudnoe izdvajaju one mlae zivotne dobi, nize razine edukacije te skupine onih s veim brojem prethodno roene zive djece i nerijesenim socijalnim statusom skolovanje, nezaposlenost. Zakljucak: Zdravstvenu politiku i intervencije na podrucju reproduktivnog zdravlja treba razvijati vodei racuna o razlicitim skupinama zena koje su pod poveanim rizikom za odluku na abortus, meu kojima se isticu one koje su u braku, imaju dvoje i vise djece, one mlae zivotne dobi, nizeg su stupnja edukacije i imaju losije socioekomomske prilike. Rezultati pokazuju da se legalni prekid trudnoe jos uvijek koristi kao mjera kontracepcije te da je potrebno razvijati programe planiranja obitelji koji obuhvaaju i primjenu mjera kontracepcije. Srijeda Wednesday 13 Listopad October DIZ - 321 POVEZANOST OBRAZOVANJA I MATERIJALNOG STANJA S TJELESNIM I DUSEVNIM FUNKCIONIRANJEM BENKOVI V1, Polasek O2 1 2 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. U istrazivanju su koristeni podaci iz Hrvatske zdravstvene ankete 2008. Hrvatsku zdravstvenu anketu 2003. Prvobitno anketiranje provedeno je 2003. Koristena su dva pokazatelja ­ zbirna sastavnica tjelesnog zdravlja engl. Obrazovanje je bilo iskazano kao stupanj zavrsenog skolovanja, a materijalni status je iskazan kao subjektivan dojam ispitanika. U analizi je koristen Spearmanov rang test. Dobiveni rezultati odraz su slozenog meuodnosa obrazovanja i materijalnog stanja kao pokazatelja socioekonomskog statusa s pokazateljima zdravlja, pa tako i tjelesnog i dusevnog funkcioniranja. Uz primarno oboljelog ugrozeno je zdravlje njegove obitelji i zdravlje sire drustvene zajednice. Od pasivnog pusenja do transmisije bolesti naslijeem, od narusenih obiteljskih odnosa do prijenosa prateih zaraznih bolesti ­ sve su to razliciti tipovi problema koji mogu negativno utjecati na zdravlje okoline oboljelog. Podijeljena u tri nivo, ukupna slika problematike ovisnosti ukazuje na brojne opasnosti. Konzumacija duhana i alkohola ima znacajne posljedice na trudnou i naslijee, dok konzumacija kokaina ili heroina ima devastirajue posljedice na gospodarstvo obitelji. Pasivno pusenje duhana je gotovo nemogue izbjei, dok konzumacija alkohola ne zagauje okolinu u istoj mjeri. Krvlju prenosive bolesti koje se stjecu intravenoznom konzumacijom droga predstavljaju potencijalni izvor zaraze za ukuane, dok konzumacija ekscitacijskih droga nema infektivni potrencijal. Javnost nije svjesna kompleksnosti meupovezanosti zdravlja pojedinca i okoline. Javna osuda i presutno prihvaanje pojedinih oblika ponasanje ovisnika nije uvijek utemeljena na racionalnim principima. Konzumacija i zloupotreba legalnih sredstava ovisnosti drustveno je prihvatljivija u usporedbi s koristenjem nelegalnih sredstava bez obzira na jacinu utjecaja i potencijal stete koju uzrokuje. To se osobito odnosi na primjer pusenja u restoranima ili tijekom trudnoe te prigodnu zloupotrebu alkohola i upravljanje motornim vozilom. S druge strane koristenje nekih od nelegalnih sredstava u zatvorenom krugu punoljetnih dobrovoljaca koji apstiniraju od upravljanja motornim vozilom predstavljaju mnogo manju ugrozu zdravlja okoline. Promatranje problematike konzumacije psihoaktivnih tvari iz te perspektive otvara mogunost drugacijeg definiranja bolesti ovisnosti, rizika za zdravlje i zivotnog stila. Zdravstveni profesionalci moraju dobro poznavati potencijalnu stetnost pojedinih sredstava na svim nivoima, prepoznati rizike za zdravlje konzumenta i rizike za zdravlje okoline, prepoznati razvijenu bolest ovisnosti, te racionalno i adekvatno intervenirati prema oboljelom pojedincu i prema ugrozenim osobama iz okoline. Aktivnosti koje provodimo ukljucuju podjelu igala, strcaljki, kondoma, edukativnog materijala i pomonog pribora kroz direktan rad, tzv. Glavni cilj programa je smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica koristenja droga s naglaskom na promjeni ponasanja koje vodi sprjecavanju sirenja HIV-a, hepatitisa B i C kao i ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti. Program se temelji na metodama vanjskog outreach rada koji ima za cilj doi u kontakt s korisnicima programa gdje se oni nalaze te se zbog specificnih uvjeta zivota u Gradu Zagrebu kvartovsko funkcioniranje zivota u Gradu , organizira mobilna jedinica za izmjenu pribora, tzv. Dva dostavna vozila se zaustavljaju na ukupno 11 lokacija u Gradu, uz mogunost da korisnici nazovu ili posalju poruku na mobitele outreach tima te dogovore mjesto i vrijeme za dostavu pribora program: ZAGREB- ZOVI. Svi programi se temelje na anonimnosti, povjerljivosti i zastiti privatnosti nasih korisnika. Svi korisnici su dobrodosli da koriste usluge i dobiju pribor i edukativni materijal od Udruge, a program pripada tzv. Na taj nacin se smanjuju potencijalne barijere koje sprjecavaju korisnike da koriste ponuene usluge te je time ucinak na sprjecavanje sirenja zaraznih bolesti vei. Intravenski korisnici droga - punoljetne osobe koje koriste sredstva intravenski ali poneka osoba i intramuskularno koristi steroide mogu zatraziti usluge Udruge LET kroz direktan kontakt, preko vrsnjackih edukatora ili svojih poznanika. Korisnici su veinom mlade osobe sklone rizicnom ponasanju. Vanjski radnici dijele letke po ljekarnama, domovima zdravlja i ambulantama ope medicine kako bi informacija o ovom programu dosla do sto veeg broja krajnjih korisnika. To su takoer i mlade osobe pod rizikom koje koriste drogu i alkohol te se okupljaju po parkovima, igralistima oko skola i vrtia te parkiralistima, pogotovo u kasnim vecernjim satima. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. It is also the time of forming subgroups, the time in which intolerance emerge. There is evident appearance of subgroups formation, and between boys it is common to try out masculine qualities, e. In this context, it is interesting to observe reactions toward different individual, the one that is seen week in the group, the one that should be excluded by the group rules. Basicaly we can tell that it is about usual social behaviour that is accepted in connection to male and female gender image. Behaviour that is result of numerous previous educational, breeding, identification and hereditary psychobiological caracteristics. Narrow and wider social environment family, school, society usually sup- 27 ports traditional attitudes toward masculinity and femininity, and in a way apperance of stigma rise. The aim of this theoretical work is to raise discussion about the ways of how to strengthen social, narrow and wider, context to deminish stigmtisation and protect minorities from common ways of excluding from majority of the population. Is Croatian society ready to work on it? JZI - 206 RAD CENTRA ZA DOBROVOLJNO SAVJETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV U ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ZUPANIJE U PULI VALI J, Skopljak V Zavod za javno zdravstvo Istarske zupanije, Pula, Hrvatska Cilj: Cilj je analizirati rad Centra za anonimno, dobrovoljno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u Zavodu za javno zdravstvo Istarske zupanije od ozujka 2006. Metode: Tijekom savjetovanja i testiranja ispunjeno je 254 upitnika. Analizirani su podaci o spolu, dobi, zaposlenju, mjestu stanovanja, rizicnom ponasanju, seksualnoj opredijeljenosti, zastiti, broju partnera. Na kraju savjetovanja i testiranja korisnik je ispunio i anonimni evaluacijski upitnik. Rezultati: Najcese su se Centru obratile mlade osobe, u dobi od 20 ­ 29 godina, njih 129 51,0% i 30 ­ 39 godina, njih 82 32,2% , muskog spola u veini 171 , srednje strucne spreme 161 , iz grada 165 , trenutno zaposleni 171. Podjednako su to bile osobe u stalnoj vezi 96 ili samci 99. Povod dolaska u Centar je u najveem broju slucajeva bio spolni odnos bez zastite nekad u proslosti 181 , kao i u posljednjih 6 mjeseci 172. Prema seksualnoj opredijeljenosti u veini su to osobe sa sklonosu prema suprotnom spolu, njih 226 89,0% , osoba sa sklonosu prema istom spolu bilo je 18 7,1% , a prema oba spola 10 4,0%. U trajnoj vezi najcese ne koriste kondome 74 ili ponekad 62 iz razloga sto vjeruju svojim partnerima, dok u vezama izvan trajne veze kondom koristi uvijek njih 47, najcese 48, ponekad 46, a nikad njih 25. Zakljucak: Analizom dobivenih podataka zakljucujemo da se otvaranje Centra u Istarskoj zupaniji pokazalo opravdanim. Uocava se maleni broj osoba koje imaju istospolne odnose, dok se niti jedna osoba koja se bavi prodajom seksualnih usluga nije obratila Centru, sto ostaje cilj daljnjeg rada Centra. U najveem broju 155 se korisnika izjasnilo da bi svojim prijateljima preporucilo savjetovanje i testiranje u Centru, kao sto ih je i potaklo da ubudue promijene svoje rizicno spolno ponasanje 93. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia JZI - 32 DRUg RELATED DEATHS IN THE SPLIT-DALMATIA COUNTY 1997-2007 MARASOVI SUSNJARA I1, Smoljanovi A1, Definis Gojanovi M2 1 2 Public Health Institute of Split and Dalmatia County, Split, Croatia Department of Forensic Medicine, Clinical Hospital Centre Split, University of Split, School of Medicine, Split, Croatia The EMCDDA European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction definition of drug-induced deaths refers to deaths overdosing directly caused by the consumption of one or more drugs, of which at least one is illicit. Aim: The aim of the present study is to explore the frequency of all drug-induced deaths in the SplitDalmatia County in 1997 ­ 2007 timeframe, and to analyze some of the characteristics of these deaths so as to help targeting preventive policies. Results: There were 190 drug-induced deaths in the observed 11-year period. The majority of 105 55% deceased were 25-34 years old, and 92% 175 of them were male. The average age of all deceased was 31. Almost three quarters of the deceased were single and more than three fifths were unemployed. The most common place of death was at home. Out of all examined cases, the majority of druginduced deaths 93 or 61% were attributed to heroin. Heroin was the sole cause of death in 35 23 % cases. Methadone was the cause of death in 24 16% cases. Cocaine deaths were also rare 1%. It is important to note that three fifths 56% of the cases involved multi-substance use, with an evident trend towards the establishment of such an abuse pattern. Conclusions: The facts present herein call for further response from the medical profession, as well as for active socio-political steps taken against drug addiction. DIZ - 42 MOBING - IZAZOV ZDRAVLJU RAZI D1, Leskur A1, Eterovi M1, Drugovi D1, Razi A2 1 Srijeda Wednesday 2 Dom zdravlja Zagreb - Centar, Zagreb, Hrvatska Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zagreb, Hrvatska 13 Listopad October Cilj: Cilj rada je ukazati na vaznost i potrebu zdravstvenih pregleda osoba izlozenih psihofizickom zlostavljanju na radnom mjestu, odnosno sprijecavanje pogorsanja njihovog postojeeg zdravstvenog stanja koje je naruseno djelovanjem mobinga te pruzanje pravovremene pomoi radi sto brzeg vraanja u kvalitetan zivot. Ispitanici i metode: Analizirano je136 zdravstvenih kartona pregledanih osoba u dobi od 24 do 63 godine, razlicitih zanimanja, koje su najmanje 8 mjeseci bile podvrgnute mobingu. Od toga su 98 72,05 % bile zenskog spola, a 38 27,95 % muskog spola. Zdravstveni podaci su dobiveni anamnestickim i klinickim pregledom, psihologijskom obradom te na temelju postojee medicinske dokumentacije. Medicinska obrada se obavezno sastoji od pregleda specijaliste medicine rada, psihijatra i psihologa, koji sacinjavaju strucni tim, te laboratorijske obrade, KKS, GUK, urin, ukljucujui masnoe u krvi i gama Gt, kao i EKG nalaz. Nakon zavrsene timske obrade, pacijentu se osobno urucuje izvjese o rezultatima pregleda sa svim nalazima i medicinskim uputama. Po potrebi zlostavljanim se osobama propisuje medicinska terapija i pruza siroka psiholoska potpora, davanjem savjeta te provoenjem grupne i individualne terapije. Rezultati: Ovisno o intenzitetu i trajanju mobinga, psihickom profilu te postojeem zdravstvenom stanju, javljaju se razliciti psihofizicki poremeaji. U anamnezi pacijenata najcese se spominju umor, nesanica, gubitak koncentracije, osjeaj stezanja i bol u prsima te probavne smetnje. Na pregledu se najcese nalazi poremeaj prilagodbe i anksiozno-depresivni poremeaj 122 osobe, 89,70% , povisen krvni tlak 65 osoba, 47,80% , cir na zelucu 5 osoba, 3,67% , hipertireoza 14 osoba, 10,29% , razlicite promjene na kozi 25 osoba, 18,38% , poremeaj probave uz ucestale stolice 47 osoba, 34,56% , poremeaj ciklusa 28 zena, 28,57 %. Od laboratorijskih nalaza S-LDL kolesterol povisen kod 75 osoba 55,14% , H-DL povisen kod 31 osobe 22,79% , te patoloski EKG kod 21 osobe 15,44%. Zakljucak: Negativan stres uzrokovan mobingom kod nekih osoba uzrokuje stetne ucinke na organizam s ozbiljnim i trajnim narusavanjem zdravlja, radne sposobnosti i kvalitete zivota. Specificnom organizacijom pregleda i nacinom praenja mobingiranih osoba u nasoj ustanovi, aktivno sudjelujemo u prevenciji stetnog utjecaja mobinga na zdravlje covjeka, a sire, u smanjenju njegovih negativnih socioekonomskih ucinaka. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. The tool has been piloted in five sub-regions of Europe to examine its relevance and applicability, as well as the suitability of the methods used. The poster presents results obtained from pilot testing in Bosnia and Herzegovina, representing South Eastern European Region. Methods: The EURO-PREVOB policy analysis tool comprises two components: policy checklist and community questionnaire. Policy checklist assesses the development and implementation of policies related to food and nutrition, physical activity and inequalities in obesity using a life course and settings approach. Community questionnaire comprises food environment component and built environment component and examines indicators of food and built environments in areas of varying socioeconomic levels. Results: The Policy Checklist provided a detailed overview and inventory of policies relevant to obesity that exist in a wide range of sectors at national and entity levels in Bosnia and Herzegovina as well as insight into their strengths and weaknesses with regards to their response to obesity and socioeconomic inequalities. The Community Questionnaire was easily applicable, thus enabling efficient collection of data on environmental indicators at the community level, regardless of the specificity of the local context and of the socioeconomic level of the areas examined. Conclusion: Policy Analysis Tool proved to be an applicable, useful and relevant tool for identifying and assessing implementation of policies related to nutrition, physical activity and obesity in Bosnia and Herzegovina where circumstances are highly country-specific; it is suggested that it may also be useful tool and possibly easier to use in more developed countries of the sub-region. Conflict of Interest: None Disclosed 2. Funding: Research relating to this abstract was funded by the European Commission's 6th Framework Programme Project no. To investigate the efficiency of the Family Medicine Practitioner's FMP's intervention in primary CVD prevention PP , using the Systematic Coronary Risk Evaluation SCORE tables. The cross-sectional arm was determined regional coastal, continental and intraregional urban, rural distribution of CV risk factors. Data were collected from cross-sectional arm of the multicentric, prospective, randomized controlled, cohort interventional study CRISIC-fm,ISRCTN31857696 , conducted on representative quadruple stratiffied sample county, region, settlement size, number of patients enlisted for GP of adults in GP's care. Compared continental vrs coastal region 21. Metabolic syndrome was more frequent in males 65. In physical activity, difference exists according to settlement size: more moderate and vigorous in rural settlements 60. Binge drinking pattern is more frequent in continental area 20. Mean systolic blood pressure RRs was 131. Mean total cholesterol was 6. Uric acid level was 289. Total cerebrovascular risk was Framingham risk score 8. Regional and settlement size differences in some CV risk factors exist in Croatia smoking, overweight, obesity, central obesity, alcohol consumption, physical activity and uricemia. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Podprojekt se provodio u cilju pripreme provoenja ankete kao redovitog istrazivanja u Hrvatskoj te testiranja upitnika putem pripreme i provoenja probne ankete. Metode: EHIS je standardizirana zdravstvena anketa u EU koja se planira provoditi redovito, svake pete godine u svim zemljama clanicama EU u istoj godini u cilju dobivanja sveobuhvatnih i usporedivih podataka o zdravstvenom stanju, koristenju zdravstvene zastite i odrednicama zdravlja stanovnistva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZJZ provodio je pilot projekt temeljem standardiziranog upitnika uz prethodno odobrenje Etickog povjerenstva HZJZ-a. Uzorak je izradio DZS temeljem Popisa stanovnistva 2001. Uzorak je stratificiran prema dobi, spolu i gradskim cetvrtima. Provedba ankete je u potpunosti usklaena metodologiji koju propisuje EUROSTAT. Rezultati: Upitnik i upute za anketare prevedeni su s engleskog na hrvatski jezik. Odrzana je dvodnevna radionica za anketare. Probna anketa je provedena u razdoblju od lipnja do rujna 2009. Prije provoenja ankete ispitaniku je poslano pismo najave, a nakon dobivanja informiranog, pisanog pristanka ispitanika za sudjelovanje, anketa se provodila osobnim intervjuima face to face. Dio osjetljivih pitanja o sudjelovanju u plaanju troskova zdravstvene zastite te pitanja o navikama pusenja, pijenja alkohola i uzimanju droga ispitanik je popunjavao sam te stavljao u zatvorenu kovertu koja je pridodana glavnom upitniku. Odaziv ispitanika je bio 63% 135 ispitanika. Popunjene ankete dostavljene su u HZJZ radi unosa, obrade i analize podataka. Opis metodologije provedbe ankete sa mikropodacima bez mogunosti identifikacije ispitanika dostavljen je u EUROSTAT. Zakljucak: Provedbom probne ankete primjeena je potreba prilagodbe upitnika s obzirom na duzinu i brojnost pitanja u pojedinim modulima. Kako bi se poveao udio odazvanih ispitanika, anketu je potrebno provoditi tijekom rujna i listopada. Provoenje ankete na podrucju citave Hrvatske osiguralo bi sveobuhvatne i usporedive podatke o zdravstvenom stanju, koristenju zdravstvene zastite i odrednicama zdravlja stanovnistva. Cilj: U ovom radu ucestalost prekomjerne tjelesne tezine i debljine meu djecom skolske dobi procijenjena je razlicitim kriterijima kao preduvjet intervencije. Ucestalost prekomjerne tjelesne tezine i debljine odreena je temeljem meunarodnih 1 i nacionalnih -90. Rezultati: Prema meunarodnim kriterijima, ucestalost prekomjerne tjelesne tezine meu djecacima pri upisu u prvi razred bila je 11,6 %, u petom 18,9 % , u osmom 19,9 %, a meu djevojcicama 14,2 %, 19,4 % i 16,9 %. Upotrijebivsi nacionalne kriterije, vrijednosti su bile 4,7 %, 7,3 %, 6,6 % za djecake i 4,9 %, 8,9 %, 11,1 % za djevojcice. Ucestalost debljine prema meunarodnim kriterijima meu djecacima bila je 6,3 %, 7 % i 5,6 %, a meu djevojcicama 5,5 %, 3,1 % i 2,5 %. Prema nacionalnim kriterijima 2,7 %, 2,3 %, i 3 % meu djecacima i 0,9 %, 1,2 % i 2,8 % meu djevojcicama. Prema meunarodnim kriterijima, normalnu tjelesnu tezinu u prvom razredu imalo je 82,1 % djecaka, od kojih ju je 85 % zadrzalo u petom, 89,5 % u osmom, a od 80,3 % djevojcica normalne tezine u prvom, 88,5 % zadrzalo ju je u petom i 96,5 % u osmom. Prema nacionalnim kriterijima, od 92,7 % djecaka normalne tjelesne tezine u prvom razredu, u petom ju je zadrzalo 95 %, u osmom 97 %, a od 94,2 % djevojcica u prvom, 93,5 % zadrzalo ju je u petom i 94,4 % u osmom. Zakljucak: Dobiveni rezultati potvruju, kao i u drugim istrazivanjima, na vaznost koristenja nacionalnih kriterija za procjenu stanja uhranjenosti, kako bi se izlucila djeca s objektivnim rizicima i ukljucila u intervencijske programe za prevenciju KVB. Cole TJ, Bellizzi MC, Flegal KM, Dietz WH. Establishing standard definition for child overweight and obesity worldwide: international survey. BMJ 2000; 320:1240-3 2. Juresa v, Musil v, Kujundzi Tiljak M. Hrvatske referentne vrijednosti tjelesne mase, tjelesne visine i indeksa tjelesne mase kod djecaka i djevojcica u dobi od 6,5 do 18,5 godina. MUSI MILANOVI S1, Fister K2, Pucarin-Cvetkovi J2, Ivicevi Uhernik A1, Poljicanin T3 1 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: Izvor podataka bila je HZA 2008. Anketiranje su tijekom 2008. Podaci o visini i tezini iz kojih je izracunat indeks tjelesne mase ITM , dobiveni su od samih ispitanika u sklopu anketiranja, dok je opseg struka izmjeren. Izracunati su udjeli ispitanika s pretilosu prema kriteriju ITM30, te prema kriteriju opseg struka 102cm za muskarce i 88cm za zene. Rezultati: Ukupna prevalencija pretilosti u muskaraca prema indeksu tjelesne mase ITM30 iznosila je 25,3 % 95% CI:22,6-28,0 , a u zena 34,1% 95% CI:32,1-36,1. Prema dobnim skupinama najvea prevalencija pretilosti utvrena je u dobnoj skupini od 45-64 godine i u muskaraca 30,8% 95% CI: 26,1-35,4 i u zena 36,4% 95% CI: 33,1-39,7 dok kod mlaih za muskarce prevalencija iznosi 23,2 95% CI: 16,2-30,2 , a zene 26,9% 95% CI: 22,6-31,2 ; u skupini 65 godina prevalencija u muskaraca je 21,6% 95% CI: 17,9-25,3 , u zena 35,2% 95% CI:32,1-38,3. Ukupna prevalencija pretilosti u muskaraca prema opsegu struka 102cm za muskarce i 88cm za zene iznosila je 47,1 % 95% CI: 43,9-50,3 , a u zena 69,6% 95% CI: 67,6-71,6. Prema dobnim skupinama najvea prevalencija pretilosti za muskarce utvrena je u dobnim skupinama od 45-64 godina 49,7%; 95% CI: 44,6-54,8 i 65 godina 49,6%; 95% CI: 45,0-54,2 , a za zene u dobnoj skupini 65 godina 79,6%; 95% CI: 76,9-82,3. U ispitanika mlaih od 45 godina prevalencija pretilosti u muskaraca je bila 31,0% 95% CI: 23,0-39,0 , a u zena 48,2% 95% CI: 43,2-53,2. U zena 45-64 godine prevalencija pretilosti iznosila 68,7% 95% CI: 65,5-72,0. U muskaraca prema ITM prevalencija pretilosti je znacajno vea u dobnoj skupini od 45-64 godine u odnosu na stariju dobnu skupinu, a prema opsegu struka znacajno je vea u ispitanika starijih od 44 godine. U zena prema ITM prevalencija pretilosti je vea u dobi iznad 44 godina, a prema opsegu struka znacajno je vea sto je dobna skupina starija. Dobiveni rezultati ukazuju na pretilost kao veliki javnozdravstveni problem koji iziskuje kontinuirane preventivne aktivnosti. DIZ - 272 PREVALENCIJA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE - HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008. IVICEVI UHERNIK A, Erceg M Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska Cilj: Cilj ovog istrazivanja je odrediti ukupnu prevalenciju arterijske hipertenzije, kao i prevalenciju nekontrolirane hipertenzije kod ispitanika Hrvatske zdravstvene ankete 2008. Metode: Podaci su prikupljeni tijekom 2008. Anketiranje i dva mjerenja krvnog tlaka provele su patronazne sestre. Izracunat je prosjek sistolickog i dijastolickog tlaka iz ta dva mjerenja, a tijekom anketiranja ispitanici su naveli jesu li uzimali lijekove zbog visokog tlaka. Kao hipertonicari oznaceni su ispitanici kojima je sistolicki tlak bio jednak ili vei od 140 mmHg ili dijastolicki tlak jednak ili vei od 90 mmHg ili su naveli da uzimaju lijekove zbog visokog tlaka. Kao nekontrolirani hipertonicari oznaceni su svi ispitanici kojima je sistolicki tlak bio jednak ili vei od 140 mmHg ili dijastolicki tlak jednak ili vei od 90 mmHg, bez obzira jesu li izjavili da uzimaju lijekove. Rezultati: Ukupna prevalencija hipertenzije kod muskaraca iznosila je 65,8% 95% CI: 62,8-68,7 , a kod zena 59,7% 95% CI: 57,7-61,8. Prema dobnim skupinama, kod muskaraca u dobi do 44 godine udio hipertonicara bio je 35,3% 95% CI: 27,3-43,2 , u dobi 45-64 godine 60,5% 95% CI: 55,6-65,4 , a u dobi od 65 i vise godina 79,0% 95% CI: 75,3-82,7. Kod zena u dobi do 44 godine udio hipertonicara bio je 20,6% 95% CI: 16,7-24,5 , u dobi 45-64 godine 56,0% 95% CI: 52,6-59,4 , a u dobi 65 i vise godina 79,9% 95% CI: 77,3-82,4. Prevalencija nekontrolirane hipertenzije kod muskaraca je bila 49,7% 95% CI: 46,6-52,8 od svih ispitanika s izmjerenim tlakom, a kod zena 44,0% 95% CI: 41,9-46,1. Prema dobnim skupinama, kod muskaraca u dobi do 44 godine udio nekontroliranih hipertonicara bio je 26,6% 95% CI: 19,3-34,0 , u dobi 45-64 godine 48,4% 95% CI: 43,4-53,4 , a u dobi od 65 i vise godina 57,6% 95% CI: 53,1-62,1. Kod zena u dobi do 44 godine udio nekontroliranih hipertonicara bio je 18,2% 95% CI:14,5-22,0 , u dobi 45-64 godine 41,5% 95% CI: 38,1-44,9 , a u dobi od 65 i vise godina 57,4% 95% CI: 54,2-60,5. Zakljucak: Kod muskaraca u odnosu na zene zabiljezen je znacajno vei ukupni udio hipertonicara, kao i udio hipertonicara u dobi do 44 godine, dok u starijoj dobi nije zabiljezena znacajna razlika u prevalenciji hipertenzije izmeu muskaraca i zena. Ukupni udio nekontroliranih hipertonicara vei je kod muskaraca nego kod zena, meutim po dobnim skupinama ta razlika nije bila znacajna. Ukupna prevalencija hipertenzije, kao i prevalencija nekontrolirane hipertenzije poveava se s dobi kod oba spola. S obzirom na visoke udjele hipertonicara, kao i nekontroliranih hipertonicara, potrebne su intenzivne javnozdravstvene aktivnosti na primarnoj i sekundarnoj prevenciji hipertenzije. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 34 DIZ - 290 POSEBNOSTI PROBLEMA HIPERTENZIJE U RURALNOJ ZAJEDNICI ISKUSTVA U SISACKO-MOSLAVACKOJ ZUPANIJI KERANOVI A, Drazi I, Gardijan B, Krizanci J, Modri Z, Vrkljan AM, Sovi S, Jelakovi B Sveuciliste u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: Ispitanici su bili svi stanovnici odabrane zajednice od tri sela u Sisacko-moslavackoj zupaniji. Podaci su prikupljeni anketom o dostupnosti i koristenju primarne i sekundarne zdravstvene zastite, socioekonomskim i bioloskim pokazateljima zdravlja te koristenju lijekova. Radi odreivanja prevalencije hipertenzije i udjela osoba s neotkrivenom hipertenzijom analizirali smo pitanje o dosadasnjem lijecenja zbog hipertenzije i vrijednosti krvnog tlaka izmjerene na obje podlaktice, nakon 10 minuta mirovanja kod osoba starosti 18 i vise godina. Kod ispitanika koji se lijece zbog hipertenzije tlak je izmjeren nakon uzimanja terapije. Rezultati: Od 127 zatecenih osobe, 2 su odbile, a ostale su djelomicno ili potpuno sudjelovale u ispitivanju. Veina stanovnistva je starija od 44 godine, 25,7% muskaraca i 33,3% zena je u dobnoj skupini 45-64 godine, a 62,9% muskaraca i 55,6% zena je u dobnoj skupini 65-84 godine. Od hipertenzije boluje 38 muskaraca, prevalencija je 77,6% i 43 zene, prevalencija je 75,4%. Novootkrivenih slucajeva kod muskaraca je 6 15,8% , a kod zena 10 23,5%. Da je prekomijeran unos kuhinjske soli u prehrani stetan zna 71,4% ispitanika, Ipak 69% ispitanika ne zna kroz koju namirnicu unosi najvise soli. Nisu naene znacajne razlike u informiranosti ispitanika o stetnom ucinku prekomjernog unosa kuhinjske soli obzirom na spol, anamnezu hipertenzije i vrijednosti izmjerenog krvnog tlaka. Zakljucak: Visoka prevalencija i nedovoljna informiranost stanovnisva o rizicima za razvoj bolesti zahtijevaju sveobuhvatan i kontinuiran pristup prevenciji i lijecenju hipertenzije. Prehrana u kojoj dominiraju prehrambeni proizvodi vlastite proizvodnje u kojima je glavni konzervans sol, starost stanovnistva, izoliranost zajednice i slaba dostupnost zdravstvene skrbi zbog udaljenosti i slabog imovinskog stanja su mogui uzroci ovakvog stanja i zahtijevaju dalje istrazivanje. Veliki broj oboljelih i porast prevalencije mogli bi imati dalekosezno lose posljedice za zdravstvene sustave zbog velikih troskova lijecenja, ali i na samo drustvo i pojedinca zbog preuranjene smrtnosti oboljelih, mogueg gubitka radne sposobnosti i smanjene kvalitete zivota. Ruralna podrucja Sisacko-moslavacke zupanije spadaju u podrucja s niskim socio-ekonomskim statusom koji utjece na mnoge komponente svakodnevnog zivota stanovnika, pa tako i na stupanj zdravstvene zastite, koji je u ovom podrucju izrazito bitan zbog velikog udjela starog stanovnistva. Cilj: Utvrditi prevalenciju te udio osoba s neotkrivenom seernom bolesti u ruralnim podrucjima 35 Sisacko-moslavacke zupanije Metode: Ispitanici su bili svi stanovnici odabrane zajednice u tri sela. Terensko istrazivanje ukljucivalo je koristenje intervjua, upitnika te mjerenje krvnog tlaka i razine glukoze u krvi. Mjerenje razine glukoze u krvi najavljivano je dan ranije, a samo mjerenje odvijalo se nakon osmosatnog gladovanja ispitanika u vremenu od 7 do 9 sati ujutro, bazdarenim aparatima za samokontrolu. Rezultati: Istrazivanjem je obuhvaeno 127 ispitanika od kojih je 116 pristalo biti anketirano te im je odreena vrijednost glikemije nataste response rate 91,3%. Srednja starost ispitanika bila je 70 godina raspon 17-85 godina 45% muskih i 55% zenskih ispitanika. Ukupni broj osoba oboljelih od seerne bolesti bio je 27 - prevalencija 23,28% 95% CI 15,59-30,97. U 21-og ispitanika 78% seerna bolest je od prije poznata dok je 6 bolesnika bilo novootkriveno 22%. Zakljucak: Prevalencija seerne bolesti u ruralnom podrucja Sisacko-moslavacke zupanije izrazito je visoka dok je udio neotkrivenih osoba s seernom bolesu relativno nizak. Zbog optereenja povezanih sa seernom bolesu potreban je sveobuhvatan pristup oboljelima kao i daljnja istrazivanja dostupnosti i kvalitete dijabetoloske skrbi u navedenom podrucju. Obzirom na srodan patofizioloski mehanizam i kronicne komplikacije koje obiljezavaju tijek seerne bolesti, ona je vrlo cesto udruzena s hipertenzijom. Navedeni komorbiditet povezan je s daljnjim poveanim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti, najceseg uzroka smrti u Hrvatskoj. Seoska podrucja Sisacko-moslavacke zupanije podrucja su nizeg socio-ekonomskog statusa, uglavnom starijeg stanovnistva, nedovoljno upoznatog sa znacenjem, terapijom i posljedicama bolesti kao sto su seerna bolest i poviseni krvni tlak. Uz to specificni uvjeti zivota i ogranicene mogunosti zdravstvenog sustava dodatno poveavaju zdravstvene rizike u ovoj populaciji, sto predstavlja ozbiljan izazov organizaciji zdravstvene zastite na ovom podrucju. Cilj: Procijeniti prevalenciju hipertenzije u bolesnika sa seernom bolesu meu seoskom populacijom Sisacko-moslavacke zupanije te je usporediti s prevalencijom hipertenzije u osoba koje ne boluju od seerne bolesti. Metode: Terensko istrazivanje ukljucivalo je koristenje intervjua, upitnika te mjerenje krvnog tlaka i razine glukoze u krvi na taste. Podaci o broju hipertonicara i dijabeticara dobiveni su anamnesticki i mjerenjem glukoze u krvi nakon osmosatnog gladovanja te arterijskog tlaka nakon petominutnog suzdrzavanja od tjelesne aktivnosti. Rezultati: Istrazivanje je provedeno na 125 ispitanika od kojih je njih 105 pristalo biti anketirano te im je odreena vrijednost glikemije na taste i vrijednosti tlaka nakon petominutnog suzdrzavanja od tjelesne aktivnosti postotak odziva 84%. Srednja starost ispitanika bila je 70 godina raspon 17-85 godina uz 44% muskih i 56% zenskih ispitanika. U skupini ispitanika oboljelih od seerne bolesti od 23 ispitanika 22 su imali i hipertenziju 1 novootkrivena temeljem izmjerenih vrijednosti tlaka dok je u skupini ispitanika bez seerne bolesti od 82 ispitanika njih 58 imalo i hipertenziju 16 novootkrivenih temeljem izmjerenih vrijednosti tlaka. Ispitivanjem je ustanovljena statisticki znacajna razlika 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 36 u ucestalosti hipertenzije izmeu ispitanika sa seernom bolesti i bez seernom bolesti. Zakljucak: Ucestalost hipertenzije u osoba sa seernom bolesu u seoskom podrucju Sisackomoslavacke zupanije izrazito je visoka i znacajno vea no u osoba bez seerne bolesti. Zbog poveanog rizika od kardiovaskularnih komplikacija u osoba sa navedenim komorbiditetom rano otkrivanje, sveobuhvatan pristup oboljelima uz sto bolju metabolicku regulaciju bolesti neizostavni su. JZI - 183 PREVALENCIJA PUSENJA U HRVATSKOJ ­ HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008 SAMARDZI S1, Vuleti G2 1 2 Zavod za javno zdravstvo Osijecko-baranjske zupanije. Osijek, Hrvatska Studij psihologije, Filozofski fakultet Sveucilista J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska Pusenje je jedan od vodeih javnozdravstvenih problema danasnjice. Vazan je rizicni cimbenik u nastanku kardiovaskularnih bolesti ­ vodeeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Pusenje podvostrucuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a 30-40% svih smrti od koronarnih bolesti su povezane s pusenjem. Pusenje je glavni rizicni cimbenik i u nastanku mnogih malignih bolesti. U Hrvatskoj je svaki trei stanovnik pusac, a procjenjuje se da godisnje umre 10. Cilj ovog rada je prikazati prevalenciju pusaca u Hrvatskoj koristei rezultate Hrvatske zdravstvene ankete, sveobuhvatne kohortne studije zdravlja populacije, zapocete 2003. Uzorak cine ispitanici - kohorta koja se prati od 2003. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne grupe 65. U oba spola najvea prevalencija je u dobnoj skupini od 44 do 65 godina, potom slijede zene starije od 65, i muskarci mlai od 44 godine. Rezultati istrazivanja su pokazali relativno visoku prevalenciju pusenja, uz postojanje spolnih i dobnih razlika. Populacija radno aktivnog stanovnistva, u srednjoj dobi, pokazala se najrizicnijom. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. ­ REZULTATI HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008. BENCEVI-STRIEHL H1,2, Bilajac L1, 2, Rukavina T1,2, Malatestini Đ1,2 1 2 Medicinski fakultet Sveucilista u Rijeci, Rijeka, Hrvatska Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske zupanije, Rijeka, Hrvatska Cilj: Prikazati prevalenciju pretjeranog pijenja alkohola u Hrvatskoj 2008. Pretjerano pijenje alkohola definirano je kao opijanje najmanje jednom tjedno, pijenje alkohola svakodnevno ili ukoliko je ispitanik pozitivno odgovorio da ga je netko savjetovao kako mora smanjiti pijenje alkohola. Rezultati: Ukupan udio muskaraca koji pretjerano piju alkohol je ocekivano vei 14,5% od udjela zena 3,6%. U skupinama oba spola, najvei udio onih koji pretjerano piju u dobnoj je skupini od 30 do 64 godina starosti, za zene 2,1% i za muskarce 7,1%. Najvei broj onih koji se opijaju u najmlaoj je 37 dobnoj skupini, za muskarce 16% i za zene 6,5%. Svakodnevno konzumiraju zestoka pia najvise muskarci 16,1% i zene 6,5% u treoj zivotnoj dobi. Isto je i za svakodnevno pijenje vina u kojem su vodee skupine muskarci 33,4% i zene 19,1% tree zivotne dobi. U svakodnevnoj konzumaciji piva prednjace muskarci u zivotnoj dobi od 23 do 29 11,1% te zene u srednjoj dobnoj skupini 3,3%. Zakljucak: Raspodjela opijanja i svakodnevnog pijenja odreenih vrsta alkoholnih pia odrazavaju navike, ali i socijalno stanje starije populacije kojoj su zestoka pia u obliku domae rakije dostupnija, a velika konzumacija piva u mlaim dobnim skupinama vjerojatno je rezultat vrlo agresivnih marketinskih kampanja industrije piva. DIZ - 320 PREVALENCIJA FIZICKE NEAKTIVNOSTI KAO RIZICNOG FAKTORA ZA RAZVOJ KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U ODRASLOJ POPULACIJI REPUBLIKE HRVATSKE - REZULTATI HRVATSKE ZDRAVSTVENE ANKETE 2008. Metode i ispitanici: Ovo istrazivanje je dio Hrvatske zdravstvene ankete HZA , presjecnog istrazivanja odrasle populacije koje za cilj ima pruziti cjelovitu ocjenu zdravlja u zajednici u Hrvatskoj. Ispitanici su izvijestili o dostupnosti zdravstvene skrbi i koristenju zdravstvenih usluga, kao i o vlastitom zdravstvenom stanju te odrednicama zdravlja kao sto su: prehrana, tjelesna aktivnost, pusenje i konzumiranje alkohola. Istrazivanje je prvi puta provedeno 2003. Fizicki neaktivnima ocijenjeni su ispitanici koji ispunjavaju vise od dva od navedenih cetiri kriterija: 1. Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika 3229 koji su sudjelovali u oba vala istrazivanja, za njih 30 podaci o fizickoj aktivnosti bili su nepotpuni, tako da je u nase istrazivanje ukljuceno ukupno 3199 ispitanika. Prema navedenom kriteriju, fizicki neaktivno je bilo 1204 ili 37,3 % ispitanika 95%-tni interval pouzdanosti 35,6 ­ 39,0%. Pri tome je fizicki neaktivno bilo 36,7% muskaraca 33,7 ­ 39,7% i 38,1% zena 36,0 ­ 40,1%. Prema dobnim skupinama, prevalencija fizicke neaktivnosti kod muskaraca iznosi 28,1% za ispitanike mlae od 45 godina 20,8 ­ 35,4% , 30,0% za ispitanike dobi 45 do 64 godine 25,4 ­ 34,6% i 44,7% za ispitanike starije od 64 godine 40,3 ­ 49,2%. Kod zena prevalencija fizicke neaktivnosti iznosi 25,1% za ispitanice mlae od 45 godina 20,9 ­ 29,2% , 28,0% za ispitanice dobi 45 do 64 godine 25,0 ­ 31,1% i 52,7% za ispitanice starije od 64 godine 49,5 ­ 55,9%. Zakljucak: U nasem istrazivanju prevalencija fizicke neaktivnosti poveava se s dobi u oba spola. Vise od treine ispitanika fizicki je neaktivno. U populaciji starijih od 64 godine fizicki je neaktivno cak polovica ispitanika. Razliciti domai i meunarodni izvjestaji o prevalenciji fizicke neaktivnosti znacajno se razlikuju ovisno o definiciji fizicke aktivnosti i strogosti zadanih kriterija zbog cega je usporedba nasih rezultata s rezultatima drugih istrazivanja ogranicena. Taj je problem meunarodno prepoznat te postoje inicijative za standardizaciju upitnika kojima se mjeri fizicka aktivnost, kao sto je primjerice International Physical Activity Questionnaires IPAQ , koji je preveden i na hrvatski. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 38 JZI - 187 PREVALENCIJA LOSIH PREHRAMBENIH NAVIKA - HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Stoga ispitivanje prehrambenih navika odreene populacije vazan je segment javnozdravstvenog djelovanja u cilju unapreenja zdravlja. Cilj: Odrediti prevalenciju losih prehrambenih navika odrasle populacije u RH. Metode: U okviru Hrvatske zdravstvene ankete HZA koja je provedena 2008. Ispitivanjem su obuhvaena 3224 ispitanika 1015 muskaraca i 2209 zena starijih od 18 godina. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne skupine: 44, 4564 i 65 godina. Prehrambene navike definirane su ucestalosu konzumacije pojedinih namirnica: svakodnevno, do dva puta tjedno, rijetko i nikada ne konzumira. Rezultati: Analizom prehrambenih navika utvreno je da 12,03% 388 ispitanika ima lose navike u prehrani koje su posebice izrazene u mlaoj dobi 44 godine. Prevalencija losih prehrambenih navika visa je u muskaraca 16,7% nego u zena 9,9%. Prema dobnim skupinama, u muskaraca 25,4% i u zena 12,9% mlaih od 45 godina utvrena je najvea prevalencija losih prehrambenih navika. Zakljucak: Rezultati ovog istrazivanja ukazuju na znacajan postotak ispitanika s losim prehrambenim navikama, posebice u skupini mlaih ispitanika. Ispitivanja ukazuju da je suvremeni nacin zivota doveo do mnogih promjena u nacinu zivota, pa i u nacinu prehrane. Obzirom da mnoge zaposlene osobe provode najvei dio dana na radnom mjestu, to je rezultiralo i znacajnim porastom konzumacije obroka izvan kue. Najcese su ti obroci neadekvatni, brzo se konzumiraju i ne slijede principe pravilne prehrane. Takav trend pripreme obroka vrlo cesto se koristi i u domainstvima. Stoga je nuzno ukazati na potrebu edukacije populacije o utjecaju prehrane na zdravlje i principima pravilne prehrane ve od predskolske dobi kada se razvijaju odreene prehrambene navike. JZI - 64 USPOREDNA ANALIZA STANJA UHRANJENOSTI DJECE PREDSKOLSKOG UZRASTA TODOROVI M, Janji B, Kvaternik M Institut za zastitu zdravlja Republike Srpske - Regionalni zavod Doboj, Doboj, Bosna i Hercegovina Cilj rada: Utvrditi da li postoje razlike u stanju uhranjenosti djece predskolskog uzrasta u razlicitim sredinama, Doboju i Tesliu. Metoda rada: Istrazivanjem je obuhvaena grupa od 107 djece, oba spola u dvije predskolske ustanove, iz dvije razlicite sredine Doboja i Teslia. Analiza stanja uhranjenosti djece raena je preko antropometrijskih pokazatelja: tjelesne visine, tjelesne mase i indeksa uhranjenosti na osnovu percentilnih vrijednosti preporucenih od strane Centra za kontrolu i prevenciju bolesti CDC , CDC growth 39 charts: United States, 2000, kao i procjene stanja uhranjenosti na temelju internacionalnih standarda po Colu iz 2000-ite godine. U statistickoj obradi koristen je hi kvadrat test. Rezultati: Normalna tjelesna visina evidentirana je kod 57% djece u Doboju i kod 59% djece u Tesliu. Visok rast evidentiran je u Doboju kod 5% djece i u Tesliu kod 20% djece. Pothranjenost meu djecom na temelju percentilnih vrijednosti tjelesne mase evidentirana je kod 13% djece u Doboju i 10% djece u Tesliu. Normalna uhranjenost evidentirana je kod 78% djece u Doboju i kod 85% djece u Tesliu. Zakljucak: Na temelju prikazanih rezultata utvren je veliki postotak pothranjene i pretile djece sto upuuje na potrebu za intervencijom na populacionom nivou. Populacioni nivo prevencije pretilosti i pothranjenosti kod djece, trebao bi obuhvatiti svu djecu iznad 2 godine starosti kroz obitelj, predskolske ustanove i skole, a sve u cilju kontrole i odrzavanja optimalne tjelesne mase. Podtema Subtopic: ZDRAVLJE U ZAJEDNICI ­ Breme bolesti i umiranja COMMUNITY HEALTH - Burden of diseases Poster prezentacije Poster presentation Srijeda Wednesday POZ - 38 MIGRATION AND MENTAL HEALTH CARE: DIFFERENCES IN ANTIDEPRESSANT EXPOSURE BETWEEN NATIVE AND IMMIGRANT POPULATION IN A SOUTHERN EUROPE COUNTRY CRUZ I, Real J, Serna C, Galindo G, Galvan L, Soler J Catalan Institute of Health, Leida, Spain Aim: The aim of the study is to compare the percentage of antidepressant AD use and cost per person between the Spanish population and the main immigrant groups. Methods: Cross-sectional descriptive study of AD claims during 2008 in a Northern Spanish Health Region, with a Public Health Care System and partial coverage. Population: people aged 15 or older, registered at the Primary Health Care Centers PHCC , and enrolled in the municipal census. Variables: age, sex, country of origin, AD claims, cost per person per year. Data were obtained from PHCC electronic records and national claim databases. Statistics: number and percentage of AD exposed patients were obtained, stratified by age, sex and origin, with 95% confidence intervals. Prevalence ratios of AD use in native versus immigrant population were obtained, with 95% confidence intervals. Depending on age, native women were dispensed AD between 1. These ratios were between 2. The lowest exposure was 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 40 found in sub-Saharan Africans, both men and women. Generic drugs were more prescribed to immigrants 44. Conclusions: In this Spanish Region all the immigrant groups, regardless of the country of origin, had lower AD consumption than the native population of the same sex and age, with a higher percentage of drugs and less new AD, and with a lower cost per person per year. More studies are needed to identify what causes this disparity, in order to avoid inequality in mental health care. POZ - 106 IZVANBOLNICKA POTROSNJA I KVALITETA PROPISIVANJA ANTIDEPRESIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 2004. Metode: Podaci o izvanbolnickoj potrosnji antidepresiva dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju kojih je izracunat broj definiranih dnevnih doza DDD i broj DDD na 1000 stanovnika na dan. Metoda potrosnje lijekova 90% DU90% je koristena za procjenu kvalitete propisivanja lijekova. Podaci o izvrsenim samoubojstvima u Republici Hrvatskoj prikupljeni su putem Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Rezultati: Ukupna potrosnja antidepresiva grupa N06A bila je u Hrvatskoj, u razdoblju 2004-2008. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina N06AB cine 80% lijekova koristenih u tretmanu depresije tijekom 2004. Znacajan porast potrosnje, vise od 3 puta, zabiljezen je za ostale antidepresive N06AX. Potrosnja neselektivnih inhibitora ponovne pohrane monoamina N06AA pala je sa 3. Usporeujui DU90% segment od 2004. U promatranom razdoblju potrosnja sertralina je u porastu 82%, a potrosnja malprotilina i amitriptilina je u padu 68%. Tijekom razdoblja promatranj a ukupni broj izvrsenih samoubojstava u Hrvatskoj je pao za 22%. Zakljucak: Izvanbolnicka potrosnja antidepresiva je poveana u razdoblju od 2004. Pad stope samoubojstava u Hrvatskoj rezultat je i znacajnog utjecaja porasta kvalitete propisivanja antidepresiva. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: Koristeni su podatci rutinske zdravstvena statistike i Registra za psihoze Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prikazani metodama deskriptivne epidemiologije. Rezultati: Skupina dusevnih poremeaja sudjeluje s udjelom 6-7% u ukupnom bolnickom pobolu u Hrvatskoj. Najvei broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina sto svrstava ovu skupinu u vodee uzroke bolnickog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, svaki 4 ili 5 dan bolnickog lijecenja koristi se za dusevne poremeaje te su oni i vodea skupina bolnickog pobola prema koristenju dana bolnickog lijecenja. Dusevni poremeaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija vodee su dijagnosticke kategorije u bolnickom pobolu zbog dusevnih poremeaja. Te dijagnosticke kategorije predstavljaju skoro dvije treine svih uzroka u bolnickom pobolu zbog dusevnih poremeaja. Po broju dana bolnickog lijecenja zbog dusevnih poremeaja izrazito prednjaci shizofrenija s udjelom od 30,7%. Prema podatcima Registra za psihoze prosjecna dobno-standardizirana stopa bolnicke incidencije shizofrenije i shizoafektivnog poremeaja iznosi 0,22, a procijenjena prevalencija 4,5 na 1. Neuroze, afektivni poremeaji povezani sa stresom i somatoformni poremeaji s udjelom veim od 50% vodea su dijagnosticka podskupina na razini primarne zdravstvene zastite. U visegodisnjem razdoblju registrira se, uz oscilacije, porast pobola zbog dusevnih poremeaja u bolnickom morbiditetu i primarnoj zdravstvenoj zastiti. Stopa hospitalizacija iznosila je 1995. U istom razdoblju ukupni broj dana lijecenja s prosjecnim trajanjem po hospitalizaciji kroz godine opada; 1995. Zakljucak: Dusevni poremeaji jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, za koje postoji potreba kontinuiranih preventivnih programa u okviru aktivne strategije zastite dusevnog zdravlja. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ - 152 EPIDEMIOLOSKI PRIKAZ IZVRSENIH SAMOUBOJSTAVA U HRVATSKOJ SILOBRCI RADI M, Jelavi M Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska Cilj rada je prikazati velicinu problema i karakteristike izvrsenih samoubojstava u Hrvatskoj u razdoblju od 1985. Koristeni su podaci Registra izvrsenih samoubojstava u Hrvatskoj i Drzavnog zavoda za statistiku, prikazani metodama deskriptivne epidemiologije. Kroz godine biljeze se oscilacije broja izvrsenih samoubojstava, a od 1999. Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. SDR zbog samoubojstava za dob 65+ godina ima slican trend kretanja uz vee oscilacije stope 2008. Stope su kod muskaraca do tri puta vise nego kod zena, a kod oba spola znacajno rastu s dobi. Najcesi nacin izvrsenja samoubojstava u oba spola je vjesanje. U ratnim i poratnim godinama znacajno je porastao broj samoubojstava vatrenim oruzjem posebice u muskaraca. Posljednjih godina postoji trend pada ovog nacina izvrsenja samoubojstava udio 16,4% 2008. SDR zbog samoubojstava po zupanijama Hrvatske pokazuju znacajne razlike. Zupanije primorskog dijela Hrvatske biljeze nekoliko puta nize stope izvrsenih samoubojstava od pojedinih zupanija kontinentalnog dijela. Unatoc kontinuiranom trendu smanjenja stopa izvrsenih samoubojstava, Hrvatska spada meu zemlje sa srednje visokom stopom i znacajnim regionalnim razlikama sto ukazuje na potrebu provoenja intersektorskih aktivnosti u prevenciji samoubojstava. Srijeda Wednesday DIZ - 154 SAMOUBOJSTVA U STARIJOJ ZIVOTNOJ DOBI MIHEL S, Silobrci Radi M Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: Kao izvor podataka o umrlim osobama koristena je dokumentacija Drzavnog zavoda za statistiku. Direktna standardizacija raena je na Popis stanovnistva Republike Hrvatske 2001. Rezultati i diskusija: Samoubojstva uzrokuju oko 30% svih nasilnih smrti, a oko 36% svih samoubojstava dogaa se u dobi 65 i vise godina. Stopa smrtnosti zbog samoubojstava kod oba spola izrazito raste s dobi i u svim dobnim skupinama visa je za muskarce. Takoer, broj izvrsenih samoubojstava bio je vei kod muskaraca nego kod zena. U dobi iznad 65 godina omjer muskaraca i zena prosjecno je iznosio 2,2:1, a u dobi do 64 godine razlika je bila vea 3,5:1. Stope smrtnosti zbog izvrsenih samoubojstava po zupanijama Hrvatske, kako za opu populaciju tako i za dob 65 i vise godina, pokazuju znacajne razlike. Najvise stope biljeze se u pojedinim zupanijama kontinentalnog dijela, a najnize u priobalnom dijelu Hrvatske. Zakljucak: Brojne studije pokazuju da su kod starijih osoba kronicne bolesti uz komorbiditet i posljedicno smanjenje funkcionalne sposobnosti, bolest i smrt zivotnog partnera te gubitak socijalne uloge u zajednici, cimbenici koji doprinose osjeaju potistenosti i usamljenosti zbog cega se poveava rizik samoubojstva u starijih. Samoubojstva su preventabilna u svakoj dobi. Budui da samoubojstvo u starijih nije impulzivni cin, ranim prepoznavanjem i lijecenjem problema mentalnog zdravlja osobito depresije te razvojem programa potpore i pomoi u zajednici mozemo smanjiti smrtnost zbog samoubojstava u starijih. Metode: Ozljede su analizirane prema vanjskom uzroku MKB-10: V01-Y98. Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi, udjeli, ope, specificne i dobnostandardizirane stope na 100 000 stanovnika. Rezultati: Na ljestvici mortaliteta u Hrvatskoj ozljede se u promatranom razdoblju s prosjecnim udjelom od 5,7% u ukupnom mortalitetu nalaze na treem 2006. S obzirom na pokazatelj prijevremenoga mortaliteta ­ potencijalno izgubljene godine zivota 1-75 god. Od ozljeda umire vise muskaraca nego zena u omjeru stopa smrtnosti 2,1:1. Vodei vanjski uzroci smrti od ozljeda su padovi, samoubojstva i prometne nesree. Dinamika kretanja dobnospecificnih stopa razlikuje se ovisno o vanjskom uzroku. Djeca i mlae osobe 0 - 39 g. Standardizirana stopa smrtnosti od ozljeda za sve dobi iznosila je za Hrvatsku 2006. U uzrocima bolnickog lijecenja godisnje se biljezi oko 47 000 hospitalizacija zbog ozljeda s prosjecnim udjelom od 7,7% u ukupnim hospitalizacijama. Muskarci su cese od zena hospitalizirani zbog ozljeivanja u omjeru stopa 1,6:1. Pad je vodei uzrok hospitalizacija s prosjecnim udjelom 32,9%. U starijih osoba 65 i vise g. Zakljucak: S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu ozljede predstavljaju znacajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj kojemu se posljednjih godina pridaje sve vee znacenje. Ozljede se u velikoj mjeri mogu sprijeciti pa je potrebno uloziti najvee mogue napore u tom pravcu. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ - 212 JAVNOZDRAVSTVENI ZNACAJ KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U HRVATSKOJ KRALJ V, Hrabak-Zerjavi V, Brki Bilos I Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska Kardiovaskularne bolesti kao vodei uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa znacajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovnistva, vazan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Cilj rada je prikazati javnozdravstveni znacaj kardiovaskularnih bolesti KVB u Hrvatskoj na temelju podataka o smrtnosti i pobolu. Rezultati: KVB su vodei uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 50,3% u ukupnom mortalitetu 2008. Uzrok su smrti 43,5% umrlih muskaraca i 57,2% umrlih zena. Vodee dijagnosticke skupine bile su ishemijska bolest srca s udjelom od 38,5% 10101 umrlih i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 30,8 % 8076 umrlih u ukupnom broju umrlih od KVB. Analizirajui kretanje standardizirane stope smrtnosti za KVB od 1985. Prema broju izgubljenih godina zivota uslijed prijevremenog umiranja KVB su na drugom mjestu iza skupine novotvorina sa 59201 izgubljenih godina za muskarce i 23105 godina za zene. Takoer su na drugom mjestu u bolnickom morbiditetu 2008. Zakljucak: Kardiovaskularne bolesti kao najcesi uzrok smrti, sa velikim brojem izgubljenih godina zivota, te kao znacajni uzrok bolnickog i vanbolnickog pobola u Hrvatskoj, predstavljaju prioritetni javnozdravstveni problem. Stoga treba sustavno provoditi sveobuhvatne programe prevencije i promicanja zdravlja, uz suradnju svih razina zdravstvene zastite, a posebno treba istaknuti vaznu ulogu primarne zdravstvene zastite i javnozdravstvene djelatnosti. DIZ - 35 SMRTNOST I POBOL OD CEREBROVASKULARNIH BOLESTI I60-I69, MKB10 U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ZUPANIJI U RAZDOBLJU 1999. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: U radu su primijenjene metode deskriptivne epidemiologije. U analizi smrtnosti stanovnistva Zupanije od CVB koristena je baza podataka formirana na temelju mortalitetnih i demografskih podataka Drzavnog zavoda za statistiku. U analizi pobola koristene su baze podataka formirane na temelju individualnih statistickih izvjesa Bolesnicko-statisticki obrazac stanovnika Zupanije lijecenih u Klinickom bolnickom centru Split te zbirnih godisnjih izvjesa o pobolu i radu u djelatnosti primarne zdravstvene zastite Zupanije Izvjese tima primarne zdravstvene zastite. Pokazatelji smrtnosti i pobola analizirani su kao apsolutni brojevi, udjeli % , specificne i standardizirane stope na 100. Rezultati: U promatranom desetogodisnjem razdoblju CVB su s prosjecnim udjelom od 16,15% u ukupnoj smrtnosti bile rangirane na prvo ili drugo mjesto vodeih pojedinacnih uzroka smrti stanovnistva Zupanije. U prosjeku je u Zupaniji od CVB umiralo 710 osoba, meu kojima je prevladavao zenski spol i dobna skupina 75 i vise godina. CVB su bile jedan od najcesih uzroka hospitalizacija stanovnika Zupanije lijecenih u KBC Split s prosjecno 1. U djelatnosti primarne zdravstvene zastite Zupanije godisnje je biljezeno prosjecno 3. Stope smrtnosti i bolnickog pobola od CVB za Zupaniju bile su nesto nize od hrvatskog prosjeka. Zakljucak: Rezultati su pokazali kako su CVB jedan od glavnih javnozdravstvenih prioriteta u Zupaniji, koji zahtijeva zurno provoenje javno zdravstvenih intervencija, jer je dokazano kako se sustavnom 45 prevencijom moze djelovati na smanjenje smrtnosti i pobola od CVB. Pritom se osobita pozornost treba posvetiti promicanju zdravog stila zivota uz mijenjanje stetnih navika pusenje, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, prekomjerno uzivanje alkohola kao i na rano otkrivanje najcesih cimbenika rizika nastanka CVB hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes, pretilost. DIZ - 36 ISHEMICNE BOLESTI SRCA I20-I25, MKB-10 KAO JEDAN OD JAVNO ZDRAVSTVENIH PRIORITETA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ZUPANIJI U RAZDOBLJU 1999. BOCINA I Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, Hrvatska Cilj: Prikazati smrtnost i pobol od ishemicnih bolesti srca I20-I25, MKB-10 u Splitsko-dalmatinskoj zupaniji u razdoblju 1999. Metode: U radu je primijenjena deskriptivno statisticka metoda. U analizi smrtnosti stanovnistva Zupanije od IBS u razdoblju 1999. Istovremeno su u analizi pobola koristene baze podataka formirane na temelju zbirnih godisnjih izvjesa o pobolu i radu u djelatnosti primarne zdravstvene zastite Zupanije Izvjese tima primarne zdravstvene zastite te individualnih statistickih izvjesa Bolesnicko-statisticki obrazac. Pokazatelji smrtnosti i pobola analizirani su kao apsolutni brojevi, udjeli % i specificne stope na 10. Rezultati: U promatranom desetogodisnjem razdoblju IBS su se nalazile meu vodeim pojedinacnim osnovnim uzrocima smrti stanovnistva Zupanije. Stope smrtnosti od IBS bile su vise za muski spol, osim u najstarijoj dobnoj skupini u kojoj su bile gotovo izjednacene s onima za zene. Intenzivnije poveanje stopa smrtnosti za muski spol opazeno je u dobnoj skupini 45-54 godine. IBS su se nalazile meu najucestalijim dijagnostickim kategorijama zabiljezenim u djelatnosti primarne zdravstvene zastite Zupanije, osobito u starijoj te radno aktivnoj zivotnoj dobi. Takoer su se nalazile meu pet vodeih uzroka hospitalizacija stanovnika Zupanije lijecenih u Klinickoj bolnici Split zbog Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99, MKB-10 uz zabiljezeno relativno dugo prosjecno trajanje lijecenja. Zakljucak: Visoki udjeli kao i stope smrtnosti i pobola stanovnistva Zupanije od IBS govore u prilog IBS kao jednom od javno zdravstvenih prioriteta Zupanije. Sustavan i kvalitetan rad na prevenciji IBS promicanjem zdravog stila zivota, suzbijanjem navika stetnih po zdravlje te ranim otkrivanjem najcesih cimbenika rizika nastanka IBS umnogome e doprinijeti smanjivanju smrtnosti i pobola od ovih bolesti. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ - 44 CEREBROVASKULARNE BOLESTI - VODEI UZROK MORTALITETA U BJELOVARSKO-BILOgORSKOJ ZUPANIJI CERONJA I Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske zupanije, Bjelovar, Hrvatska Cilj: Cilj rada je pokazati nepovoljan polozaj BBZ u odnosu na nacionalni prosjek i susjedne zemlje po stopi mortaliteta za tu skupinu bolesti. Podatke za Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i EU-27 smo usporedili s podacima izracunatim za BBZ. Za izracun standardizirane stope smrtnosti od CVB u BBZ smo koristili podatke o uzrocima i broju smrti Drzavnog zavoda za statistiku DZS , popis stanovnistva iz 2001. Koristeni su podaci Hrvatske zdravstvene ankete HZA 2003. Standardizirane stope smrtnosti za dob 0-64 godine, kao i za sve dobne skupine, za CVB u BBZ nadmasuju stope svih usporeenih zemalja. Standardizirane stope smrtnosti za dob 0-64 godine za 2007. Standardizirane stope smrtnosti za sve dobne skupine za 2007. Za sve navedene zemlje biljezi se silazni trend u zadnjih dvadesetak godina, dok BBZ pokazuje pogorsanje prethodnih nekoliko godina. Zakljucak: Tako visoka stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti ukazuje na problem neregulirane hipertenzije, cemu pridonosi velik udio starije populacije u Zupaniji. Prema podacima HZA 2003, regija sjeverozapadne Hrvatske u koju spada i BBZ ima najvei postotak osoba prekomjerne tjelesne mase i pretilih osoba meu hipertonicarima, uz fizicki nedovoljno aktivno stanovnistvo. Pretpostavlja se da visokom bremenu kardiovaskularnog rizika pridonosi i nizak zivotni standard graana BBZ prema DZS primanja niza od nacionalnog prosjeka , sto je bitna odrednica niskog socioekonomskog statusa, vodee determinante zdravlja. Vaznost rada je da ukazuje na znacajnost ovog javno-zdravstvenog problema koji zahtijeva definiranje i donosenje preventivnog programa za suzbijanje najucestalijih rizicnih cimbenika za nastanak CVI-ja u BBZ. Kljucne rijeci: mozdani udar, Bjelovarsko-bilogorska zupanija, standardizirane stope smrtnosti Srijeda Wednesday 13 Listopad October DIZ - 214 SOCIJALNA KARTA - DOKUMENT SOCIJALNOG RAZVOJA PRIMORSKOgORANSKE ZUPANIJE MALATESTINI Đ1, Josipovi I2, Miovi V1 1 2 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Metode: Za svaku jedinicu lokalne samouprave, njih 35 na podrucju Primorsko-goranske zupanije s 305. Razina obrade i prikaza je bila Zupanija i tri osnovne njezine podregionalne cjeline: Gorski kotar, Kvarnerski otoci, Priobalje i unutar Priobalja posebno Grad Rijeka. Rezultati: U demografskom podrucju najznacajniji su procesi starenja stanovnistva, opadanje stope fertiliteta i nataliteta, izrazena depopulacija pojedinih subregija - Gorskog kotara i dijela Kvarnerskih 47 otoka - te visoka razina obrazovanja stanovnistva u hrvatskim razmjerima. U gospodarskom podrucju procijenjeni bruto drustveni proizvod visi je od prosjeka Hrvatske, sa znatnim razlikama meu podregionalnim cjelinama i unutar njih. Pri ocjeni zdravstvenog stanja, ocekivano trajanje zivota pri roenju duze je od republickog prosjeka. Dobra je teritorijalna mreza zdravstvenih institucija, osim u Gorskom kotaru, sto dovodi do razlike u dostupnosti zdravstvene zastite. U sustavu socijalne skrbi, prebacivanje brige za socijalnu sigurnost sve vise na pojedinca i obitelj trebalo bi potaknuti vei broj aktivnih socijalnih programa, cime veu ulogu dobiva lokalna zajednica. Zakljucak: Socijalna karta je znacajna jer su njezinom izradom po prvi put sabrani na jednom mjestu socijalni pokazatelji, prema kojima je Primorsko-goranska zupanija znacajno iznad prosjeka Republike Hrvatske. Ovim dokumentom stvara se podloga za planiranje primjerenog socijalnog razvoja Zupanije i jedinica lokalne samouprave na njenom podrucju, kao temelja za jacanje socijalne kohezije koja podrazumijeva sposobnost zajednice da osigura dobrobit svim svojim clanovima. DIZ - 229 OZLJEĐIVANJE KAO JAVNOZDRAVSTVENI PRIORITET U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ZUPANIJI U RAZDOBLJU 1999. BOCINA I, Nincevi J Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, Hrvatska Cilj: Prikazati smrtnost i pobol od ozljeivanja, jednog od javnozdravstvenih prioriteta u Splitskodalmatinskoj zupaniji u razdoblju 1999. Metode: U radu su primijenjene metode deskriptivne epidemiologije. Pokazatelji smrtnosti i pobola prikazani su kao apsolutni brojevi, udjeli % i specificne stope na 10. Ozljeivanje je predstavljalo i znacajno optereenje ne samo za djelatnosti primarne zdravstvene zastite Zupanije, ve i za KBC Split, gdje je svake godine hospitaliziran znacajan broj tesko ozlijeenih. Zakljucak: Ozljeivanje je znacajan javnozdravstveni prioritet Splitsko-dalmatinske zupanije, jos uvijek nedovoljno prepoznat na svim razinama i sektorima drustva, koji zahtijeva zurno razvijanje javnozdravstvenih strategija i intervencija, kojima e se ciljano djelovati na smanjenje ne samo broja umrlih uslijed ozljeivanja i ozlijeenih, ve i na smanjivanje tezine ozljeivanja, kao i njegovih posljedica. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 48 JZI - 15 JAVNOZDRAVSTVENO ZNACENJE POBOLA I SMRTNOSTI OD DIJABETESA U ZAGREBU POLI VIZINTIN M1, Stimac D1, Badanjak A2 1 2 Zavod za javno zdravstvo Dr. Metode: Koriste se podaci vitalne i zdravstvene statistike. Opisnom epidemioloskom metodom analiziraju se podaci o hospitalizacijama zbog dijabetesa, trendovi u stopama mortaliteta te dobno standardizirane stope smrtnosti. Stope su standardizirane na staro europsko stanovnistvo metodom direktne standardizacije, a izrazene su na 100 000 stanovnika zbog usporedbe s drugim europskim zemljama. Rezultati: Uz dvije najznacajnije skupine uzroka smrti, cirkulacijske i maligne bolesti, endokrine bolesti biljeze od 1971. Kod zena predstavlja 8. Kod muskaraca dolazi na 12. Prema bolnickim pokazateljima u 2008. Prosjecno trajanje lijecenja iznosilo je 8,4 dana i u padu je u odnosu na 2001. U porastu je broj hospitalizacija i prosjecno trajanje lijecenja za inzulin neovisan dijabetes E11 , dok se za inzulin ovisan dijabetes E10 registrira pad. Zakljucak: Dijabetes je znacajan zdravstveni problem, za kojega postoji i adekvatan program intervencija. Ipak, u Zagrebu raste pobol i smrtnost od dijabetesa. Raste stopa hospitalizacija i prosjecno lijecenje zbog inzulin neovisnog dijabetesa. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Cilj istrazivanja je analiza cimbenika za koje smo pretpostavili da utjecu na trajanje dojenja, usporedba rezultate iz tri hrvatska grada te utvrivanje razlike u stajalistima, ponasanju i navikama, ukljucujui i samoprocjenu majke ­ majcino zadovoljstvo dojenjem kao i znacaj potpore obitelji i zdravstvenih djelatnika. Metode: Presjecno istrazivanje Cross-sectional study je provedeno od studenog 2009. Instrument ispitivanja bio je strukturirani upitnik s dvije vizualno-analogne skale te Likertovom skalom od 5 stupnjeva. U istrazivanju su sudjelovale ukupno 202 ispitanice iz Zagreba, Rijeke i Dubrovnika. Podaci su dobiveni intervjuiranjem majki dojilja. Ispitivane su sociodemografske i biomedicinske karakteristike te psihosocijalni cimbenici. Podaci su obraeni putem programa SigmaStat 3. Rezultati: Rezultati ispitivanja pokazali su da od ukupno 202 ispitanice najvise dojilja u sva tri grada je u dobnoj skupini od 30-34 godine 38,1%. U Zagrebu i Rijeci prvorotkinja je bilo vise nego viserotkinja dok je u Dubrovniku znacajno vise viserotkinja i obitelji najcese imaju dvoje djece. Najvei broj ispitanica 69,3% ima stalni radni odnos. Prema stupnju obrazovanja srednju strucnu spremu ima 44,1% ispitanica, a visoku 37,1%. U Zagrebu ispitanice imaju najcese visoku strucnu spremu. Najvei broj majki iskoristiti e u potpunosti porodiljni dopust, dok e ih 14 prekinuti ranije i to najvise u Zagrebu. Prosjecan broj podoja u posljednja 24 sata kod prvorotkinja je 5,8 i nesto je manji nego kod viserotkinja 6,9. Potporu obitelji tijekom dojenja ima 89,1% dojilja, a najveu potporu tijekom dojenja pruzaju suprug te patronazna sestra. Snaznu podrsku tijekom dojenja ima 53,9% majki. Potrebu za psiholoskom pomoi prije trudnoe imalo je 11,4% zena, a tijekom dojenja 3,9%. Prije trudnoe je 27,7% zena konzumiralo cigarete, za vrijeme trudnoe 6,4%, a tijekom dojenja 4,5%. Tecaj za trudnice zavrsilo je u Zagrebu 36,2% zena, a u Dubrovniku svega 19,23%. U Rijeci je vise od polovice ispitanica bilo na tecaju za trudnice, a u rad grupa za potporu dojenja je ukljuceno je 31,8% majki, dok su u Zagrebu i Dubrovniku svega 3 ispitanice clanice grupa. Zakljucak: Dobiveni rezultati potvrdili su pretpostavku o vaznosti psihosocijalnih cimbenika, posebno potpore od strane obitelji i lokalne zajednice, koji utjecu na duljinu dojenja u sva tri grada. Uocena je potreba za kontinuiranim praenjem, dokumentiranjem, planiranjem i evaluacijom rada na razlicitim razinama zdravstvene zastite, vaznost inter-multidisciplinarnog pristupa kao i vea ucinkovitost promidzbenih kampanja o dojenju s naglaskom na edukativni rad s trudnicama i dojilja- 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 50 ma. Aktivno promicanje dojenja je vazna javnozdravstvena strategija za smanjenje pobola i smrtnosti novoroencadi i djece, smanjenje maternalnog pobola te pomaze u kontroli troskova zdravstvene skrbi. Za uspjesno provoenje navedenih aktivnosti potrebna je svekolika pomo i potpora zdravstvenih djelatnika, obitelji, lokalne zajednice i medija. Methods: A total of 350 parents participated in the study: 178 parents of children with ASD 71% response rate and 172 parents of non-disabled children matched by age, education,and place of living. Parents' self-perceived health was assessed using the Croatian version of the health status questionnaire SF-36, while socio-demographic information, chronic medical conditions, and needs were assessed by a general questionnaire. They also reported more psychological disorders 11% vs 4. Hundred twenty six 71% parents of children with ASD thought that enhancing different policy measures economic, social, educational could advance their and their children's health and well-being. Conclusion: Parents of children with ASD had poorer health than the control group in all components, except physical health. Because parents are the main providers of support for children with ASD, preserving parents' good health and well-being is a precondition for an optimal care for children. Therefore, current system for treating children with ASD in Croatia should also include permanent improvement of parents' health and well-being. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Rana intervencija je kljucna u prevenciji kasnijih mentalnih i zdravstvenih problema. Rizicni cimbenici ukljucuju bioloske i psihosocijalne osobine djeteta i obitelji. To je osobito vazno kod djece roene s bioloskim ili psihosocijalnim rizicima. U radu su prikazani rezultati istrazivanja o povezanosti rizicnih bioloskih i psihosocijalnih cimbenika i kvalitete interakcije majke i djeteta. Bioloski niska poroajna masa i psihosocijalni obrazovanje majke, zadovoljstvo brakom rizicni cimbenici imaju nepovoljan utjecaj na interakciju majke i djeteta. Podrska obitelji i osobito majkama u uspostavljanju kvalitetne rane interakcije s djetetom vazna je za najoptimalniji razvoj djeteta, osobito kod djece visokorizicne za odstupanja u razvoju. JZI - 118 INTERVENCIJSKI PROJEKT «PREVENCIJA OZLJEĐIVANJA MALE DJECE» GASPAROVI BABI S1, Gliboti Kresina H1, Bencevi Striehl H1,2, Jankovi S1,2, Grbac R1, Gasparovi Krpina M3 Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske zupanije, Rijeka, Hrvatska Medicinski fakultet Sveucilista u Rijeci, Rijeka, Hrvatska 3 Klinicki bolnicki centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska 1 2 Cilj: prikazati i opisati provoenje intervencijskog projekta «Prevencija ozljeivanja male djece» koji se provodi na podrucju Primorsko-goranske zupanije od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske zupanije i Grada Rijeke. Metode: Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske zupanije je 2006. Knjizica sluzi kao prirucnik roditeljima kako sprijeciti nesree i njihove posljedice te ne koji nacin pruziti prvu pomo. Prirucnik je morao biti kratak, razumljiv i prilagoen medicinskim laicima. Za samoprocjenu znanja prije provedene edukacije proveden je upitnik na slucajnom uzorku od 512 roditelja. Slucajni uzorak od 253 roditelja uzet je za ispunjavanje upitnika o zadovoljstvu i kvaliteti edukativnim materijalom i o primjeni novostecenog znanja. Evaluacijski upitnik se ispunjavao 1 godinu nakon distribucije knjizice. Uzorak roditelja uzet je slucajnim odabirom, bez obzira na dob, spol i broj djece. Kod odabira roditelja za ispunjavanje evaluacijskog upitnika pazilo se da su roditelji koji ga ispunjavaju dobili knjizicu. Upitnike su dijelile odgajateljice u vrtiu i za to dobile detaljne pismene upute. S odgajateljicama je ostvarena vrlo dobra suradnja. Veina je procjenila svoje predznanje kao dobro u svim ponuenim kategorijama, osim kada je rijec o trovanjima i pruzanju prve pomoi. Savjete iz knjizice primjenjuje 220 86,9% roditelja, dok je 195 77% izjavilo da su u knjizici procitali nesto novo. Da je ovakav nacin edukacije dobar smatra 245 96,8% ispitanih. Zakljucak: Preventivni programi i edukacija roditelja i odgajatelja su potrebni. Edukacija putem pisanog materijala je dobar nacin edukacije, prema samoprocjeni korisnika ta je metoda prihvatljiva i korisna. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia 52 DZI - 100 RANA INTERDISCIPLINARNA INTERVENCIJA U DJECE S TESKOAMA U RAZVOJU I RAZVOJNIM RIZICIMA BLAZI D Sveuciliste u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Hrvatska Suvremeni svjetski koncepti rane intervencije u djece s teskoama u razvoju i djece s rizicima za nastanak teskoa naglasavaju globalisticki, interdiciplinarni pristup koji, uz medicinsku, obvezno podrazumijeva i ranu edukacijsko-rehabilitacijsku i logopedsku intervenciju. Najcese prva odstupanja u djeteta imaju priliku uociti lijecnici i, naravno, roditelji. No, ukoliko postoji odstupanje u razvoju djeteta koje se ne ocituje prvenstveno fenotipski i motoricki, iskustva u praksi pokazuju da se na edukacijsko-rehabilitacijsku i logopedsku rehabilitaciju dolazi prekasno. Razlog tomu cesto je nedovoljno poznavanje parametra komukacijskog i jezicno-govornog razvoja koji su ponekad jedini pokazatelj odstupanja u najranijem djetinjstvu. Cilj je ovoga rada prikazati komunikacijske i jezicno-govorne parametre koji vrlo rano mogu ukazivati na eventualna odstupanja u opem razvoju. Parametri za rano uocavanje kasnjenja u komunikacijskom i jezicno ­ govornom razvoju u djeteta su: - do 5. Namjera je ovog rada ukazati na potrebu globalnog pristupa u dijagnostici i tretmanu djeteta s teskoama, te ukazati na potrebu rane interdisciplinarne suradnje u cilju prevencije i unapreivanja zdravstvene i socijalne skrbi. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. JURISA A, Posavec M, Ferenci Vrban N, Ticinovi Ivanci A, Juhovi Markus V Institute of Public Health Dr. Andrija Stampar', Zagreb, Croatia Objectives: The goal was to investigate whether the parents of enuretic children recognise enuresis as a child's, as well as a family problem. Methods: The 5 questions questionnaire was given to parents of children enrolling first grade primary school. Questions were about enuresis problem in children and their families, and parental coping strategies. Results: In the random stratificated sample there were 597 children, from city of Zagreb, most of 53 them were 7-year-olds 78,6% , 52,6% were boys and 47,4% were girls. Parents reported enuresis problem in 70 children, 52,6% of them were boys and 47,4% were girls. Most of the enuretic children wet their bed less then once a month 58,5% and 22,9% of enuretic children wet their bed twice a week or more. Enuresis problem in family have 35,7% enuretic children, 60% of them have one parent who had the problem. Some enuretic children have the problem also during the day 15,7%. Only 13,6% enuretic children use pharmacologic treatment, only 2 of them desmopressin. Some kind of nonpharmacologic treatment use up to 25,4% enuretic children, most of them rewards if remained dry and psychotherapy. There are some parents who punish children if they wet their bed 3,4%. Conclusion: Enuresis is a significant problem in school children and still not recognised enough. Enuresis must be treated as it can lead to secondary psychological problems. Parents are not substentialy informed and educated about enuresis coping strategies. School health services are good place for meeting and informing the parents. The first step for convincing parents to treatment is getting a detailed medical history, then explaining the problem to parents and finally presenting true information about treatment options. DIZ - 266 SKOLSKA DJECA, VRIJEME PROVEDENO gLEDAJUI TV I IgRAJUI IgRICE NA KOMPJUTORU I PLAY STATION-U SUNJERGA N1, Vrdoljak A2 1 2 Zavod za javno zdravstvo Sibensko-kninske zupanije, Sibenik, Hrvatska Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, Hrvatska Srijeda Wednesday 13 Listopad October Uvod: Svaki dan veliki broj djece provede dio svog slobodnog vremena ispred TV ekrana i igrajui kompjutorske igrice. Poznato je da prekomjerno sjedenje ispred TV ekrana i kompjutora dovodi do poveanog rizika za nastanak bolesti: lokomotornog sustava, vida, prekomjerne tjelesne tezine, zracenja, ovisnosti o igricama itd. Cilj: Prikazati koliko dnevno svog slobodnog vremena skolska djeca provode ispred TV ekrana i igrajui kompjutorske igrice. Metode i ispitanici: Provedeno je anketno ispitivanje ucenika petih, sedmih i osmih razreda osnovne skole. Anketom je obuhvaeno 600 ucenika 300 ucenika i 300 ucenica 5. Rezultati: Gledanje TV-e od 0. Gledanje TV vise od 3 sata dnevno najvise je zabiljezeno meu djecacima petih razreda 38%. Igranje kompjutorskih igrica do 1 sat dnevno najvise je zabiljezeno meu djevojcicama petih razreda 81%. Igranje kompjutorskih igrica vise od 2 sata dnevno najvise je zabiljezeno meu djecacima sedmih razreda 16%. Zakljucak: Saznanja o navedenim navikama nase djece ne bi smjeli zanemariti ve ih treba iskoristiti za akcije koje bi unaprijedile zdravlje i smanjile rizike za nasu djecu. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. U razmatranje smo uzeli jednoroditeljske i cjelovite obitelji. Metode i ispitanici: U ispitivanju je sudjelovalo 200 ispitanika, izabranih slucajnim odabirom, adolescenti u dobi od 18 godina, maturanti iz tri zagrebacke srednje skole. U istrazivanju psiho-fizickog statusa adolescenata primijenili smo dva komplementarna pristupa; mjerenje visine, tezine i indeksa tjelesne mase BMI kao pokazatelja fizicke razvijenosti i odreivanje kvalitete samopoimanja kao pokazatelja psihickog razvoja. Kvalitetu samopoimanja mjerili smo pomou OSIQ-a Offer Self Image Qestionare. Pri statistickoj analizi koristili smo Mann-Whitnyev U test Wiloxon test. Psiholoski profil prikazan kroz sliku o sebi tj. Zakljucak: Fizicki i psihicki rast i razvoj adolescenata ne ovise o tipu obitelji u kojoj raste ve o kvaliteti roditelja i same obitelji. Losiju sliku o sebi kao moralnoj osobi adolescenata koji rastu u jednoroditeljskim obiteljima mozemo objasniti stigmom koja jos uvijek prati razvedene roditelje, poduprtom utjecajem religije. Samohrani roditelji, iako suoceni s nizom problem, svojoj djeci ipak omoguavaju normalan psiho-fizicki rast i razvoj. DIZ - 113 ZNANJE I STAVOVI RODITELJA O REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU DJECE I SPOLNO PRENOSIVNIM BOLESTIMA U ZADARSKOJ ZUPANIJI 2009. U razdoblju od 2001. Cilj: Ispitati znanje i stavove roditelja o reproduktivnom zdravlju i spolno prenosivim bolestima, posebice nakon velike javne kampanje i uvoenja novog cjepiva protiv humanih papiloma virusa HPV. Anketirani su roditelji ucenika prvih razreda srednjih skola Zadarske zupanije. Obuhvaeno je 430 roditelja, od cega 336 zena i 104 muskarca. Prosjecna dob ispitanika bila je 42. Rezultati: Rezultati su pokazali da 40% roditelja ima lose znanje o SPB, nacinu njihova prijenosa i posljedicama. Sa svojom djecom o SPB razgovaralo je 76% roditelja, podjednako ocevi i majke. Prvi razgovor zapocinju najcese izmeu dvanaeste i petnaeste godine zivota djeteta. U potpunosti sigurnom metodom zastite od SPB roditelji smatra uzajamnu vjernost, 90,9 %, a 63% njih i apstinenciju. Kondom je dosta ucinkovita zastita u 57% odgovora, cijepljenje protiv hepatitisa B u 71,4%, a cijepljenje protiv HPV-a u 58,3% odgovora. Na pitanje je li vazno cijepiti zensku djecu protiv HPV-a 57% roditelja odgovorilo je potvrdno, 35% da ne zna, 10% ih nije odgovorilo, a samo 8% roditelja ne bi cijepilo svoje dijete. Roditelji smatraju da je u nasoj regiji znatno vei rizik zaraze od hepatitisa i klamidijske infekcije nego od HIV infekcije. Oko 90% roditelja smatra da je 18 i vise godina dob kada su njihova djeca spremna za prve spolne odnose, kako za musku tako i za zensku djecu. Zakljucak: Roditelji nemaju dovoljno znanja o reproduktivnom zdravlju i spolno prenosivim bolestima te je, uz programe spolnog odgoja mladih, nuzno istodobno provoditi dodatnu edukaciju i informiranje roditelja. JZI - 86 MALOLJETNICKO NASILJE - ZRTVA I NASILNIK - ANALIZA UZROKA, POSLJEDICA I EFIKASNOSTI MULTIDISCIPLINARNE SURADNJE NA PRIKAZU DVA SLUCAJA S RAZLICITIM ISHODOM BURI MODRCIN J, Dragas Zubalj N1, Modrcin D2, Dabo J1 1 2 Srijeda Wednesday 13 Listopad October Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske zupanije, Rijeka, Hrvatska Privatna praksa, Rijeka, Hrvatska 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia Nasilje meu vrsnjacima danas je u porastu te se sve cese susree u skolskomedicinskoj praksi. Zlostavljanje u djetinjstvu ima ucinak na pet znacajnih podrucja: neuroloski i intelektualni razvoj, skolski uspjeh i zivotna ocekivanja, socio-emocionalni razvoj, socijalne odnose i ponasanje, mentalno zdravlje u cjelini. Donosimo prikaz dva slucaja s dva razlicita ishoda. Djecak, jedanaestogodisnjak, roen kao prematurus s PT 1040 g. Nasilje je kompleksan problem i trazi rjesenja na nekoliko nivoa, od osvjesivanja javnosti, edukacije ucitelja i ostalih djelatnika pedagoske orijentacije, koji u svom radu dolaze u kontakt s djecom, kako bi bilo pravovremeno prepoznato. Potrebno je uspostaviti sustav kontinuirane edukacije djelatnika Centra za socijalnu skrb, pedagoga, skolskih psihologa, policijskih sluzbenika koji se bave maloljetnicima, lijecnika i unaprijediti njihovu suradnju, kako bi se na prepoznate slucajeve nasilja pravovremeno reagiralo, interveniralo i zrtvu cim brze integriralo u drustvo na adekvatan nacin. U oba je slucaja skolski lijecnik odigrao iznimno vaznu ulogu. Zbog razdoblja tranzicije sluzbi i neadekvatne koordinacije nadleznih institucija moze doi do propusta djelovanja u interesu djeteta, kao sto se dogodilo u prikazanom slucaju djecaka nasilnika, ili do zakasnjelog djelovanja, kao u slucaju zlostavljane djevojke, iako je zakonska regulativa jasna i dobro formulirana. Na temelju primjera iz prakse sugerirat emo mogui model koji bi mogao doprinijeti boljoj suradnji meu timovima i brzem, uspjesnijem rjesavanju maloljetnickog nasilja. Svakako se to odnosi na mogunost promptnog i adekvatnog reagiranja u razlicitim situacijama, mogunost hitnog izdvajanja iz sredine u slucaju nuzde, ali i organiziranog i postupnog ukljucivanja u sredinu kada se za to uspostave uvjeti te bolju komunikaciju i koordinaciju meu nadleznim sluzbama. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Polazei od vaznosti transformacije uloge obitelji i skole te sve vee otuenosti u drustvu, provedeno je istrazivanje s ciljem utvrivanja koliko dobro funkcioniranje obitelji ima zastitnu ulogu u donosenju odluke o moguem eksperimentiranju mladih s alkoholom i cigaretama. Metode: U okviru projekta vrsnjacke edukacije «Zajedno» provedeno je istrazivanje o stavovima i navikama ucenika u 9 osnovnih skola u Meimurju ukljucenih u projekt. Istrazivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 1367 ucenika 6. Usporeivane su obiteljske navike i komunikacija u obitelji meu djecom koja su sklona eksperimentirati s alkoholom i cigaretama i onih koji ne eksperimentiraju. Rezultati: Meu djecom redovitim pusacima vei je udio onih koji ne provode slobodno vrijeme u svojoj obitelji 13,51% , za razliku od onih koji nisu probali pusiti gdje samo 2,7% ne provodi slobodno vrijeme s obitelji. Kod 30% djece koja nisu probala piti alkohol cesti su zajednicki izlasci s obitelji, dok isto upraznjava samo 12,5% onih koji piju vise puta tjedno. Sa starijima od sebe druzi se 25% djece koja izjavljuju da piju cesto, a samo 0,35% djece koja nisu probala piti ima starije drustvo. Zakljucak: Meu djecom koja su sklona konzumiranju alkohola i pusenju zastupljen je vei broj onih koji odrastaju u obitelji s manje cvrstim vezama. Naglasavajui da je obitelj vazna, ali ne i svemona, ovo je istrazivanje istaknulo i ulogu skole u provoenju edukacije o stetnosti sredstava ovisnosti kao i vaznost ukljucivanja sire drustvene zajednice u rjesavanje problema provedbom zakonskih odredbi o zabrani prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima, te drugih mjera za smanjenje dostupnosti sredstava ovisnosti te su u sklopu projekta provedene radionice s djecom, ali i njihovim roditeljima i uciteljima. Ona okuplja 6 - 10 ispitanika koji unaprijed znaju pitanja o kojima e raspravljati, a raspravu vodi i usmjerava moderator. Cilj je postii interakciju meu sudionicima te tako doi do odgovora koje je tesko ili nemogue dobiti u osobnim intervjuima. Cilj rada: Cilj rada bio je doznati misljenje i stavove sudionika fokus grupe za pet kljucnih pitanja: 1 Treba li uvesti zdravstveni odgoj u skole kao poseban predmet? Ako da, u koje razrede? Treba li taj predmet ocjenjivati? Metoda rada: U radu fokus grupe sudjelovalo je sedam ispitanika: ucenik treeg razreda gimnazije, majka ucenice treeg razreda srednje ekonomske skole, profesorica biologije iz manje seoske osnovne skole, pedagoginja iz srednje ekonomske skole, specijalizantica skolske medicine iz zavoda za javno zdravstvo, specijalist obiteljske medicine privatnik te visa medicinska sestra iz patronazne sluzbe. Razgovor je snimljen, a transkript analiziran primjenom «Le Sphinx« programa za analizu teksta. Rezultati: Analiza transkripta razgovora pokazala je razlicitu aktivnost pojedinih sudionika u odgovaranju na pet pitanja te ukazala na njihove osobitosti. Njihova aktivnost prikazana je brojem i vrstom rijeci koje su ukazivale na zainteresiranost ili ne, odlucnost u misljenjima, ustrajnost u stavovima itd. Sazetak voenog razgovora u fokus grupi je sljedei: 1 Svi sudionici, osim pedagoginje, slozili su se da je predmet neophodan, 2 Svi se slazu da je poseban predmet potreban od sedmog razreda pa dalje, osim prijedloga patronazne sestre da ga se uvede ve od prvog razreda; 3 Predmet ne treba ocjenjivati, a u radu koristiti aktivne oblike edukacije; 4 Slazu se s prijedlogom tema, ali naglasavaju potrebu tema iz spolnog odgoja, ovisnosti te vaznosti prehrane i tjelesne aktivnosti; 5 Kao edukatora svi osim pedagoginje, vide lijecnika obiteljskog, skolskog, dodatno educiranog i sl. Zakljucak: Rad pokazuje veliku primjenjivost i znacaj rada u fokus grupi. Kako je problem nedostatnog ili neprisutnog sadrzaja zdravstvenog odgoja u skolskom programu osnovnih i srednjih skola prisutan ve vise godina, rad je doprinos istrazivanjima o zahtjevima onih koji trebaju biti ukljuceni u planiranje zdravstveno-odgojnih sadrzaja u skoli i metodologije rada s mladima. Projekt je sacinjavao cetiri ciklusa predavanja o razvojnim karakteristikama djeteta u dobi od sest do sedam 58 godina, obiteljskom ozracju kao bitnom cimbeniku skolskog uspjeha, razvijanju radnih navika djeteta i pomoi u planiranju vremena, pomoi djetetu u svladavanju vjestina citanja i pisanja te mogunost naknadne pomoi djeci i roditeljima od strane strucnjaka u Savjetovalistu. Cilj: Prikazati vaznost pomoi i podrske roditeljima u pripremi djece za skolu sa svrhom prevencije skolskog neuspjeha, emocionalnih poteskoa i poremeaja ponasanja djece tijekom skolovanja. Metode: Obraena su 594 anonimna evaluacijska upitnika o zadovoljstvu i potrebi za takvim predavanjima, vrednovana ocjenom od 1 do 5, koji su ispunili roditelji predskolaca nakon odrzanog predavanja. Rezultati: 89% roditelja predavanja su ocijenila odlicnim, 0,97% vrlo dobrim, 0,67% dobrim, dovoljnim je predavanje ocijenilo 0,34% roditelja dok ni jedan roditelj nije dao negativnu ocjenu. Nacin izlaganja ocjenom odlican ocijenilo je 70% roditelja , 19,46% roditelja dalo je ocjenu vrlo dobar, 1,34% roditelja ocijenilo je predavace ocjenom dobar, 0,33% ocjenom dovoljan, dok ni jedan predavac nije dobio negativnu ocjenu. Vise od treine roditelja predlozilo je nove teme predavanja za koje smatraju da bi im mogle pomoi u njihovoj roditeljskoj ulozi. Zakljucak: Vrednujui ovaj projekt potvrdilo se da uistinu postoji potreba za pomoi roditeljima u pripremi djece za skolu kako bi im skolski koraci bili sto laksi. Prilagodba djeteta na skolu ovisi ne samo o djetetovim psihofizickim sposobnostima, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti ve i o adekvatnom okruzenju i potpori obitelji. Ovakav nacina pripreme i strucne podrske roditeljima i djeci vazan je u pomoi djeci u savladavanju zahtjeva skole s obzirom na mogunosti i sposobnosti svakog pojedinog djeteta, jer uspjesnom, socijalno i emocionalno kompetentnom djetetu u ranoj skolskoj dobi olaksana je psihosocijalna prilagodba u adolescenciji sto je bitan cimbenik u primarnoj prevenciji svih oblika ovisnosti. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Zbog ranijeg zahvaanja, ranije osobito prometne smrtnosti tu prednjaci alkoholizam. Osnovni cilj nam mora biti prevencija alkoholizma i to primarna, sekundarna i tercijarna. Primarna prevencija je osnovni cilj Udruge ZIVOT, iako bi vrlo rano lijecenje alkoholizma, zapravo jedino dovelo do prekidanja transgeneracijskog, obiteljskog prenosenja alkoholizma. Sve to se uokvirava i zavrsava oporavkom alkoholicara u kla. Metode i aktivnosti: Nakon niza godina prekida djelatnosti 'Udruzenja za suzbijanje i sprjecavanje alkoholizma i drugih ovisnosti', u 2007. Zato tu deficitarnost u prevenciji ovisnosti i postizanju dusevnog zdravlja, tipicnu za zemlje u pretvorbi treba nadoknaditi prvi puta sveobuhvatnijim detaljnim programima za suzbijanje zlouporabe poticajnih tvari, bolesti ovisnosti, a u cilju da unaprijedimo dusevno zdravlje. Zakljucak: U cijelom problemu prevencije iz spomenutog naslova i sadrzaja moze se jos od Bajamontija 1797 uociti potreba mentalno - higijenskog pristupa u smislu ne samo trijeznog, ve i umjerenog i stvaralackog zivota koji s time postaje i sto zdraviji. Razdoblje prilagodbe djeteta je najkriticnije razdoblje, a duljina prilagodbe je individualna. Cilj: Upozoriti na potrebu bolje suradnje i povezivanje zdravstvenih organizacijskih modela s vrtiem. Zato jer u vrtiima narocito velikih gradova boravi 60-80% djece od 1 godine, pa i mlae, do polaska u skolu. U vrtiu preventivne mjere zastite i unaprjeenja zdravlja provode vise medicinske sestre zdravstveni voditelji koje su u sustavu predskolskog odgoja. Duljina prilagodbe ima direktan utjecaj na imunolosku mogunost djecjeg organizma da prevlada uzrocnika s kojim se susree, kako se ne bi razvila bolest. Zakljucak proizlazi iz podataka o pobolu koji se prati godinama, a javlja se u periodu prilagodbe. Dolazi se takoer do zakljucka da djeca koja imaju laksu prilagodbu ne podlijezu cesto infektima. Suradnja izmeu izabranog lijecnika, roditelja i vrtia utjece na razvoj zdravstvene situacije u kolektivu. Izabrani lijecnik uz terapiju ima veliki utjecaj u savjetovanju roditelja o razlicitim nacinima ocuvanja zdravlja, kao sto su nacini jacanja opeg imuniteta, vaznost duljine rekovalescencije prije povratka u kolektiv, boravak na zraku savjeti ne ii s djecom u oporavku na mjesta masovnog okupljanja: u trgovacke centre, pusacke sredine, itd.. To isto savjetujemo roditeljima u vrtiu, ali savjet izabranog lijecnika ima veu tezinu. Roditelji cesto zbog izostanka s posla u vrijeme bolesti djeteta, traze od izabranog lijecnika dozvolu brzeg povratka djeteta u kolektiv, u razdoblju rekonvalescencije, sto dovodi do ponavljanja bolesti. Dogaa se da ujutro dijetetu u infektu roditelji daju simptomatsku terapiju obicno antipiretik time na kratko prikriju simptome i dovedu dijete u kolektiv, sto ima utjecaja na zdravlje veine djece u skupini. Tu mogu izabrani lijecnici preventivnim savjetima bitno utjecati na zdravlje djece u vrtiu. Strategija prevencije bolesti i bolesnih stanja se obicno radi u suradnji s epidemioloskom sluzbom na terenu. S mjerama i preporukama u vrtiu odgojitelje, roditelje i ostale zaposlenike upoznaje visa medicinska sestra, koja i nadzire provoenje. Edukaciju roditelja i odgojnih djelatnika o nacinima i mjerama prevencije provodi visa medicinska sestra - zdravstveni voditelj - u vrtiu individualno, na strucnim aktivima, letcima i drugim pisanim uputama. Vrtii su u veini slucajeva u vlasnistvu grada, sto daje mogunost upisa djeci iz raznih djelova grada, ali kako je vrti vezan djelomicno i uz lokalnu zajednicu, prioritet upisa je s teritorija lokalne zajednice. S druge pak strane djeca i roditelji imaju svoje izabrene lijecnike, sto bitno rasprsuje i poveava ukupni broj lijecnika s kojima je potrebno suraivati u cilju prevencije i zastite zdravlja djece. JZI - 165 SKOLA - MJESTO UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA PERASOVI J1, Sore R2 Srijeda Wednesday 1 2 13 Listopad October Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, Hrvatska Osnovna skola Bijai, Grad Kastela, Hrvatska 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. Skola je okruzenje u kojem je mogue prepoznati neizravne stetne utjecaje, prevenitivno djelovati te promicati zdravi stil zivota. Cilj: Cilj je istraziti stavove jedanaestgodisnjaka prema skoli i uspjehu, utvrditi povezanost emocionalnog stava prema skoli i uspjehu, utvrditi postojanje okolnosti koje pogoduju razvoju teskoa djece i mladih. Metode: Anonimnim anketnim upitnikom u skolskoj godini 2008. Koristen je Chi-Square Test. S nedovoljnim i dovoljnim uspjehom je 9. Na pitanje Kada im je u skoli najljepse? Ucenike s dovoljnim uspjehom vesele pohvale ucitelja 40. Na pitanje Kada im je u skoli najteze? Ucenici s dobrim uspjehom najmanje vole ii u skolu. Zakljucak : Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu promicanja emocionalnog i mentalnog zdravlja djece i mladih kroz zdravstveni odgoj i preventivne programe. Planirane aktivnosti provodi uz strucno osposobljene voditelje sportske rekreacije 45 u otvorenim i zatvorenim sportskim objektima i prirodi. Tako se provode: - redovni oblici tjelesnih aktivnosti za graane u mjestu stanovanja, koje provode strucni kadrovi tjelesno vjezbanje, plivanje, hodanje, trcanje, voznja bicikla i slicno. Kontinuiranim provoenjem tjelesnih aktivnosti u Meimurskoj zupaniji postepeno dolazi do humanizacije suvremenog nacina zivota i rada - poboljsanja psihofizickog zdravlje graana, poveanja individualnog i drustvenog kvaliteta zivota, radne sposobnosti i ekonomskog napretka, stvaranja pozitivnih navika, manje bolesti ovisnosti te do sretnijeg i zdravijeg zivota. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia SZZ - 91 PREVENTIVNO DJELOVANJE NA POSTURALNE POREMEAJE KOD SKOLSKE DJECE ORGANIZIRANOM TJELESNOM AKTIVNOSU JUROS D, Sourek D Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske zupanije, Sluzba za skolsku medicinu, Savjetovaliste za tjelesno zdravstvenu kulturu, Split, Hrvatska Visegodisnjom suradnjom te iskustvima skolskog lijecnika i kineziologa nastala je ideja za jednim novim nacinom i pristupom preventivnog djelovanja na posturalne poremeaje kod djece, preciznijom i detaljnijom procjenom samog posturalnog statusa, sto u konacnici dovodi do sustavne zastite zdravlja. Mala skola sporta zamisljena je kao cetverogodisnji pilot projekt namijenjen onim ucenicima koji nisu ukljuceni u nikakve sportske aktivnosti, osim u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, kao i za one ucenike koji su zbog odreenih osobnih zdravstvenih problema ili hendikepa osloboeni nastave TZK. Korisnici projekta su 100 ucenika V. Mala skola sporta je program ispunjen sportskim aktivnostima koje omogucuju djeci da upoznaju siroki spektar ekipnih i individualnih sportova. Odvijat e se kroz razdoblje od jedne skolske godine i to u dva ciklusa gdje je predvien rad s djecom dva puta tjedno. Tijekom navedenog razdoblja predvieni su redoviti sistematski pregledi kao i kinezioloska dijagnostika, ukljucujui kompletnu morfologiju te motoricke i funkcionalne kapacitete ucenika. Uz zavrsno testiranje obavlja se sportska dijagnostika koja u konacnici daje sliku stvarnih potencijala pojedinog ucenika i zapravo omoguuje pravilno usmjerevanje za daljnje bavljenje najadekvatnijom sportskom aktivnosti. Po zavrsetku skole roditelji polaznika ispunjavaju evaluacijski upitnik te se donosi zakljucak na temelju obraenih podataka evidencijom predvienog napretka unutar svakog ciklusa na temelju obavljenih mjerenja. JZI - 74 NUTRITION FRIENDLY SCHOOLS INITIATIVE IN CROATIA ANTONI DEGAC K1, Kai-Rak A2, Laido Z1, Perkovac S1, Pucarin-Cvetkovi J3, Capak K1 Srijeda Wednesday 1 13 Listopad October Croatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia WHO Country Office Croatia, Zagreb, Croatia 3 Andrija Stampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. The WHO Nutrition-Friendly Schools Initiative NFSI provides a framework for implementing integrated intervention programmes to improve the health and nutritional status of school-age children and adolescents, targeted in the school settings. The aims of NFSI are based on fulfilling five key points: School nutrition policy, awareness and capacity building of the school community, nutrition and health promoting curriculum, supportive school environment, school nutrition and health services Methods and sample: NFSI pilot project in Croatia took place in eight schools: 3 rural, 2 urban, and 3 semi-urban during the period 2006-2008. Two workshops were organised so as to introduce the participants with NFSI in details and to motivate them for their roles in these activities. One workshop was targeted at school headmasters and school doctors, and another at biology teachers, coaches and school cooks. Results: All of these schools have their own kitchens equipped for preparing school meals; they also have dining rooms where the meals are served. Two rural schools promoted cooking of traditional foods and published a booklet with traditional recipes. Four schools collaborated with local farms and food industry, so that pupils went there for excursions. One school in Zagreb started with extra exercising hours for a group of 15 overweight pupils. Conclusions: Schools were highly motivated and managed to successfully implement NFSI by including school staff, school doctors, children, parents and local community, especially through extraactivities such as school gardens, nutrition and physical activity promotion and school meals' quality improvement. So, NFSI as an example of good practice of a whole school approach to healthy eating and healthy life style of children and adolescents, could be included in the national nutrition policy 63 DIZ - 232 POVEZANOST POKAZATELJA MENTALNOG ZDRAVLJA I NAVIKA STUDENATA POZESKOg VELEUCILISTA BILOBRK Đ, Zombori D Zavod za javno zdravstvo Pozesko-slavonske zupanije, Pozega, Hrvatska Cilj: Istraziti postoji li povezanost izmeu samoprocijenjenog mentalnog zdravlja studenata pozitivno mentalno zdravlje - PMZ , depresija - DEP i njihovih zivotnih navika i ponasanja prehrambene, pusenje, pijenje, spolno ponasanje, fizicka aktivnost i sport , kao i utvrditi razlike prema spolu i razlicitim antropometrijskim mjerama ITM, RR. Metode: Istrazivanje je provedeno na 237 studenta 1. Prema spolu utvren je razliciti obrazac pijenja; 6,9% studentica Vs. Openito, oni koji se ucestalo opijaju statisticki cese su podstanari nasuprot onih koji zive kod roditelja. Spolno aktivnih bilo je 82,5% studenata i 69,5% studentica, od aktivnih studentica njih 56,6% nikada nije bilo kod ginekologa. Postoji znacajna povezanost ucestalosti opijanja i veeg broja partnera u zadnjih godinu dana. Studentice u usporedbi sa studentima iskazuju znacajno nize vrijednosti na PMZ skali, takoer iznose i znacajno vise depresivnih simptoma DEP u zadnjih tjedan dana. PMZ znacajno pozitivno korelira sa aktivnim i rekreativnim bavljenjem sportom. Vise vrijednosti DEP-a znacajno su povezane sa pijenjem odreenih vrsta pia zestoka, mijesana i razna. MAP-RR visi je kod studentica 81,4 mmHg Vs. Zakljucak: Ovim istrazivanjem je potvreno nekoliko rizicnih ponasanja po zdravlje studenata, koji obiljezavaju ovu populaciju, u dobi kod jos nemaju dobre zastitne mehanizme, niti su dovoljno svjesni potrebe da brinu o svom zdravlju. Stoga, vjerujemo da jos uvijek nedostaje prave i sustvne edukacije o stetnosti takvog ponasanja. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia DIZ - 4 USPOREDBA SADASNJEG ZDRAVSTVENOG STANJA S PROSLOGODISNJIM DJELATNIKA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO BJELOVAR PUHARI Z1, Mihajlovi I2 1 2 Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske zupanije, Bjelovar, Hrvatska Druga osnovna skola Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska Uvod: Razmisljanje o zdravlju zapocinje tek kada se pojavi problem ili se pribojavamo bolesti. Zdravlje je jedan od najveih izazova 21. Poimanje sto je dobro zdravlje znatno se promijenilo te ono nije vise samo odsustvo bolesti. Stoga su i mjere za poboljsanje zdravlja postale sveobuhvatne od poboljsanja radnih uvjeta, dostupnosti i pristupacnosti zdravstvenih usluga i smanjenja zagaenja okolisa, pa do programa zdravstvene edukacije i promocije zdravlja. Danas znamo da na zdravlje utjecu mnogi cimbenici, iako je takav pristup tek postepeno prihvaen. Cimbenike koji utjecu na zdravlje kategoriziramo u tri skupine: unutarnje endogene i vanjske egzogene odrednice, te postojei sustav zdravstvene zastite kao trei cimbenik. Cilj: Ispitati subjektivno misljenje o vlastitom zdravstvenom stanju zaposlenika ZZJZ Bjelovar. Ispitanici i metode: Od ukupno 57 zaposlenika Zavoda za javno zdravstvo anketu je u potpunosti rijesilo 47, dakle 82% ukupnog broja zaposlenika. Ispitanici su anonimno rjesavali hrvatsku verziju zahtjevnog upitnika o zdravlju SF-36 koja ukljucuje vienje njihova psihickog, fizickog i socijalnog funkcioniranja kao i dobrobiti zdravlja. U analizi je koristena deskriptivna statistika, racunanje frekvencija i aritmeticke sredine, t-test, analiza varijanca i korelacije. Rezultati: Od ukupno 57 zaposlenika bjelovarskog Zavoda 47 82% je sudjelovalo u anketi. Skupinu sacinjava 47 ispitanika, od cega je 8 17% muskaraca i 39 83% zena. Prosjecna zivotna dob ispitanika iznosi 41,7 godinu. Prosjecni staz ispitanika iznosi 18,2 godine. Prosjecna dob muskaraca iznosi 44,6 godina, a zena 41,1 godinu. Prosjecni staz muskaraca iznosi 18,6 godina, a zena 18,1 godinu. U braku je 32 68,1% ispitanika, a zaposlenika koji nisu u bracnoj zajednici je 15 31,9%. Djecu ima 36 76,6% ispitanika. Ispitanici sami ocjenjuju svoje trenutno zdravstveno stanje ocjenama lose i zadovoljavajue 9 ispitanika ili 19,1% , dobro 13 ispitanika ili 27,7% te vrlo dobro i odlicno 25 ispitanika ili 53,2%. U usporedbi s proslom godinom samo 6 12,8% ispitanika smatra da je ove godine puno ili malo boljeg zdravlja nego lani, 33 70,2% smatra da je istog stanja kao i lani, a 8 17% kaze da im je zdravstveno stanje ove godine malo ili puno losije nego lani. Zakljucak: S obzirom na mali uzorak ispitanika nazalost nije mogao niti biti vei jer je nas zavod manja ustanova podatke ne mozemo generalizirati, niti drzati statisticki znacajnima. Gotovo svaki peti zaposlenik procjenjuje svoje sadasnje stanje losim i losijim u odnosu na proslogodisnje, a oko 40% zaposlenika ima umjerene ili jake tjelesne bolove. Unatoc tome, 80% zaposlenika nema poteskoa u svakodnevnom radu i socijalnom druzenju. Trebalo bi ispitati je li to radi uzimanja medikamenata, cesih bolovanja ili optimisticnog stava pojedinca, sto je predmet nekog novog istrazivanja. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. U cijelom svijetu biljezi se trend porasta prekomjerne tjelesne tezine i pretilosti. Multiplom linearnom regresijom izrazena je povezanost dobi i spola s ITM. Radnici su savjetovani o potrebama homeostaze energetskog unosa i potrosnje u skladu sa nalazom. Rezultati: U istrazivanje je bilo ukljuceno 96 radnika. Pothranjenost smo utvrdili u svega jednog radnika. Diskusija i zakljucak: Ucestalost prekomjerne tjelesne tezine u radnika Jamnica visa je od hrvatskog prosjeka. Pretilost u muskaraca na razini je drzavnog prosjeka, dok je udio pretilih zena nizi od prosjeka. Ovakvi rezultati, prvenstveno ucestaolost prekomjerne tjelesne tezine, losiji su od ocekivanih budui da se radi o radno aktivnoj populaciji. Kako smo pokazali da je porast ITM znacajno povezan sa dobi, zakljucujemo da je vrijedno kontinuirano pratiti ITM radno aktivne populacije, te u skladu s nalazom savjetovati nase klijente. Sanitarni pregled jedan je od momenata gdje se ovakva intervencija moze uciniti. Dakako da i specificni okolisni cimbenici u Pisarovini prehrambene navike, navike tjelovjezbe i kretanja u kombinaciji s uvjetima rada sedentarna zanimanja nasuprot fizickoj aktivnosti utjecu na rezultat ovog istrazivanja i smanjuju generalizibilnost rezultata. JZI - 192 MASAZA NA RADNOM MJESTU KAO DIO BRIgE O ZDRAVLJU RADNIKA SKES M1, Kovacevi A2, Gospodari S2 1 2 Zavod za javno zdravstvo ,,Dr. Prevencija stresa na radnome mjestu treba biti zajednicki interes zaposlenog, poslodavca i drzave, a kljucni su faktori tjelesna aktivnost, socijalna potpora i nacin razmisljanja. Masaza kao jedna od metoda prevencije i unapreenja zdravlja, provodi se na radnom mjestu u tvrtki ili korporaciji kao dio brige o zdravlju pojedinca te predstavlja cjelovit pristup zaposleniku. Cilj: Cilj provedbe masaze na radnom mjestu usmjeren je prvenstveno na opustanje najnapetijih podrucja misinih skupina, vrata, ramenog obruca, lea, dijelova koji su veinom najzasluzniji za glavobolje, umor zbog lose cirkulacije, smanjenu koncentraciju. Pozitivno utjece na radni moral, zadovoljstvo na poslu i smanjenje stresa i boli, a samim time smanjuju se odlasci na bolovanja i poveava se produktivnost na radnom mjestu. Metode: Masaza se primarno izvodi na radnom mjestu zaposlenika, na ergonomski dizajniranim stolicama za masazu. Masazu na stolici provode strucno educirane osobe i traje od 15 do 30 minuta. Preporuca se zaposlenicima koji radno vrijeme provode sjedei u uredu za racunalom, zbog specificnog polozaja glave, vrata i ruku. Rezultati: Kontinuiranom provedbom masaze dolazi do psihickog i fizickog rastereenja. Zdravstvena korist masaze na razini djelatnika dovodi do smanjenja stresa i napetosti, poveanja mentalne koncentracije i budnosti, poveanja pokretljivosti zglobova i misia, smanjenja umora i misine boli, a time i troskova lijecenja, podizanja motivacije zaposlenika i kreativnog razmisljanja, smanjenje nemira i sukoba. Na poslovnoj razini posao je izvrsen kvalitetnije, vea je produktivnost, smanjeni su troskovi zbog izostanaka s posla, manje je ozljeda na radu i financijski je isplativa za tvrtku. Zakljucak: Uvoenjem masaze na radnom mjestu tvrtka se dokazuje kao drustveno odgovorno poduzee, djelatnici su zadovoljni jer se poslodavac brine o njima. Poboljsava se kvaliteta poslovanja i zdravlje poslodavaca i djelatnika te postaje dio standardnog marketinskog paketa. Mnogi poslodavci na vrijeme su shvatili da je samo zdrav i zadovoljan radnik ujedno i visokoproduktivan radnik. U Hrvatskoj se u 2008. Ukupan trosak bolovanja, kao posljedice ozljeda na radu ili profesionalne bolesti u 2008. Sluzba za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Usmjeren je na dva osnovna segmenta zdravlja na radnom mjestu: mentalno i fizicko zdravlje. Cilj: Kratkorocni ciljevi ovog Programa su poboljsanje psihofizickog zdravlja radnika, poveanje zadovoljstva radnika i poslodavaca, smanjenje stope bolovanja, poveanje produktivnosti na radu te stvaranje zdravog radnog okolisa. Dugorocni cilj je poboljsanje kvalitete zivota radnika na radnom mjestu. Metode: Program cini 6 cjelina, a provodi se u radnim organizacijama na podrucju grada Zagreba uz aktivno sudjelovanje zaposlenika. Rezultati: Preventivno djelovanje Programa ocituje se kroz smanjenje i otklanjanje bolnih psihickih i fizickih stanja nastalih na radnom mjestu, sprecavanje nastanka profesionalnih oboljenja, unapreenje komunikacije na radnom mjestu, poboljsanje uvjeta rada uz mogue nacine ublazavanja i otklanjanja stetnih cimbenika u radnom okolisu te usvajanje zdravih stilova zivota. Zakljucak: Unaprjeenje zdravlja radnika postize se dobro koordiniranim nastojanjem drustva u cjelini utemeljenog na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu, a u skladu s Globalnim akcijskim planom za zdravlje radnika 2008. Promicanje zdravlja i prevencija nezaraznih bolesti na radnom mjestu ostvaruje se zagovaranjem zdrave prehrane, fizicke aktivnosti radnika te promicanjem mentalnog i obiteljskog zdravlja na radnom mjestu. Svi bi radnici trebali uzivati najvisi ostvarivi standard fizickog i mentalnog zdravlja te pogodnih radnih uvjeta. Aktivnosti u svezi sa zdravljem radnika trebaju se planirati, provoditi i vrednovati s ciljem smanjenja nejednakosti u zdravlju radnika. Srijeda Wednesday 13 Listopad October 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s meunarodnim sudjelovanjem 13. To podrucje je okarakterizirano rjeom naseljenosti, samackim domainstvima, populacijom starije zivotne dobi, losijim socioekonomskim uvjetima, sto je posebno izrazeno u podrucjima od posebne drzavne skrbi. Opisati postojee stanje koje bi postalo osnova za uvoenje specificnih javnozdravstvenih intervencija. Metode: Kao model ruralnog zivota u kontinentalnom dijelu RH na podrucju od posebne drzavne skrbi, odabrana je Sisacko-moslavacka zupanija. Izabrana je zajednica od tri sela: Velika Gradusa, Staro Selo te Sjeverovac. Ispitanici su bili svi stanovnici koji tamo trenutacno zive, prema podacima Drzavnog zavoda za statistiku iz 2001. Podaci su prikupljeni anketom o dostupnosti i koristenju primarne zdravstvene zastite, socioekonomskim i bioloskim pokazateljima zdravlja te koristenju lijekova. Anketirano je 127 stanovnika. Rezultati: U ispitivanoj populaciji je 60% ispitanika starije od 65 godina, 13% radno aktivno, 75% ocjenjuje materijalno stanje obitelji losijim od prosjeka, 51% zive sami. Izabranog lijecnika ima 94%, stomatologa 62% ispitanika, 40% zena ima izabranog ginekologa. Povisen krvni tlak navodi 82% ispitanika, 70% se lijeci, pri anketiranju je 56% imalo povisene vrijednosti. Povisene vrijednosti seera u krvi navodi 40% ispitanika, 60% se lijeci pri anketiranju je 23% imalo povisene vrijednosti. Povisene masnoe u krvi navodi 26% ispitanika, samo 20% se lijeci.



Kako pronaći Devojku/Dečka?
To je, čini se, prirodan put, jer čovjek je komunikacijsko biće, i istovremeno je član brojnih primarnih i sekundarnih 38 Poznate radiostanice koje emitiraju svoje programe na brojnim stranim jezicima i koje su, u vrijeme hladnoratovske podijeljenosti svijeta, nudile mogućnost drugačijih informacija u odnosu na oficijelne kreirane u centru partijske moći i diseminirane posredstvom državnih medija — štampe, radija i televizije op. MREŽA čas nema nikoga tko bi im u tome pomogao. EMM alat morao bi imati mogućnost kreiranja kontejnera u koji se mogu smjestiti te u slučaju potrebe 48 siječanj 2015. Smjesten na sjecistu razlicitih kulturnih areala te pod utjecajem svih triju hrvatskih narjecja, Karlovac je jedinstven u hrvatskim okvirima. Nacionalni cetnici unistili dve komunisticke bande na Rudniku, Novo vreme, 13. Ljudi hoce da poboljsaju kuce, pa menjaju sve od krova pa do kuhinje i parketa. Pretečom Interneta smatra se komunikacijski sistem američkog ministarstva odbrane i vojske ARPANET Advanced Research Project Agency Network , nastao 1969. Pretraživanje javnih dokumentacija je manje zastupljeno zbog toga što su još uvijek rijetke javne dokumentacije koje su online. Borba kod Velikog Siljegovca, Srpski narod, 8. Voleo bih da neko ko je upoznat napravi neku paralelu , jer u zadnje vreme mi u opticaj dolazi i SWE sto se tice zaposlenja , zbog EU papira...

[Pornicixx|Hrvatski portali.hr|Besplatni oglasi varazdin]






Oznake: Demokraticnost, www., Komuniciranja

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.