Hygge

23.04.2017., nedjelja

Petar Pan

Hrvatska je malena, ali izuzetno bogata zemlja, koja je podarila svijetu vrsne znanstvenike, sportaše, pisce, glazbenike, pa tako i skladatelje poput Vatroslava Lisinskog, Borisa Papandopula, Jakova Gotovca, Emila Cosetta, Lovre Matačića, Ivana Zajca, Blagoja Berse i brojnih drugih.

Jedan od njih, Bruno Bjelinski (Weiss) rodio se davne 1909. godine u židovskoj obitelji u Trstu (umro je 1992. godine na Silbi). Rano ostavši bez majke, odrastao je kod bake u Zagrebu, gdje je kao dijete svirao violinu i glasovir. Doktorirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu, a zatim i Glazbenu akademiju u Zagrebu. Nakon toga započeo je uspješnu glazbenu karijeru, najprije kratko kao predavač u Splitu, a zatim i u Zagrebu, gdje je na Glazbenoj akademiji predavao kontrapunkt i polifoniju. Bio je i član Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti.

Kao skladatelj, jedan je od najplodnijih autora hrvatske glasovirske glazbe, a u njegovu stvaralačkom opusu nalazi se čitav niz simfonija, kantata, pjesama za glas, glasovir, razne druge instrumente i orkestar kao i komorna glazba za različite instrumente. Skladao je opere Pčelica Maja te (prema vlastitom libretu) Heraklo, Močvara, Zvona, Orfej XX. stoljeća i Slavuj, zatim dvije lutkarske predstave Ružno pače i Knjiga o džungli te balete Pinocchio, Petar Pan, Karneval iluzija i Mačak u čizmama. Također je skladao filmsku glazbu (Plavi 9). Za svoja djela je još za života dobio velika priznanja.

Neka svoja najbolja djela napisao je za djecu, od kojih su najpoznatija Sedam bagatela za klavir, opere Pčelica Maja, Heraklo i Ružno pače, te baleti Pinokio, Mačak u čizmama i Petar Pan.

Izvor: Wiki

Balet Bruna Bjelinskog Petar Pan praizveden je 1966. godine u koreografiji Nenada Lhotke, a pod ravnanjem Mire Belamarića. Na pozornicu HNK u Zagrebu ponovno je postavljen točno nakon 50 godina, premijerno 30.06.2016. godine, kada je orkestrom HNK ravnao njegov sin Alan Bjelinski, a za koreografiju i režiju zaslužan nagrađivani talijanski baletni umjetnik i koreograf Giorgio Madia, koji je poznat po kazališnim spektaklima Alisa u zemlji čuda i Oz – divan čarobnjak (Državni balet u Berlinu).

Priča o Petru Panu, dječaku koji nije želio odrasti, jedna je od najuspješnijih i najpopularnijih dječjih priča svih vremena. Napisao ju je uspješni škotski pisac James Matthew Barrie. 1904. godine prvi put je postavljena kao kazališna drama u Londonu, a zatim je napisan i roman. Od tada do danas, brojne generacije djece maštale su da će Petar Pan i Zvončica sletjeti upravo na njihov prozor i odvesti ih u fantastičnu zemlju Nigdjezemsku!

Sadržaj

1. slika: DJEČJA SOBA

Djeca obitelji Darling, Wendy, Michael i john, prije odlaska na spavanje slušaju radio. Njihova majka ih sprema u krevet; poljubi svako djete za laku noć te ugasi radio i svjetlo. Iznenada se soba ispuni čudesnim osvjetljenjem i u sobu uleti mala vila Zvončica. Ona osluškuje dolazak petra pana, koji uz olujni vjetar ulijeće u sobu i ugledavši zvončicu počinje ju loviti. Uz dosta muke je ipak uhvati, ali shvati kako je izgubio svoju sjenu. Osjeća da mu nešto nedostaje, a Zvončica mu pokazuje na ormar, gdje napokon ugleda sjenu. Uhvativši sjenu, zabunom zatvori zvončicu u ormar. Dok petar bezuspješno pokušava vratiti sjenu na njezino mjesto, od bijesa se rasplače, što probudi Wendy. kad joj pokaže neposlušnu sjenu, Wendy se dosjeti pa sašije sjenu na njezino mjesto. Petar je presretan i zapleše s Wendy, a zatim joj daruje medaljon u znak zahvale. Njihov ples probudi Michaela i Johna, koji se odmah razbude. Iz ormara se začuje sitno lupanje, koje iznenadi Wendy, ali i Petra Pana. On otvori ormar, iz kojega izleti vrlo uzrujana zvončica. Bijesano izjurivši, ona zaprijeti Wendy, jer po prirodi ljubomorna, ona odmah prepozna svoju suparnicu. Petar Pan postroji svo troje djece i pozove ih na let zvjezdanim nebom. Uz pomoć malo vilinskoga praha oni polete, kao da je to najprirodnija stvar.

2. slika: OBALA DRVEĆA

Prema crvenome nebu nazire se zastrašujući gusarski brod.
Grupa izgubljenih dječaka tiho se šulja, usput se igrajući, sve dok ne primijete gusare koji se predvođeni Kapetanom Kukom, vraćajući na svoj gusarski brod. Preko maloga mosta ulaze na brod, podižući ga za sobom, kako bi spriječili ulazak indijanskih neprijatelja.Iindijanci predvođeni svojom princezom Tigricom Lily i indijanskim princom, dolaze, plešući svoj divlji ratnički ples. No, tada se pojavi strašan krokodil, čiji dolazak prati glasno tiktakanje, što otjera indijance. Na brodu gusari bjesomučno prate nemirne i stalno drugačije naredbe svojega Kapetana Kuke, a kad im on napokon prestane zapovijedati, povuku se na počinak. upravo tada sretno doleti petar pan s djecom. Gusarski stražar ih primijeti i na brodu se oglasi uzbuna. Kapetan Kuka već dugo čeka priliku da se osveti Petru Panu, a to znaju svi gusari i počinju pripremati top. Kad top opali, granata okrzne Wendy koja padne na tlo.

3. slika: SEDAM VELIKIH STABALA

Tajanstveno mjesto, Nigdjezemska, dom izgubljenih dječaka.
Probuđeni iznenadnom bukom, dječaci polako ispuze iz svojih stabala i vide kako Zvončica dovlači Wendy, u poderanoj odjeći i svu crnu od baruta. Zvončica naredi dječacima neka ubiju Wendy, upirući rukom prema njezinu srcu. Dječaci oklijevaju, ali jedan od njih ispali strelicu i Wendy padne na tlo. Petar Pan, koji se u trenu stvori, sagne se do Wendy te izvuče strelicu koja je, na svu sreću, zapela u medaljonu koji joj je on darovao i time joj spasio život. Iako ne osjeća osobitu grižnju savijesti, Zvončica pokušava odobrovoljiti i umilostiviti Petra, no on je, kipeći od bijesa, otjera. Iznenada se pojave i Wendyna braća, u posve rastrganoj odjeći, crni od baruta, jedva hodajući te scrpljeni padnu na tlo pokraj Wendy. Petar Pan naredi dječacima neka brzo naprave sklonište za Wendy i njezinu braću, u čemu i sam sudjeluje. Spušta se noć i svi liježu pokraj Wendy, osim Petra koji ostaje na straži. a zatim i on zaspe… na straži.

4. slika: NA MORSKOJ OBALI

Petar Pan sanja… pojavljuju se vile, Wendy, John, Michael… iznenada dolaze gusari noseći indijansku princezu, koju je zarobio Kapetan Kuka. U trenutku njihove nepažnje petar pan ju oslobodi, a između Kuke i Petra Pana započne žestoka borba. Ali ponovno se začuje zlokobno tiktakanje koje najavi blizinu krokodila, što nagna Kuku u paničan bijeg na brod. Tada Petar Pan odvede Wendy i njezinu braću na sigurno mjesto, kako bi tamo proveli noć. Zvončica otkrije njihovo skrovište, pa iskoristivši prigodu za osvetu, zatoči braću. U međuvremenu Petar u druženju s vilama zaboravi na Wendy, i tek kad ugleda zvončicu, sjeti se braće i vrati se po njih.

5. slika: TAMNO MJESTO SEDAM STABALA

Indijanci slave spašavanje svoje princeze, a indijanski princ zahvaljuje Petru koji ju je oteo Kapetanu Kuki. Dok svi puše lulu mira, Petrovu glavu kite orlovim perjem te ga proglašavaju indijanskim ratnikom. Svi su umorni i djeca se povlače u svoja stabla. Kad zavlada mir, došuljaju se gusari predvođeni Kapetanom Kukom te u namjeri da izazovu Petra Pana, otmu Wendy i njezinu braću. Poslije uspješne otmice, Kuka, misleći kako ima razloga za slavlje, zapleše svoj pobjedonosan ples. Ali nakratko, jer ponovno se čuje dolazak krokodila. U međuvremenu Petar Pan na tlu pronađe Michaelova medvjedića. Zaključivši kako su djeca oteta, pažljivo prati trag gusara, koji vodi do njihova broda.

6. slika: NA GUSARSKOME BRODU

Uglavnom pijani, gusari slave pobjedu. Kapetan Kuka naredi neka djecu vežu lancima i bace u more. Zatim zapovjedi Wendy neka zapleše, a kad ona odbije, izdaje naredbu neka ju postave na mostić iznad vode i bace u more. U tom trenutku začuje se tiktakanje krokodila, sve bliže i bliže. Prestravljeni Kuka bježi glavom bez obzira, jer ne zna kako zvuk krokodilova titkakanja proizvodi Petar Pan. Petar se hitro popne na brod i brzo oslobadi djecu, stavljajući na svoja ramena Wendyn plašt, pretvarajući se da je Wendy. Bijesni Kuka želi dokrajčiti Wendy i gurnuti je u more, ali doživi veliko iznenađenje kada umjesto Wendy ugleda Petra Pana. Započne nesmiljena borba iz koje Petar Pan izlazi kao pobjednik, a razdragana djeca grle pobjednika skačući oko njega, zahvalni što su spašeni!
Iako sretni što su sve strahote iza njih, John, Michael i Wendy se požele vratiti kući, jer im nedostaje majka. Sa sobom žele povesti i izgubljene dječake. Petar Pan odluči oprostiti Zvončici za sve strahote koje je činila i uz njezinu pomoć djeca i izgubljeni dječaci stignu iz Nigdjezemske do roditeljske kuće obitelji Darling. Presretna majka jedva je dočekala povratak svoje djece, a prihvatila je i sve izgubljene dječake. Hoće li im se pridružiti i Petar Pan?

Libreto: Giorgio Madia prema libretu Brune Bjelinskoga temeljenom na istoimenoj priči Jamesa Matthewa Barriea
Koreograf, redatelj, oblikovatelj svjetla: Giorgio Madia
Dirigent: Alan Bjelinski
Scenograf: Kinsun Chan
Kostimografkinja: Adriana Mortelliti
Dramaturginja: Annegret Gertz
Redatelj zračnih scena: Ran Arthur Braun
Asistentica koreografa: Adriana Mortelliti
Baletni majstor: Mihaela Devald
Asistent scenografa: Ante Serdar
Asistentica kostimografkinje: Tihana Cizelj
Tehnički supervizor zračnih scena: Jacob Sebastian Malm
Autori cvjetnog uzorka: Marina Marić, Damir Medvešek
Premijera 30. lipnja 2016.
Ansambl predstave

Baletna postava izvedbi u travnju 2017.

PETAR PAN: Kornel Palinko
ZVONČICA: Catarina Meneses
WENDY: Iva Vitić Gameiro
MICHAEL: Gianmarco Beoni
JOHN: Adam Harris
KAPETAN KUKA: George Stanciu
TIGRICA LILY, INDIJANSKA PRINCEZA: Rieka Suzuki
INDIJANSKI PRINC: Guilherme Gameiro Alves
IZGUBLJENI DJEČACI: Tomaž Golub, Balint Rauscher, Andrea Schifano, Takuya Sumitomo, Sebastian Šimić, Simon Yoshida
GOSPOĐA DARLING: Milka Hribar Bartolović
VILE: Natalia Horsnell (19.4.), Sabrina Feichter, Saya Ikegami, Mutsumi Matsuhisa, Tammy Higgins, Christiana Rotolo, Valentina Štrok
GUSARI: Tatjana Andročec, Andrej Barbanov, Siniša Bosnar, Filip Filipović, Alen Gotal, Ioan Dumitru Moga, Domagoj Vrbljanin
INDIJANKE: Daria Brdovnik Bukvić, Asuka Maruo, Marta Kanazir, Maja Šehić, Atina Tanović, Sanda Miš, Emilija Sorić, Iva Višak, Danijela Zobunđija, Dunja Zoričić,
INDIJANCI: George Baldovin, Eugen Dobrescu, Duilio Ingraffia, Dan Rus

Orkestar Opere HNK u Zagrebu
Koncertni majstori: Marco Graziani, Mojca Ramušćak, Vlatka Peljhan
Glazbena voditeljica: Ljudmila Šumarova
Glazbena korepetitorica: Liliana Zaveršnik
Inspicijenti: Snježana Marasović, Adnan Osmanović


Trajanje: 90 minuta, bez pauze

Izvor: HNK

Zahvaljujući Bruni Bjelinskom, njegovom sinu Alanu, koreografu Giorgiu Madii i sjajnoj baletnoj postavi te orkestru HNK, ovih dana i ja sam imala priliku otputovati u svijet mašte, u Nigdjezemsku, koju ću pamtiti po nezaboravnim scenama lebdenja Petra Pana i Zvončice, predivnog baleta indijanaca te fenomenalnog krokodila.

Preporučujem pogledati i poslušati!

Oznake: petar pan, HNK Zagreb, balet, Bruno Bjelinski


- 13:14 - Veseli me Tvoj komentar: (13) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  travanj, 2017 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Srpanj 2020 (2)
Svibanj 2017 (3)
Travanj 2017 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Moj hygge kutak

Linkovi

Zbirka krasnih riječi