Free Web Counters
Best Deals

< srpanj, 2004 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Ovdje smo odlučili podijeliti s Tobom, cijenjeni blog čitatelju, združene misli oko pospješivanja novih znanja i obrazovanja. Ta združena misao možda nikada neće biti osnovana kao stvarna Udruga. Ili hoće. Za sada je "u osnivanju" i neka se zove HUPNOZ - Hrvatska Udruga za Promicanje Novog Obrazovanja i Znanja. Ime joj je dao akademik Adolf Dragičević, ali su njezini
inicijatori Zlatko Papeš i Zvonko Rešetar
p.s. Bilo je to u 2004-toj. Udruga je sada osnovana i zove se baš tako. Zahvaljujemo blog.hr-u na prvim koracima!

Linkovi
Blog.hr
- Elementi mrezne suradnje u telemediini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem
- Za zainteresirane o "editiranju znanja", link na rad "Editing the knowledge" (3.5.2004.)
- Evo što smo mislili još 1999. god! (Koliko je tople vode nakon toga još otkrivano...)
- I more i ljeto i asfalt i blato i zima činit će Vam se drugačijima čitajući ili slušajući, u bilo kojem od formata "Free Culture" by Lawrence Lessig; možda nekoga potakne i na prijevod!
- O razvoju i primjeni ontologija, OWL s Protégé okružjem
- "An Experimental Web-based Collaboration and Semantic Knowledge Management Approach in Hospital Environment" or "Wiki wiki Why, Why Blog, Why Semantic Web and Why Croatian Education Learn Slow?", - pdf-prezentacija u zip-u, - video prijedloga HAZU za uspotavljanje razreda za proučavanje znanja i Semantic Web-a sa CUC-a 2004. želimo li otvorenih očiju u društvo znanja

HUPNOZ
15.07.2004., četvrtak
Katalog znanja ili zastarjela i zahrđala odskočna daska za snalaženje u promjenjivom svijetu

Nedavno je u Vjesniku (srijeda 16. lipnja 2004.) u "Stajalištima" akademik Vladimir Paar objavio članak pod naslovom: "Katalog znanja ili odskočna daska za snalaženje u promjenjivom svijetu").
I mi smo Vjesniku (22. lipnja 2004.) poslali (ovo) svoje stajalište (ali nije objavljeno, još?).
Zbog više razloga dobro je što se akademik Paar javio s tim na ne baš najsuvremenijim znanstvenim zasadama utemeljenim tekstom. Da je to osobni stav i mišljenje akademika bez utjecaja na društvene procese, možda i ne bismo reagirali. No, budući je riječ cijenjenog akademika Paara, savjetnika ministra dr. sc. Dragana Primorca utjecajna i od mogućeg značaja za vođenje državne politike u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, smatramo da bi te autore kao i svu javnost zanimalo i naše stajalište koje inicijativu izrade kataloga znanja ne smatra suglasnom suvremenim znanstvenim spoznajama kakve su sa sobom u društvenoj proizvodnji donijele tzv. visoke i nano tehnologije.
Naime, pojavom visokih tehnologija izvršen je totalni tektonski civilizacijski prevrat. Nastupa novo informacijsko znanstveno društvo koje se razlikuje od agrarnog i industrijskog društva u svemu što je do sada bilo poznato. O tome smo pisali u blogu http://hupnoz.blog.hr no kako smo sigurni da velik dio populacije struktura društvene moći ne boravi u toj virtualnoj stvarnosti zahvaljujemo Uredništvu Vjesnika na mogućnosti da ovaj članak osvane i u našem dnevnom tisku.
Visoke tehnologije u sredstvima proizvodnje sa sobom su donijele ili barem ponudile: - potpuno novu prirodu rada (znanstveni način rada); - novi način proizvodnje (kompleksna fleksibilna automatizacija); - novu strukturu znanja (vladavina općeg, sistemskog, holističkog znanja); - novu gospodarsku osnovu (znanje kao novi predmet rada i temelj društvene proizvodnje); - novu strukturu i ustroj društva (horizontalni umreženi ustroj društva - socijalizacija društva); - novi odgovoran samosvjesni način života (slobodna djelatna ali i opasna razmjena materija sa prirodom); - nove odnose među ljudima (humani solidarni i ravnopravni odnosi između ljudi); - nove odnose među narodima (odnosi sadržani u politici aktivne miroljubive koegzistencije nesvrstanih zemalja); - nove odnose čovjeka i prirode (prijateljski odnosi čovjeka i prirode - biološki inženjering).
Sredstva za proizvodnju u integralnoj proizvodnji društva služe za učenje poznatog, za spoznaju nepoznatog (istraživanje) i za materijalnu proizvodnju stvari i dobara.
Integralna proizvodnja društva zove se zbog toga što visoke tehnologije znanstvenim načinom rada obavljaju skoro sve poslove koje su ranije u toj proizvodnji obavljali ljudi i strojevi. Integralne se zovu i zbog toga što sadrže u sebi i obavljaju poslove: jednostavnih tehnologija, klasičnih elektromehaničkih tehnologija industrijskog društva, visokih tehnologija informacijskog znanstvenog društva i novih nano tehnologija znanstvenog društva koje nastupa.
Visoke tehnologije sadrže u sebi i nove predmete rada oblikovane informacijama i znanjem u sredstvu rada (kompjutor i razna priključna oprema) a u kojima je također sadržano znanje. Ovdje je vrlo važno istaknuti da se vrši demašinizacija i dematerijalizacija sredstava za proizvodnju.
U uvjetima eksplozije i akceleracije znanosti, gdje se znanstveni fond spoznaja udvostručuje svakih 5 godina, u uvjetima gdje je promjena postala svakodnevna pojava, gdje su preporuke norme a norme postaju povijesni zapisi, u uvjetima gdje je tako često izvjesna tek neizvjesnost, u uvjetima gdje je znanstvena informacija jučer bila udarna vijest dana, a danas je već zastarjela i gdje nove tehnologije zastarijevaju i prije ulaska u proizvodni proces, u uvjetima gdje školski udžbenici zastarijevaju i prije ulaska u tisak (pa se i unatoč tomu o njihovoj distribuciji putem Web-a u nas tako nevoljko razmišlja), u tim uvjetima nema mjesta katalogu znanja. Katalog znanja bio je primjeren statičnom politehničkom obrazovnom sustavu klasičnih tehnologija industrijskog društva kojeg više nema. U tom društvu tehnološke smjene vršene su svakih 50 i više godina.
U uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva centar društvene proizvodne i svake druge moći više se ne nalazi u stroju i strojnoj tvorničkoj masovnoj proizvodnji materijalnih stvari i dobara. U visokorazvijenim zemljama i primjerenim društvenim odnosima, u umreženom društvu centar moći više se ne nalazi samo u području politike (eGovernment). Centar moći preselio se je u obrazovnu i znanstvenu industriju. Preselio se je u rad s kompjutorom u obiteljskim i ostalim suvlasničkim poduzećima male i velike privrede (Esop zakon u SAD-u).
Zajedno sa visokim tehnologijama nastupa sasvim novi informacijski znanstveni obrazovni koji se u svemu razlikuje od zastarjelog politehničkog dualističkog obrazovnog sustava.
Informacijski znanstveni obrazovni sustav sa sobom donosi: drukčije ciljeve obrazovanja (obrazovanje za znanstveni način rada); - drugačiji ustroj obrazovnog sustava (nepredavačka, tutorska i netutorska nastava, cjeloviti transpredmetni blok ustroj nastave, timska obrada nastavnih tema); - drugačiji način vrednovanja znanja (nova pismenost, znanje i sposobnost rada - služenja sa jezicima-alatima visokih tehnologijama, pozitivna znanja nalaze se u depandansama ljudskog mozga i prednostima raznih vrsta inteligencije, u bankama-spremištima podataka na čije oblikovanje aktualna stremljenja (npr. http://www.w3c.org) potiču struke da ih multidisciplinarnom suradnjom učine strojno određenijim, kategorijalno strojno pretraživim, u granicama strojne deskriptivne logike zaključivim te digitalno što više prisutnim); -drugačije znanje i obrazovanje (vladavina općeg sistemskog cjelovitog znanja) ; - drugačiju ulogu nastavnika tutora, medijatora i skretničara u drukčijem nastavnom okružju (nastavnik organizator nastave, u novoj kibernetički podržanoj infrastrukturi i virtualnoj stvarnosti i tomu prilagođenom materijalnom prostoru itd.); - drugačiji permisivni suradnički odnos učenika, studenata, građana i nastavnika (radna ravnopravna djelatna bez "policije" prijateljska suradnička slobodna nastava); - drugačije planiranje i pripremanje nastave (individualizacija i diferencijacija); - drugačije obrazovanje nastavnika (obrazovanje za nove ciljeve, ulogu i ustroj informacijskog obrazovnog sustava).
Kao zaključak u odgovoru akademiku Paaru ističemo da su visoke tehnologije omogućile u novom informacijskom znanstvenom sustavu slijedeće: - 1. ustroj suvremene nastave više se ne temelji na razrednoj nastavi velikog češkog pedagoga Jana Komenskog. 2. Izrada nastavnog plana i obrada nastavnih tema više se ne temelji na predmetnoj nastavi 3. Planiranje i izvođenje nastave više se ne vrši prema prosječnom učeniku u kojemu stradaju nadareni i manje nadareni učenici. 4. napušta se čvrsto zakonom utvrđeno vrijeme obrazovnog procesa za pojedinog učenika i studenta. 5. u obrazovnom procesu težište nastave pomiče se sa primjene znanja (aplikacija) na osposobljavanje za usvajanje i stvaranje novih informacija i znanja. 6. visoke tehnologije često obezvrjeđuju stručna a posebno uska i ekspertna stručna znanja (tehnološke smjene, do 8 promjena, čak i zanimanja), zbog toga u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu traže se i vladaju opća trajna znanja 7. u uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva formalni obrazovni sustav daje znanja sposobnosti, stavove i navike koja služe kao uvod i osnova za doživotno obrazovanje (ulazak i sudjelovanje u edukacijskom društvu). Umjesto kataloga "znanja" nije li aktualnije umove usmjeriti na izradu strojno povezivih, uzrastima primjerivih, hipermedijski oblikovanih i strojno pretraživih rječnika (razrađenije od tezaurusa) stručnih znanja, tzv. ontologija? Majko što je "upper ontology"?

(Zainteresiranom čitatelju na poklon linkovi...
3rd International Semantic Web Conference
Knowledge Web: Realizing the Semantic Web (IST Project IST-2004-507482)
Semantically Enabled Knowledge Technologies
SWAD-Europe Thesaurus Activity)

Možda je rad na katalogu znanja više nego ništa, ali to ni najmanje nije dostatno. Znamo da je u dominantno zastarjelom miljeu teško imati petlju zalagati se za iznijete promjene i usmjeriti sve strukture na visoku tehnološku proizvodnju društva (strategije razvoja). Ona ne zahtijeva toliko novih materijalnih ulaganja koliko se nastoji prikazati. Pa nabavka tzv. vlasničke (proprietary) programske podrške u osnovnoj i srednjoj školi odnijela je radi neznanja i ignorancije milione nasuprot tamo gdje je moguće u mnogo čemu ekvivalentnom odnosno pouzdanijem, sustavnijem pa i moralnijem korištenju Open Source-a. Suvremeni obrazovni sustavi u svijetu razvijaju se u tom smjeru da svoj djeci osiguraju opće trajno znanje koje završava u cjeloživotnom obrazovanju a ne nakon osnovne škole. Neumjesno je i skupo (promašena investicija) angažirati 340 eksperata na popravljanju politehničkog obrazovnog sustava koji se više popraviti ne može a ne mijenjati način, pristup, smjerove nastavka školovanja i njegov novi ustroj.

U Zagrebu, 22.6.2004.

Zvonko Rešetar
Zlatko Papeš


- 15:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>