Free Web Counters
Best Deals

  lipanj, 2004 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Ovdje smo odlučili podijeliti s Tobom, cijenjeni blog čitatelju, združene misli oko pospješivanja novih znanja i obrazovanja. Ta združena misao možda nikada neće biti osnovana kao stvarna Udruga. Ili hoće. Za sada je "u osnivanju" i neka se zove HUPNOZ - Hrvatska Udruga za Promicanje Novog Obrazovanja i Znanja. Ime joj je dao akademik Adolf Dragičević, ali su njezini
inicijatori Zlatko Papeš i Zvonko Rešetar
p.s. Bilo je to u 2004-toj. Udruga je sada osnovana i zove se baš tako. Zahvaljujemo blog.hr-u na prvim koracima!

Linkovi
Blog.hr
- Elementi mrezne suradnje u telemediini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem
- Za zainteresirane o "editiranju znanja", link na rad "Editing the knowledge" (3.5.2004.)
- Evo što smo mislili još 1999. god! (Koliko je tople vode nakon toga još otkrivano...)
- I more i ljeto i asfalt i blato i zima činit će Vam se drugačijima čitajući ili slušajući, u bilo kojem od formata "Free Culture" by Lawrence Lessig; možda nekoga potakne i na prijevod!
- O razvoju i primjeni ontologija, OWL s Protégé okružjem
- "An Experimental Web-based Collaboration and Semantic Knowledge Management Approach in Hospital Environment" or "Wiki wiki Why, Why Blog, Why Semantic Web and Why Croatian Education Learn Slow?", - pdf-prezentacija u zip-u, - video prijedloga HAZU za uspotavljanje razreda za proučavanje znanja i Semantic Web-a sa CUC-a 2004. želimo li otvorenih očiju u društvo znanja

HUPNOZ
28.06.2004., ponedjeljak
Znanstvena revolucija i novi pogled na razvoj društva - strategije razvoja društva u okružju kibernetičkog prostora i virtualne stvarnosti

U uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva bilo kakav razgovor koji se vodi o strategijama razvoja društva isključivo se svodi bez ostatka na razgovor o strategijama razvitka obrazovanja i znanosti i vice versa jer visoke i nano tehnologije društvenu reprodukciju u globalu i detaljima obavljaju u novim sasvim drugačijim sredstvima proizvodnje na resursu informacija i znanja i na informacijskom znanstvenom načinu rada.

Buran razvoj znanosti u drugoj polovici 20. stoljeća izazvala je pojava novih visokotehnoloških sredstava za proizvodnju koja umne i fizičke mogućnosti čovjeka dopunjaju novim do tada čovjeku neupravljivim i neostvarivim moćima. Izumom kompjutora nastupaju nova sredstva za proizvodnju visokih i nano tehnologija, koje sa sobom donose novi znanstveni način rada, kao vladajući način rada u društvenoj proizvodnji.

S tim tehnologijama čovjek
- pouzdanije i više pamti
- svoje mišljenje dopunja strojnom neumorivošću, preciznošću, povezivošću podataka
(kada su oni primjereno klasirani), brzinom obavljanja numeričko-logičkih operacija, mogućnostima preoblikovanja i predstavljanja podataka (stroju odnosno na razne multimodalne načine prilagođene čovjeku)
- brže i obuhvatnije uči (globalni sinkroni dostup i vremenski-asinkroni izbor trenutka pristupa do sadržaja; simulacije)
- brže spoznaje nepoznato
- učinkovitije radi i proizvodi


Zbog toga visoke tehnologije čovjeka pretvaraju u gorostasa i mega čovjeka, pretvaraju ga u stvaralačko biće prakse uz silnu akceleraciju znanosti.
Sa tim sredstvima proizvodnje čovjek dva milijuna puta bolje vidi (elektronski mikroskop), ili vidi što ranije nikad nije mogao vidjeti (ultrazvuk CT i magnetska rezonancija), ili pamti više od svih živućih ljudi na planeti Zemlji, ili rješava i 5 milijardi matematskih operacija u jednoj sekundi, ili putem spoznaja u genetici prilagođava živu i neživu prirodu svojim potrebama (strukturne promjene materije – slobodna neograničena razmjena materije s prirodom – genetski inženjering). U komunikaciji između ljudi, čovjek je gotovo trenutno prisutan rječju, zvukom, slikom i videom na Zemlji i u dohvatnom dijelu Svemira. Tzv. arhitekti konvergencijske ekonomije dočekuju s posebnom pažnjom svaki novi korak u razvoju prijenosnika najrazličitijih vrsta i veličina, od jednostavnih do onih s hibridnom kombinacijom tehnologija, kako bi na nova do sada informacijskom tehnikom nepokrivena mjesta prenosili virtualno podržanu stvarnost, maštu, znanje i servise. U liječenju raznih bolesti čovjek je stvorio umjetna pluća, stroj i postupak za umjetnu bubrežnu funkciju, automatske uređaje koji zamjenjuju rad srca za vrijeme operacije srca, razne uređaje za dijagnosticiranje bolesti - nuklearne ili temeljene na ultrazvuku, razne senzorske uređaje i uređaje neohodne u intenzivnoj skrbi bolesnika. Predstavljeni su za masovnu upotrebu 3d ekranski prikazi, sterilne, na ljudskoj koži ili projicirane tastature, razumljiviji i prozodijski upravljiviji text-to-speech...
Visoka i nano tehnološka sredstva za proizvodnju sa svojim ogromnim mogućnostima donijela su sa sobom integralnu proizvodnju društva.
Napušta se postupno društvena i tehnička podjela rada i velik broj stručnih zvanja koja su u toj podjeli nastala. U tim sredstvima proizvodnje objedinjene su sve ljudske ranije podijeljene djelatnosti. Ta sredstva za proizvodnju integralno služe za učenje poznatog, za spoznaju nepoznatog (istraživanje) i za materijalnu proizvodnju stvari i dobara. Prema sadašnjim rezultatima društvene proizvodnje, ta sredstva za proizvodnju daju najveće rezultate u spoznaji nepoznatog tehnikama i metodologijom razvoja znanosti. Horizontalnim širenjem visokih tehnologija i integralne proizvodnje društva širi se i znanstveni način rada. Otvara se mogućnost postupnog nastupanja znanstvenom društvu i komunikacijskim konvencijama nesadržanim u dosadašnjem školovanju (i wiki, blog, moodle kao demokratski fenomeni; širokopojasni Internet do svakog pojedinca) koje se razlikuje od agrarne i industrijske civilizacije u svemu što je do sada bilo poznato.
Sredstva za proizvodnju visokih tehnologija uzrokovala su i izazvala civilizacijski prevrat. Taj prevrat očituje se u činjenici da se strategije razvoja društva više ne temelje na sredstvima proizvodnje klasičnih tehnologija, fizikalnih sustava industrijskog društva niti na (macro) elektromehaničkoj materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Strategije razvoja društva temelje se na visokotehnološkim sredstvima proizvodnje i na proizvodnji informacija i znanja, kako bi se materijalnih stvari i dobara proizvodilo neograničeno više, brže, učinkovitije i kvalitetnije. Putem znanja čovjek vrši strukturne promjene u organskoj i anorganskoj prirodi (materiji). Na tim strukturnim promjenama proizvodi se veliki broj kompozitnih, egzotičnih i ostalih sintetičkih materijala (predmeta rada) koji ranije nisu postojali. Proizvodnja društva više ne zavisi od prirodnih sirovina. Proizvodnja društva sadržana je u proizvodnji novog predmeta rada, na proizvodnji informacija i znanja.
Evo što o premještanju društvene moći s proizvodnje materijalnih dobara iz prirodnih sirovina na proizvodnju informacija i znanja koje proizvode nova materijalna dobra, piše u svojoj knjizi "Glavom o glavu" američki znanstvenik Lester Thurow: Za sve praktične svrhe prirodni resursi ispali su iz jednadžbe konkurentnosti. To što ih netko ima ne znači da će postati bogat. To što ih nema nije zapreka da postane bogat. Japan ih nema i bogat je. Argentina ih ima i nije bogata.
U visokotehnološkim proizvodima zanemarivo malo u troškovima proizvodnje sudjeluju energija, materijali i radna snaga. U proizvodnji čipova 98 posto sudjeluje znanje a 2 posto otpada na druge troškove. Slični su troškovi proizvodnje i u ostalim visokotehnološkim proizvodima. Jedan japanski amaterski fotoaparat tvrtke Olympus, Canon, Nikon ili Konica košta 500$. Materijalna supstanca u tim aparatima je bezvrijedna i teška je nekoliko grama. Vrijednost tih fotoaparata sadržana je u znanju. A jedan takav aparat postiže cijenu kao i tri tone pšenice... Mi imamo samo dva takva proizvoda: Sumamed i Vegetu. Japan je od Evrope preuzeo svu proizvodnju po čemu je ona bila poznata. Evropa se dugo drži svojih klasičnih tehnologija i elektromehaničkih sredstava za proizvodnju iako združivanjem i povezivanjem želi povesti sveukupno društvo u novom i naprednom smjeru. U deviznim rezervama Japan raspolaže sa 700 milijardi američkih dolara. Prije 30 godina, kada Japan i ostali pametni svijet, napušta klasične tehnologije i materijalnu proizvodnju stvari i dobara industrijskog društva bivša država i Hrvatska u njoj bile su najveća gradilišta klasične industrije. U to vrijeme vršena je pogubna reforma obrazovanja u kojoj je 70% populacije moralo u obrazovnom sustavu upisati stručna zvanja u materijalnoj proizvodnji koja je izgubila primat i svrhu u stvaranju brutto društvenog proizvoda i zaposlenosti stanovništva u toj proizvodnji. U to isto vrijeme u SAD-u i ostalim visokorazvijenim zemljama preko 70% radno aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u dematerijaliziranom eBusiness gospodarstvu. U to isto vrijeme svijetom kruži bauk bijelih ovratnika i visokih tehnologija: Bella, Tofflera, Druckera, Naisbitta, Masude i Matsuhite, Thurova, a naše znanstvene i visokškolske ustanove ne idu u susret svijetu visokih tehnologija koje nastupaju. Obrazovanje učenika temeljilo se na posebnim stručnim, uskim, znanjima koja brzo zastarijevaju. Procjenjujući da im ta znanja nisu vrijedna nastao je osnovni raskorak učenika i moći škole. Jedna od najbogatijih tvrtki u svijetu, "Microsoft", (proizvodnja programske podrške) posjeduje tržišnu vrijednost u iznosu od 401,6 milijardi dolara. Od toga materijalna vrijednost imovine iznosi samo 1,6 milijardi dolara. U društvenoj proizvodnji virtualni svijet pobjeđuje materijalni. U tom svijetu stvaraju se tri četvrtine brutto društvenog proizvoda. Brzi gospodarski i svaki drugi razvoj društva u Irskoj, Finskoj, Portugalu i u novije vrijeme u Sloveniji isključivo je vezan samo za novi informacijski znanstveni obrazovni sustav (prijelaz sa fizičkog na misaoni, umni i znanstveni način rada.)
Informacija i znanje kao novi vladajući predmet rada pretvorili su globalno društvo u obrazovni i znanstveni sustav. Formalni školski sustav postaje nervni sustav u takvom društvu. Sa visokotehnološkim sredstvima proizvodnje čovjek definitivno u društvenoj proizvodnji napušta fizički, rutinski, manualni način rada i proizvodnje. U integralnoj proizvodnji društva ukupna ljudska djelatnost svodi se na umni, znanstveni način rada. Suvremena znanost više se ne nalazi samo u znanstvenim i sveučilišnim ustanovama. Preselila se je u integralnu proizvodnju društva u kojoj se stvara preko 90% znanstvene informacije (Japan).
Takav razvoj znanosti izaziva česte tehnološke smjene. Neki će ih uočiti u zastarjelim konceptima nekad napredne informatike u hrvatskoj, drugi u pristupu poljoprivredi, treći u transformacijama vrsta i načina pružanja usluga. Nove tehnologije povećavaju učinkovitost proizvodnje i opstanak u otvorenoj globaliziranoj tržišnoj proizvodnji društva. Sa starim tehnologijama odlazi staro znanje, sa novim tehnologijama nastupa novo znanje. U čestim tehnološkim smjenama postavlja se pitanje u obrazovnom sustavu i integralnoj proizvodnji društva koja znanja, sposobnosti i vještine - gdje, kada, koliko, kako i što treba učiti? Koje vrste znanja i u kojim prilikama prepustiti strojnom zaključivanju i što radi toga ne učiti. Tko će to stroju unijeti i kako će biti organizirano nagrađivanje za takav rad?
Prema sadašnjem stanju tehnologije čovjek će tijekom radnog vijeka doživjeti 8 tehnoloških smjena. Kad dijete koje se sada rađa bude navršilo 50 godina života ukupna suma znanja uvećat će se 62 puta, a 97 posto znanja u tom trenutku bit će otkriveno poslije njegovog rođenja
(UNESCO). Potrebno je znati kako se smatra da se od 1800. do 1900. godine u vrijeme industrijske revolucije fond znanja i saznanja udvostručio u vremenu od 100 godina. Od 1900. do 1950. godine znanstveni fond udvostručen je u vremenu od 50 godina. Od 1950. do 1960. godine znanstveni fond udvostručen je u vremenu od 10 godina. U današnje vrijeme fond znanja i saznanja udvostručava se u vremenu od 5 godina s tendencijom daljnjeg skraćenja vremena udvostručenja i primjene novog znanja u radu i proizvodnji. Recentno znanje brzo zastarijeva pa se vrijednost postignute diplome na tom znanju poslije pet godina smanjuje za polovinu. U projektu Centra Europske unije za razvitak stručnog obrazovanja (CEDEFOP-info) tvrdi se da će 2005. god. u državama članicama 80% radne snage imati stručna znanja na nastavnim planovima i programima koji će biti stariji od 10 godina. S druge strane u to vrijeme 80% znanja i tehnologija bit će mlađe od 10 god. U toj 2005-oj god. dominirati će tehnologije u sredstvima proizvodnje koje su bile nepoznate i koje se nisu mogle usvojiti u tom obrazovnom sustavu.
Nedavno su svjetska sredstva informiranja prenijela vijest da su njemački znanstvenici otkrili biočip koji će u mnogo čemu utjecati na promjenu rada i izazvati tehnološku smjenu u zdravstvenoj djelatnosti. Osnovni zadatak biočipa sastoji se u trenutnom pružanju informacija koje se dešavaju u procesima mijene tvari u ljudskom tijelu. Nedugo poslije te vijesti znanstvenici iz te zemlje pronašli su neagresivan vantjelesni efikasniji način pretrage koji pruža totalnu informaciju rada srca (dijagnostika). Prikazana je micro kamera u piluli s prijemnikom oko pasa. Uz prednosti i mane laserskog u upotrebu je ušao i gama neurokirurški nož koji se koristi u neinvazivnom radiokirurškom liječenju različitih patoloških procesa u glavi bez otvaranja lubanje. Tretmanom gama nožem tumor izgubi sposobnost rasta, kao da je zamrznut. Poslije tretmana, koji traje pet sati, pacijent odlazi kući u normalni ritam života i rada. Pred nama je vrijeme da nam ponovno izrastu izvađeni zubi. Poslije ovih vijesti znanstvenici su pronašli da se u našoj krvi nalaze proteini koji su odgovorni za razvoj zubi u embriju. Te su proteine znanstvenici nazvali BMP proteini. Pomoću tih proteina uspjeli su u 18 pasa kojima su izvadili zube, da izrastu novi zubi. Sutra će nam biti dovoljno nekoliko kapi tog proteina i imat ćemo nove zube, smatraju. Nagovještaju li ovo i brojna srodna otkrića cjelovitu tehnološku smjenu u stomatologiji? U ovim okvirima validnosti znanja valja vršiti reprogramiranje nastave, reviziju i aktualizaciju nastavnih sadržaja i rasterećenje učenika i studenata.
Neshvaćanje prirode integralnog znanja i njegovih pojmova prijeti mehaničkom, količinskom redukcijom nastavnih sadržaja viđenu toliko puta do sada pa i sada također u okružju Ministarstva prosvjete i športa, s unapređenjem koje smo nekada zvali «katalog znanja». U uvjetima čestih tehnoloških smjena upitna je vrijednost koncepta i načina katalogiziranja znanja i udžbenika koji se pišu na tim osnovama. Sve više iz dana u dan u obrazovnom sustavu i integralnoj proizvodnji društva dobivaju na značenju novi hipermedijski materijali i udžbenici koji su tek jedan njihov dio s pristupom utemeljenim na cjelovitom sustavnom općem drugačijem znanju (holističko znanje). Sa takvim, digitalno dostupnim ali i klasično tiskanim udžbenicima (koji se nadopunjaju off-line i on-line) nastupaju didaktički materijali sa novim informacijama, novim znanjima i drugačijim vrednovanjem znanja kao i pristupu osobi koja uči. Posebna opća, stručna i uska stručna znanja imaju malu vrijednost jer brzo zastarijevaju, tzv. primijenjena znanja. Za njih se razvijaju gotovo automatizirani ili poluautomatizirani servisi za koje je kriterij tek vrijeme dostupa i shvaćanja građe i njihova trajna dostupnost. Suvremeni udžbenici više se ne pišu na sadržajima uskih znanja pojedinih predmeta. Oni se pišu na nastavnim sadržajima zaokruženih cjelina dokle dopire sadržajno preplitanje zbilje (preuzimljivih kompleksa - reusable knowledge i blokova manjih od nastavne cjeline – block unit education) - koncentracija i generalizacija nastave u SAD-u, preporuke i norme za oblikovanje podataka koje se u svijetu intenzivno traže i razmatraju (LOM – Learning Object Metadata, SCORM, IMS, RDF/SW – Semantic Web...). /Tko ih u nas uopće spominje, prati, komentira ili primjenjuje? Od obrazovnih struktura iz toga je smjera dolazio samo muk dok će naš informatički časopis radije «predviđati» kako će Netscape-ov, danas gecko-based browser sigurno izumrijeti predi IE - i tako očito pogrešno «nagoviještanje» ponoviti mnogo puta i to kroz desetak godina :-)./ Informacijski angažman i kulturu drugih struka gušit će jedna (npr. ona netransformirana elektrotehnička koja nije uhvatila ili je izgubila visokotehnološki vlak i proizvodno tlo za konkurentan razvoj opreme). Ona će kod neukih biti pogrešno prepoznavana kao zadužena za sve pod «i», možda i krenuvši u njihovim smjerovima no ipak ne dosegavši potrebnu dubinu kulture, osjetljivost i kontekste svojstvenu njihovim drgačije postavljenim interesima. Uslijed netransformiranosti, ona će koristeći blizinu potrebnih visokih tehnologija i ne prenoseći samo svoj suradnički dio znanja prihvaćati (ne baš kvalitetno) supstituiranje poslova (i osoba) obrazovanih npr. za dizajniranje, jezično bavljenje, medijskog bavljenje, obrazovanje kadrova, pravno interpretiranje, djelovanje u medicinskom kotekstu i sl. Uslijed neimaštine i neupotrebljivosti vlastitih stečenih znanja ona će gušeći željenu novu suradničku sistematizaciju rada, njezinu transdisciplinarnost, multidisciplinarnost, multimodalnost, nasjedati kao struka na struke oko sebe, predstavljajući se kao (isključivi) nositelj visokih tehnologija...
Brzi razvoj znanosti uvjetovan je zbog toga što su sredstva za proizvodnju visokih tehnologija čovjeka u društvenoj proizvodnji, koja je sadržana u kibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnosti, smjestile u obrazovnu i znanstvenu djelatnost u proizvodnju nematerijalnih informacija i znanja, izvan materijalnog prostora, izvan materijalne stvarnosti i izvan materijalne proizvodnje stvari i dobara. U SAD-u 90 posto stanovništva zaposleno je izvan materijalne proizvodnje stvari i dobara, slična je struktura zaposlenosti i u drugim visoko razvijenim zemljama svijeta. Materijalnu proizvodnju stvari i dobara obavljaju kompleksni fleksibilni automatizirani strojevi. Sredstva za proizvodnju visokih tehnologija sa znanjima koja su sadržana u tim tehnologijama (nova znanja) u svemu se razlikuju od sredstava za proizvodnju klasičnih tehnologija industrijskog građanskog društva (stara znanja). U sredstvima proizvodnje klasičnih tehnologija pripadajuće sredstvo rada sadržano je u stroju radilici, pogonskom i prijenosnom stroju, a predmet rada sadržan je u materijalnim sirovinama anorganske i organske prirode. Sredstvo rada utemeljeno je na znanstvenim spoznajama fizike i fizikalnih sustava. Centar društvene proizvodne moći u tom društvu sadržan je u stroju, u strojnoj masovnoj tvorničkoj proizvodnji za nepoznatog kupca (tržišna privreda). Bogatstvo društva i pojedinca u tom društvu sadržano je u posjedovanju i proizvodnji materijalnih dobara. U industrijskom građanskom društvu, sukladno društvenoj i tehničkoj podjeli rada, društvenu proizvodnju mogli su obavljati nepismeni, polupismeni, priučeni rutinski fizički radnici i radnici sa završenom osnovnom školom (pokretna vrpca), jer je njihova radna snaga bila u funkciji privjeska stroju (otuđena bezlična proizvodnja). Strojevi su upravljali radom ljudi, ali i ljudima. Tim radnicima nije prijetila opasnost izopćenja iz društvene proizvodnje i zajednice. Organizaciju proizvodnje, upravljanje državnim i društvenim poslovima, obavljali su radnici sa srednjom, višom i visokom stručnom spremom. U proizvodnji tog društva mogli su sudjelovati nepismeni, polupismeni i visoko obrazovani radnici. Većinu radnika u materijalnoj proizvodnji društva sačinjavali su fizički radnici. Proizvodna i tehnološka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju klasičnih tehnologija nalaze u rukama pojedinaca. U odnosu na agrarno društvo nastala je nova struktura, ustroj i novi odnosi u industrijskom društvu.
U sredstvima proizvodnje visokih i nano tehnologija informacijskog znanstvenog društva u koje se je uselio umni znanstveni način rada, pripadajuće sredstvo rada sadržano je u kompjutoru – u stroju opće namjene koji programirano, sa ogromnom količinom informacija i znanja umjesto ljudi pohranjuje podatke, zaključuje na nivou svoje strojne deskriptivne logike i na tom nivou upravlja i radi, obavljajući brojne poslove koje su ranije u klasičnim tehnologijama u društvenoj i tehničkoj podjeli rada obavljali ljudi i strojevi. Potrebno je istaknuti na ovom mjestu da kompjutor kao univerzalno sredstvo rada prema zadanim algoritmima radi samostalno i upravlja radom drugih strojeva (kompleksna fleksibilna automatizacija). Pripadajući predmet rada u sredstvima visokotehnološke proizvodnje informacijskog znanstvenog društva sadržan je u nematerijalnoj informaciji i znanju, a centar društvene proizvodne moći preselio se je iz stroja u kompjutor i u pripadajući informacijski znanstveni obrazovni sustav. U visokotehnološkoj proizvodnji društva obrazovna i znanstvena djelatnost postali su novi temeljni centri društvene moći. Znanje kao novi predmet rada postaje za sve članove društva osnovni resurs u toj proizvodnji. U toj proizvodnji u sredstvima rada (kompjutor) i u predmetu rada (informacije i znanje), značaj znanja, učenja, obrazovanja i istraživanja raste geometrijskom progresijom. Materijalnu proizvodnju dobara na sebe su preuzeli automatizirani fleksibilni strojevi visokih i nano tehnologija. Bogatstvo društva i pojedinca u tom društvu sadržano je u posjedovanju i proizvodnji novih informacija i znanja u funkciji slobodne razmjene materije s prirodom. U sredstvima proizvodnje visokih tehnologija nalaze se nova znanja, koja su osnova sveukupne društvene proizvodnje. U društvenoj proizvodnji sredstva za proizvodnju visokih i nano tehnologija donose sa sobom i ustrojavaju novo sasvim drukčije informacijsko znanstveno društvo u kojem vlada umjesto stručnog umni znanstveni način rada. Stručni rad sadrži se i izvire iz znanstvenog načina rada. U visokoj i nano tehnološkoj vrlo složenoj proizvodnji društva (proizvodna, socijalna i ekološka paradigma) mogu sudjelovati samo osobe sa obrazovanjem koje se do sada stjecalo dominantno u visokom obrazovanju. U SAD-u i ostalim visoko razvijenim zemljama svijeta 70 do 80% populacije koja završava srednju školu nastavlja školovanje na višem i visokom stupnju obrazovanja. U tom društvu u stvaranju brutto društvenog proizvoda društvena proizvodnja više se ne temelji na proizvodnji materijalnih dobara. Proizvodnja društva temelji se na proizvodnji novog predmeta rada na proizvodnji informacija i znanja, kako bi se materijalnih dobara u kojima je pohranjeno znanje proizvodilo slobodno neograničeno više, brže, učinkovitije, jeftinije i kvalitetnije, iz materijala koji nisu limitirani kao prirodne sirovine (kompozitni, egzotični i drugi sintetički materijali i sirovine) i na osnovu sve kvalitetnijih načina umrežavanja, robotizirane i ljudske razmjene znanja. Industrijsko građansko društvo svoje bogatstvo temeljilo je na proizvodnji materijalnih dobara, a informacijsko znanstveno društvo svoje bogatstvo temelji na proizvodnji informacija i znanja ali i redefiniciji vlasništva nad znanjima (A. Dragičević), (Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities, listopad 2003).
U strategijama razvoja industrijskog građanskog društva po značaju:
- na prvo mjesto dolazi novac
- na drugom su mjestu prirodne sirovine (predmet rada) anorganskog i organskog podrijetla
- na treće mjesto dolazi najamna radna snaga sa svojim znanjima i fizičkim sposobnostima u funkciji stvaranja profita i ekstra profita vlasnicima sredstava za proizvodnju

U industrijskom društvu radno sposobno stanovništvo, zaposleno je u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, u primarnim (poljoprivreda) i sekundarnim djelatnostima (industrija).


U strategijama razvoja i proizvodnje informacijskog znanstvenog društva po značaju:
- na prvo mjesto dolazi znanje
- na drugom su ljudi koji znaju to znanje primijeniti u radu i proizvodnji
- na trećem je usmjeravanje i organiziranje društva (društveni konsenzus) kako bi se radilo, proizvodilo i živjelo sa sredstvima proizvodnje visokih tehnologija.
- na četvrto mjesto dolazi novac (Saudijska Arabija raspolaže sa ogromnim količinama novca, ali nema razvijeno društvo jer njeno stanovništvo ne raspolaže u ukupnoj mjeri sa resursima znanja koje zahtijevaju današnje tehnologije)
- na peto, zadnje mjesto dolazi materijalna proizvodnja stvari i dobara.

Kod nas se društvo postavlja i vodi obrnutim redoslijedom. U SAD-u, pored generalnog direktora, drugi čovjek u poduzeću bio je financijski direktor, a danas to mjesto zauzima direktor za kadrove i informacijsku djelatnost. Predsjedniku Billu Clintonu, Kongres SAD-a je odobrio da se u Ameriku može useliti svake godine 200.000 stručnjaka inženjera visokih tehnologija. U SAD-u 38 % doktora znanosti nije rođeno u toj zemlji.
Izumom kompjutora i drugih visokotehnoloških sredstava proizvodnje u proizvodnji društva desile su se revolucionarne tektonske promjene. Postupno nestaju sredstva proizvodnje klasičnih tehnologija industrijskog društva, koja se temelje samo na znanstvenim spoznajama fizikalne mehanike. Nestaje sustav koji se temelji na mehaničkoj kartezijanskoj paradigmi koji funkcionira kao stroj sastavljen od razdvojenih dijelova. Napušta se proizvodnja društva koja se temelji na društvenoj i masovnoj tehničkoj podjeli rada. Napušta se ustroj obrazovnog sustava koji se temelji na predmetnoj nastavi, a koji je slijedio društvenu i tehničku podjelu rada u sredstvima društvene proizvodnje. Sa tim sredstvima proizvodnje nestaju i znanja i stručna zvanja, koja su sadržana u toj proizvodnji (stara znanja). Sa tim sredstvima proizvodnje nestaje i politehnički obrazovni sustav. Na povijesnu scenu u proizvodnji društva nastupaju sredstva proizvodnje visokih i nano upravljivih tehnologija, u kojima je sadržano sasvim drukčije, sistemsko, holističko znanje i saznanje (nova znanja). Sa tim sredstvima nastupa novi informacijski znanstveni obrazovni sustav, koji se temelji na znanstvenim spoznajama biologije i bioloških sustava (demašinizacija društvene proizvodnje – biološki inženjering) ali i koncepata naslijeđivanja, ponašanja i svojstava shvaćenih u bionici a razvijenih i primijenjenih i u programirnim jezicima. Nastupa sustav koji se temelji na cjelovitim sistemskim spoznajama, koje vladaju u sadržajima predmeta i pojava. Nastupa sustav koji transcendira predmetnu podjelu rada u nastavi i ustroju nastave. (Sustavi koji će nastojati povezivati različite ontologije ili utvrđivati dokle su iste, svakoj će pristupati na isti jezični način). Dijelovi i odnosi, definicije i opisi ovih ili onih ograničenja u svom integralnom opisu ne sadrže razliku između fizike i kemije, biologije, matematike ili gramatike...
Ma kako bili ukorijenjeni i glasni njegovi nosioci, kartezijanski politehnički obrazovni sustav se ne popravlja, on se postupno napušta jer je postao temeljna kočnica društvenog razvoja. Društvo u kojemu će oni ostati glasni do zadnjeg časa pretvara se u nekritičko, neetičko, pasivno konzumersko društvo visokih tehnologija i služinskog nestajanja.
Novi predmet rada kompleksne, fleksibilne automatizacije u visokotehnološkim sredstvima proizvodnje nije više sadržan u materijalnim sirovinama anorganske i organske prirode. Novi predmet rada sadržan je u nematerijalnoj informaciji i znanju. Ovaj tehnološki prevrat traži i zahtjeva sasvim drukčiji pristup u strateškom postavljanju i vođenju hrvatskog društva.
Visoke tehnologije traže i zahtijevaju totalnu rekonstrukciju društva, koji su sadržani na novim temeljima, na novom sredstvu rada, na novom predmetu rada sadržanih u informaciji i znanju.
Na relacijama staro znanje i novo znanje (Prijedlog za razmišljanje – interni materijal za raspravu, grupe autora koja pokreće osnivanje Hrvatske udruge za promicanje novog znanja i obrazovanja) piše: Razvijeni svijet prelazi iz modernog društva utemeljenog na elektrici i mehanizaciji u postmoderno društvo utemeljeno na mikroelektronici i informatičkoj tehnologiji. Tijekom toga prijelaza u naše doba radikalno se mijenja ljudsko znanje o prirodi, društvu i čovjeku.
Staro znanje je bilo ograničeno, rutinsko i stručno, svedeno na sve uže specijalističko poznavanje dijela društvene cjeline, dijela totaliteta društvenog djelovanja i života i zato je i obrazovanje bilo redukcionističko, djelomično, ograničeno. Svi su članovi društva živjeli u znanju i neznanju: sve boljem poznavanju svoje struke i sve gorem poznavanju svega ostalog. Bilo je to u skladu s mehanicističko-kartezijanskom paradigmom, koja je u svemu pa i u čovjekovu ponašanju vidjela stroj sastavljen od razdvojenih dijelova.
Novo znanje je totalno, ali i totalno odgovorno, nepriznavanje kompetencije izlazi na vidjelo ili vuče u propast, prošireno na poznavanje cjeline prirode, društva i čovjeka te u tom smislu sistemsko i na višem stupnju razvoja univerzalno, bez disciplinarnih i predmetnih podjela i ograda. Odgovara postmodernom informacionalizmu, društvu koje izrasta na televiziji, kompjutoru i mobitelu pa tako čovjek sve više obitava i djeluje u kibernetičkom prostoru (Cyber Space) i njegovoj virtualnoj stvarnosti.
Poznavanje cjeline, jezika i načina za njihovo upravljanje, cjelovitosti svih sastavnih dijelova i polja koja ih povezuje, dakle totaliteta postmodernog (postindustrijskog, postbirokratskog) društva koje sve više postaje globalno zajedništvo, postaje povijesna prirodna nužda, preduvjet bogata života i djelovanja u svijetu u kojeg se ulazi gledanjem televizijskih programa ali i stjecanjem kulture odupiranja njezinoj moći zatupljivanja, korištenjem kompjutorskih mreža i softverskih uradaka, te žičnim i sve više dvosmjernim bežičnim komuniciranjem. Zato staro znanje umire i nestaje, a novo znanje se rađa i razvija. Dobro je došla svaka akcija koja je u funkciji toga razvoja, izraslog na uvažavanju i primjenjivanju holističko-ekološke paradigme.

Proizvodna i tehnološka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju visokih tehnologija nalaze u posjedu svih građana u društvu (način proizvodnje). U odnosu na industrijsko društvo nastala je nova struktura, ustroj i novi odnosi u informacijskom društvu koje svoj kaos prestrukturira kako bi bilo znanstveno.

- 13:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>