| lipanj, 2004 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Ovdje smo odlučili podijeliti s Tobom, cijenjeni blog čitatelju, združene misli oko pospješivanja novih znanja i obrazovanja. Ta združena misao možda nikada neće biti osnovana kao stvarna Udruga. Ili hoće. Za sada je "u osnivanju" i neka se zove HUPNOZ - Hrvatska Udruga za Promicanje Novog Obrazovanja i Znanja. Ime joj je dao akademik Adolf Dragičević, ali su njezini
inicijatori Zlatko Papeš i Zvonko Rešetar
p.s. Bilo je to u 2004-toj. Udruga je sada osnovana i zove se baš tako. Zahvaljujemo blog.hr-u na prvim koracima!
Linkovi
Blog.hr
- Elementi mrezne suradnje u telemediini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem
- Za zainteresirane o "editiranju znanja", link na rad "Editing the knowledge" (3.5.2004.)
- Evo što smo mislili još 1999. god! (Koliko je tople vode nakon toga još otkrivano...)
- I more i ljeto i asfalt i blato i zima činit će Vam se drugačijima čitajući ili slušajući, u bilo kojem od formata "Free Culture" by Lawrence Lessig; možda nekoga potakne i na prijevod!
- O razvoju i primjeni ontologija, OWL s Protégé okružjem
- "An Experimental Web-based Collaboration and Semantic Knowledge Management Approach in Hospital Environment" or "Wiki wiki Why, Why Blog, Why Semantic Web and Why Croatian Education Learn Slow?", - pdf-prezentacija u zip-u, - video prijedloga HAZU za uspotavljanje razreda za proučavanje znanja i Semantic Web-a sa CUC-a 2004. želimo li otvorenih očiju u društvo znanja
HUPNOZ
ZNANJE KAO OSNOVNI ČIMBENIK DRUŠTVENE PROIZVODNJE
- 17:42 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
|
Uvodna blog-studija o znanstvenoj revoluciji i novom pogledu na razvoj društva u okružju kibernetičkog prostora i virtualne stvarnosti Cijenjeni blog čitatelju Izradili smo studiju o znanju kao osnovnom čimbeniku društvene proizvodnje čije bismo postavke željeli raspraviti. Radi značaja teme izabrali smo upravo blog komunikacijski prostor kao najpodesniji, najpretraživiji i najefikasniji, najštedljiviji te najdemokratskiji medij. Ispričavamo se što u njemu neće biti zafrkancije ili relaksacije no možda nam upravo njegov sadržaj jednom donese i toga više. U toj je studiji-istraživanju-promišljanju, u uvjetima stasanja znanstvene revolucije zadnjih 30 godina izvršena analiza nedostatnog postavljanja i vođenja hrvatskog društva u smjeru društva znanja. .Posebno zadnjih 10 godina od osamostaljenja države hrvatsko se gospodarstvo obrelo u predindustrijskom stanju društva. Od zemlje koja je 1991. imala mogućnosti znatnog razvoja i izgradnje informacijskog znanstvenog društva Hrvatsku su u mnogim aspektima lako počele stizati i druge daleko manje razvijene tranzicijske zemlje. Prema analizama i usporednim pokazateljima sa društvenim razvojem drugih zemalja (Japan s azijskim pacifičkim tigrovima, Portugal, Irska, Finska, Slovenija), takva politika koju prakticiramo i planiramo nije uspjela zaustaviti silazeći trend profitabilnosti proizvodnje i smanjivanje vanjskog duga. U ovoj blog-studiji nastojimo objasniti tezu da je zbog tehnološke i druge nepismenosti to stanje omogućeno te da se pogrešna politika i dalje nastavlja, jer postavljamo i vodimo društvo oslanjajući se dominantno na okvire klasičnih tehnologija industrijskog građanskog društva i okvire materijalne proizvodnje stvari i dobara kao i poslovne svijesti koju je to društvo stvaralo. A tog društva i te proizvodnje u obzorjima profita u stvari više nema. Da smo društvenu proizvodnju željeli pa onda i uspjeli u potrebnoj mjeri i potrebnom vremenu usmjeriti na temeljima novih sredstava za proizvodnju visokih tehnologija i na pripadajući informacijski znanstveni obrazovni sustav, na proizvodnju informacija i znanja, bez obzira na agresiju na Hrvatsku, otimačinu, a napose tehnološku nedostatnu pismenost političkih struktura, danas bi Hrvatska imala 4 puta veći bruto društveni proizvod. U ovoj tvrdnji nalazi se neoprostiva odgovornost ljudi koji su vodili i koji vode obrazovnu i znanstvenu djelatnost, jer su te djelatnosti u uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva postale sveukupni centar društvene moći i jedini temelj društvene proizvodnje. U samo dvije godine takove društvene proizvodnje gubitci u bruto društvenom proizvodu veći su od materijalnih gubitaka nastalih za vrijeme Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Demografski gubici (iseljavanje) daleko su veći od ratnih gubitaka spomenutih ratova. U materijalnoj proizvodnji nestalo je 700.000 radnih mjesta, a na drugoj strani u kibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnosti nisu otvarane mogućnosti novog zapošljavanja. Prema istraživanjima Ekonomskog instituta u Beču industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u 2002. god. iznosila je samo 63% predratne proizvodnje Poljoprivreda je u znatnoj mjeri zapuštena. Prije Domovinskog rata 20% obradivih površina u društvenom vlasništvu (poljoprivredna dobra) proizvodila su 80% tržišnih viškova agrarnih proizvoda. Od izvoznika Hrvatska je postala veliki uvoznik poljoprivrednih proizvoda. U tim uvjetima jedna trećina radno aktivnog stanovništva prisiljena je raditi i živjeti izvan Hrvatske, jer u domovini nisu otvoreni procesi pripadajućeg i mogućeg razvoja. Ako dobro razumijemo istraživanja gđe prof. dr. sc. A.W. Baletić zadnje vrijeme preko sto tisuća mladih obrazovanih ljudi napustilo je zemlju. Mi smo jedina zemlja u Europi u kojoj na jednog građanina koji radi dolazi jedan umirovljenik i nezaposleni građanin. Stanovništvo naglo stari, a više ljudi umire nego što ih se rađa. Pogubnost takove politike uvećava spoznaja što su komparativne prednosti i startne osnove za razvoj hrvatskog društva daleko veće od spomenutih zemalja. U izgradnji modernog informacijskog znanstvenog društva Hrvatska je bila 10 godina ispred tranzicijskih zemalja, a danas, pored pojedinih sjajnih primjera u cjelini barem 10 godina zaostaje za tim zemljama. (Analiza Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu 1991 i 2002. god.). Ukoliko radikalno ne promijenimo svoje strategije razvoja i neodgovorno ponašanje, voljeli bismo da nas se razuvjeri i pokaže suprotne argumente, smatramo da je hrvatski (ali i svaki drugi u takvoj situaciji) narod osuđen na ubrzano starenje, izumiranje i nestajanje. Misli koje slijede inicirane su još od vremena nakon prvih slobodnih izbora 1990. u obliku razmišljanja koja smo nastojali podijeliti sa članovima Dekanskog kolegija, katedrama i studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u namjeri da se pokrene unapređivanje studija u okviru i na temelju novih načina rada kojeg sa sobom donose visoke tehnologije. S rezultatima promišljanja-istraživanja nastojali smo upoznati odgovorne na raznim nivoima ali osim uvođenja prvog Web-a (web.mef.hr), uvođenja prvog intraneta na tom fakultetu, i manje više uspješnog osposobljavanja liječnika, profesora Medicinskog fakulteta u služenju e-mailom u relativno kvalitetnom optičkom umreženju campusa Šalata sve je bilo bez ikakvog drugog odgovora i učinka. Primjeri visokotehnološke proizvodnje društva uzeti su iz djelatnosti zdravstva, jer su autori radili i rade u toj djelatnosti. Primjeri su iz pomalo različitih vremenskih odsječaka i s promjenjivom razinom informacija, koja su se istraživanjem dopunjavala novim spoznajama Zbog takvog načina nastajanja ovakve blog-studije, u tekstu sigurno ima tematskih relacija koje se daju i drugačije osvijetliti, određenog pomanjkanja cjelovitosti i sustavnosti, što ipak u globalu ne bi trebalo umanjiti njegovu izvornost, njegova nastojanja i njegovu poruku. Informirane čitatelje molimo neka preskoče redundantne dijelove, a manje upućenima trebali bi biti poticajni. Jedne i druge molimo, budući da je ovo otvoreno blog-razmišljanje (o egzistencijalnim pitanjima Hrvatske kao društvu znanja), na podršku u njihovu utočnjavanju ukoliko poruke ovoga rada smatraju od značaja za komentiranje, pa i negiranje, jer je sve bolje od zbunjujuće pasivnosti... Radi aktualnog trenutka, u vrijeme kad postavljanje i vođenje hrvatskog društva nije znanstveno utemeljeno i kad se gotovo uvijek i iznova nedostatno u smjeru znanja, smatramo, zacrtavaju dugoročne razvojne strategije hrvatskog društva, bez obzira na iznijete nedostatke dajemo na uvid javnosti naša razmišljanja u vidu blog-a kao naš nekakav radni materijal. Jedan od koautora (vitalan) je starac od kojih 75 g drugi je znatno mlađi, no ima nas u oba smjera. Neki od suradnika koji su inicirali ove misli «čal» i nisu Web pismeni, što ne umanjuje njihovu snagu, no radi toga govorimo sa «mi»… Razuvjerite nas, da li smo i koliko u krivu ako smatramo da od prvih slobodnih izbora do danas nisu sačinjene sustavne strategije razvoja proizvodnje društva na temeljima visokih tehnologija. Na strategijama koje su sadržane u kibernetičkom prostoru, virtualnoj stvarnosti i u proizvodnji informacija i znanja. Mi i dalje strategije razvoja i proizvodnju društva temeljimo na mrtvim klasičnim tehnologijama industrijskog društva, na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, na zapošljavanju stanovništva u toj proizvodnji, na proizvodnji koju je profit, odnosno visoko razvijeni svijet napustio. Poruke koje bismo voljeli povezati i raspraviti ovim blog poticajem namijenjen su svima koji žele ili barem smatraju da znaju i imaju što reći u vezi unapređenja i promišljanja te mogućnosti danas ili sutra pozitivnog utjecanja na razvitak hrvatskog društva, a posebno ljudima koji vode obrazovni i znanstveni sustav. Željeli bismo ih potaći da u svom radu upražnjavaju spoznaje koje sa sobom donose visoke i nano tehnologije informacijskog društva djelatno usmjerenog ka znanju… |