H U M A N I Z A M

Sto je zapravo humanizam, sto je zapravo humanost, tko je humanist, na koji nacin mozemo izraziti svoju humanost od kuda zapravo ime HUMANIZAM?
Human ovaj, humani onaj, humani koncert, humane aukcije, humanitarne akcije, humanitarne udruge, humanitarni ljudi……
Koliko smo u zivotu culi tu rjec HUMAN?
No da li zapravo sami znamo sto je zapravo Humanizam? Od kud potice ta rjec?
Tko su zapravo Humanisti?

Humanizam je kulturno-povijesni fenomen koji se oblikovao u Italiji, prosirio diljem Europe, a obuhvaca razdoblje otprilike od polovice 14. do polovice 16. stoljeća.
U tom razoblju humanisti se postupno sve više odupiru srednjovjekovnom, dogmatskom nacinu misljenja i svjetonazoru koji svu pozornost usmjerava na religiozna pitanja. Humanisti ponovno dovode covjeka u srediste zanimanja.
Ponovo jaca sve vise i vise svijest o vaznosti osobne sposobnosti pojedinca kako bi pomogao drugom pojedincu.

Rjec humanost znaci zapravo covjecnost. Glavna odlika humanosti ne znaci misliti lijepe misli, vec humanost znaci DJELOVATI. Pa od tuda i ona moja poznata uzrecica. „manje price vise rada“. Tu bi svrstao i one kako ih moj prijatelj djus zove „tapsaci ramena“. Koji ce te hrabriti lijepim rjecima a kad treba djelovati onda ih nema nigdje. Jednostavno se izgube kad treba pravodobno reagirati.
Sto znaci reagirati i pravodobno djelovati?
Humano djelovati znaci pomagati drugima bez obzira na to koje su rase, nacionalnosti, spola, starosti, vjere i bez obzira na to jesu li ljudi, zivotinje ili priroda koja nas okruzuje.

Tko je zapravo humanist? Humani covjek nije human samo kada nema pametnijeg posla ili kada mu je dosadno pa humana djela cini kako bi razbio tu dosadu. Humanost nije razbibriga niti hobby, humanost je zapravo odluka covjeka na koji nacin ce se svakoga dana odnositi prema drugim ljudima, zivotinjama i prirodi.
Kad kazem pojam „tapsaci ramena“, mislim na ljude koji ti govore lijepe rijeci podrske ali to su ljudi koji zapravo ne DJELUJU. Oni su u stanju govoriti: „ma bi ono, mi bi ovo no u pravom djelovanju zapravo ne sudjeluju“. Onda dolazi opce poznata stvar da je ona stara izreka i vise nego dobra :“zakon je sutnja“. Bolje je i pametno sutjeti nego glupo govoriti.

Kako zapravo mozemo djelovati? Da bismo bili humani ne moramo biti odrasli, ne moramo imati puno novaca, ne moramo biti geniji. Humani mozemo i morali bi biti svi mi, svakoga dana. Mnogo je situacija u kojima mozemo pokazati svoju humanost: u vlastitom domu, na poslu, u skoli, u mjestu stanovanja, prema prijateljima ili prema sasvim nepoznatim ljudima, prema zivotinjama i prema prirodi koja nas okruzuje.
Osobno za mene je dobra ona izreka :“dobro je ciniti dobro“. Ja sam uvjek postupao isto.
Kad sam imo hiljadu evra u djepu davao bi ili kad bi imao jedan evro u djepu opet bi dao i taj jedan evro i osjecao sam se ispunjeno. I uvjek mi se vracalo duplo. Sto sam vise davao duplo bi mi se vracalo. Naravno ne mozemo svim ljudima ovoga svjeta pomoci ali kad bi svaki covjek na ovom „ludom“ planetu uzeo barem pet ljudi kojima moze pomoci svjet bi izgledao puno ljepsi.

Ima jedna stara indijanska mudrost koja ide otprilke ovako :
Stari je Indijanac iz plemena Cherokee svome unuku ispricao:
"U nutrini svakog covjeka, svakoga od nas vodi se bitka, kao borba izmedu dva vuka. Jedan vuk predstavlja zlo, predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, zaljenje, pohlepu, aroganciju, samosazaljenje, krivnju, grijeh, srdzbu, inferiornost, laz, egoizam. Drugi vuk predstavlja dobro, predstavlja mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdacnost, darezljivost, istinu, suosjecanje."
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka pa zapita djeda : "Koji vuk na kraju pobijedi?"
Stari Indijanac odgovori: "Pobjeduje uvijek onaj kojega hranis."

Nadam se da ste shvatili sto je stari indijanac htio reci.

Eto nadam se da Vas nisam previse zagnjavio o pojmu humanizma kojeg sam htio malo zornije pojasniti. Svatko u sebi treba pronaci tog drugog vuka i onda ce i svjet izgledati puno, puno, puno bolje. Ne libite se pomoci, ne libite pomagati jedni drugima, ne libite dati jednu kunu jer Vama to nije puno ali znajte da nekome kome ste darovali tu jednu kunu da ste mu dali jako puno.
Jer nikada ne zaboravite da humana djela imaju jednu vrijednu pojavu koja je besplatna a to je OSJECAJ ZADOVOLJSTVA.

Veliki pozdrav wave