Zagonetka Povijesti magije ....
21.10.2007., nedjelja [16:52]
|
Krenuli smo, svi zajedno. Svi prvogodišnjaci, ali Griffidori. Kada smo se našli na Velikom stepeništu krenuli smo, slizaeći na drugi kat. Silazili smo barem 3 minute. "Nikada ne bih rekao da je tako golemo!", ponovio sam Lucy i Adrianu koji su nestrpljivo i odvažno hodali pokraj mene. Lucy sa desne, a Adrian sa lijeve strane. Kada smo napokon došli na drugi kat, izgubili smo se. Drugi kat je bio jako velik, svi ti hodnici i vrata. Lucy, Adrian i ja smo se odvojili od grupe. Bilo nam je prezabavno razgledavati okolinu, nego brzo teturati niz drugi kat i tražeći učionicu profesora Binnsa. Kada je već prošao dugi niz minuta, napkon smo odlučili potražiti učionicu. Ja sam spazio portret i odlučio mu prići. "Dobar dan! Oprostite, možete Li nam možda reći gdje je učionica profesora Binnsa, tojest Povijesti magije?". Stari čovjek duge srebrno sive brade i isto takve kose, odjeven u smeđi plašt držeći čarobni štapić odgovorio mi je. "Naravno, kako da ne?". Nastao je muk. "Oprostite, da li mi možete reći?", priupitao sam. Priščli su Lucy i Adrian. "Ako odgonetneš moju zagonetku, reći ću ti...", odgovori On nekom tajanstvenom notom u glasu. "Dobro, ali ..., molim Vas, požurite!", žustro sam propiskutao. "Ova stvar sve proždrijet će : Ptice, zvijeri, stabla, cvijeće ; Čelik grize, grožđe glođe, Sve pod njom u prah sam pođe. Gradovi razrušo, kraljeve uguši, Planinu pred sobom do kraja uruši." Svi smo ustuknili. Ali, morali smo razmišljati. To mi je bilo uvijek zanimljivo. Preistražiti svoj um. Moje najjače oružje. "Dakle, kažete sve će proždrijeti, znači, sve će te stvari od ptica, zvijeri i cvijeća nestati. Dobro, dobro ....Sve se pretvori u prah .....". Mozguj, mozguj, mozguj ..... Aha, vrijeme .... "Vrijeme. pa, da .... Riješenje je vrijeme !!!". Lucy i Adrian su me gledali, onako, zadivljeno. To mi je laskalo na neki način. "Točan odgoovor !", odgovori mi portret. Portret se počeo micati, slika se počela okretati. Stvorila su se vrata. "Uđite, i ubuduće kažite lozinku Povijest - Zagonetka. Ušli smo kroz vrata, te se našli na drugoj strani, vrata mislim. Upravo smo gledali vrata učionice profesora Binnsa. "Tajni prolaz, pa da ....", rekao je Adrian. "Anne i Russel su mi rekli da postoje, ali, nikada se nisam zamislio da nađem jednoga, tojest, da, Mi nađemo jedan !". Osmijehnuli smo jer smo se osiječali važno. Ponosno i hrabro. "Pripremite se za duboko ulizivanje i ispričavanje.", izjavio je Adrian. Ušli smo. Svi su već bili ovdje. Rekli smo : " Oprostite, izgubili smo se, jako nam je žao !". "Dobro, pošto Vam je ovo prvi dan, oprostit ću Vam, ali, ne dajte da se ovo ponovi !", rekao je profesor Binns levitirajući 20cm iznad poda. "Nećemo ....", rekli smo i izdahnuli sa nekim olakšanjem. Onako sretni što nemamo kaznu, sjeli smo u drugu klupu. Ta je jedina ostala slobodna. Naravno, kako je Adrian predvidio, profesor Binns je započeo monolg, ali, ja sam Ga sliušao. Povijest, uvijek mi je bila fascinantna. Životopisna priča koju tek treba ispričati. Čarobna priča. No, kako je profesor Binns i dalje pričao, možemo reći i filozofirao svoj monolog, učenici su počeli pričlati, ali, On se nije na to obraćao. Mislim da je bio prezanesen svojom pričom o tome kada je nastao Hogwarts i kako su Godric Griffindor, Helga Hufflepuff, Rowena Ravenclaw i Salazar Slytherin dogovorili da će izgraditi mjesto u kojem će se učiti Magija, u svakom smislu te riječi. Ja sam Ga i dalje slušao, kao i Lucy, ali Adrian se dosađivao. Skoro je zaspao, da ga zvono nije probudilo. 45 minuta, jako je brzo prošlo. "Ovo je bilo poučno i zabavno.", rekao sam Adrianu i Lucy dom smo izlazili iz učionice dok nas je Justin Dark gledao onim pogledam sažalit će te. "Šališ se, zar ne ?", rekao je začuđeno Adrian. "Pa, ako mene pitate, meni je Povijest magioje zanimljic predmet, jako pučan i vrlo koristan.", objašnjavala je Lucy Adrainu. I tako smo se zaputili na sat Čarobnih napitaka raspravljajući o Povijesti magije ... |
