Za sve one koji iz bilo kojih razloga nisu mogli nazočiti 70- oj obljetnici najvećeg hrvatskog stradavanja u novijoj povijesti, napravljen je ovaj videozapis s toga događaja. Drugi dio videozapisa sadrži i mnoge fotografije.
Autor videozapisa je I.Gašpar.
HSP Velike Gorice na obilježavanju 70-e obljetnice bleiburške tragedije
16. svibnja naši članovi podružnice predvođeni predsjednikom Lucijanom Maslaćem i tajnikom Ivicom Gašparom pohodili su Bleiburško polje prigodom 70-te godišnjice genocida nad hrvatskim življem.
Kao što povijesne činjenice pokazuju, na Bleiburškom polju izvršena je sramna britanska predaja hrvatskih vojnika, ustaša i domobrana te velikog broja civila, žena, djece i staraca - partizanskoj vojsci pred čijom osvetom su i bježali iz Hrvatske.
Tadašnji maršal i vrhovni zapovjednik komunističke vojske, Hrvat podrijetlom, nakon masovnih smaknuća javno je u Mariboru ustvrdio: "Većinu izdajnika je stigla ruka osvetnica!"
Stotine autobusa i automobila iz Hrvatske, Herceg-Bosne i dijaspore stigli su ove subote u Bleiburg kako bi u tišini i molitvi odali počast hrvatskoj braći i sestrama za koje krvnik nije imao milosti i o čijem se zločinu moralo šutjeti pola stoljeća.
Najprije je ispred župne crkve u Bleiburgu održana misa zadušnica za sve žrtve koju je predvodio kardinal Josip Bozanić, a potom su svi hodočasnici krenuli u dugačkoj koloni sa mnoštvom hrvatskih barjaka put Bleiburškog polja.
Više od 50000 ljudi jedva je stalo na platou gdje je potom služena svečana sveta misa. Pokrovitelj obilježavanja bila je institucija hrvatskog predsjednika koja je ovdje poslala izaslanika.
Na ovom velebnom skupu sjećanja viđeni su pravaši iz cijele Hrvatske, a najbrojniji su dakako bili pravaši iz Doma svih pravaša - HSP-a!
Vijence ispred spomenika žrtvama položio je i predsjednik HSP-a Daniel Srb sa pratnjom u kojoj su bili Drago Marković i Franjo Rastigorac.
S navedenim dužnosnicima te stranaškim kolegama iz Dugog Sela napravili smo nekoliko zajedničkih fotografija za uspomenu.
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
