Hrvatska numizmatika

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 25 para ili 1/4 dinara 1921.

Ovaj apoen papirnog novca od 25 para iz 1921. godine predstavlja najsitniji papirni novac u istoriji novca Jugoslavije.

U vreme donošenja odluke o izradi ovog papirnog novca (3. mart 1921. godine), u opticaju je već bio metalni novac od 25 para (od decembra 1920. godine), ali - izgleda - ni njega nije bilo dovoljno da bi se zadovoljila potreba novčane cirkulacije, što je bilo zvanično navedeno kao razlog za izradu papirnog novca ovog apoena (u rešenju ministra finansija od 18. juna 1921. godine o puštanju istog u opticaj). Drugi razlog koji je bio zvanično naveden bila je potreba da se njime „izvrši zamena ispravno žigosanih krunskih kovčanica od 1 i 2 krune i ispravno markiranih novčanica od 10 kruna“ (u Zakonu o štampanju novčanice od 1/4 dinara, od 31. decembra 1921. godine).

Više na: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 25 para ili 1/4 dinara 1921.

Otkup numizmatike i ordena u Srbiji - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

Varijante novčanice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 25 para ili 1/4 dinara 1921.

Kod novčanica od 25 para iz 1921. postoje tri varijante. Razlikovni element predstavlja pozadinska boja i crteži novčanice.

Tako postoje osnovne razlike: svijetla i tamna varijanta. Međutim unutar svijetlije varijante, postoje još dvije varijante s obzirom na vidljivost crteža. Stoga, zaključno, ova novčanica ima tri varijante.

Više na: Varijante novčanice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 25 para ili 1/4 dinara 1921.

Otkup numizmatike i ordena u Beogradu - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića

Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.

Medaljon s likom Antuna Radića je okrugao i prikazuje hrvatskoga političara, etnologa, književnika i gimnazijskog profesora. Uokolo uz rub natpis DR. ANTUN RADIĆ.

Više na: Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića

Veoma rijetka medalja bana Jelačića

Godine 1854. podijeljena je Josipu Jelačiću-Bužinskom grofovska čast. Tom je prigodom Wenzel Seidan, medaljer iz Praga, izradio veoma lijepu spomen medalju. Taj Seidanov rad spada među najljepše medalje s likom bana. Banov lik izrađen je u vrlo lijepom, plastičnom i dosta visokom reljefu. Medalja je kovana u bronci, promjera je 46 mm i vrlo je rijetka. Prepričavalo se u krugovima starijih numizmatičara i medaljera u Zagrebu da je, navodno, bio izrađen i jedan primjerak medalje u srebru no, bila predana samom banu. Taj se primjerak, unikat, čuvao u banovoj obitelji, ali ga do danas nitko nije vidio. Ljeti 1977. jedna je švicarska novčana institucija stavila u prodaju pedesetak veoma rijetkih austrijskih medalja. Među ostalima prodavana je i spomenuta medalja iz SREBRA.

Više na: Veoma rijetka medalja bana Jelačića

Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića

Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.

Medaljon s likom Blaža Lorkovića je okrugao i prikazuje Blaža Lorkovića, znamenitog hrvatskog gospodarstvenika. Lijevo i iznad njegove glave je natpis BLAŽ LORKOVIĆ.

Više na: Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića

Gdje zamijeniti bahreinske dinare?

Numizmatičko blago Spodnjeg Lanovža iz 1883.g. i kronologija istočnonoričkih malih srebrnjaka

U Spodnjem Lanovžu, danas predgrađu Celja(1), otkriveno je prilikom zemljanih radova godine 1883. malo keltsko numizmatičko blago, čiji sastav nam je poznat zahvaljujući A. Luschinu. Nalaz kovanog novca sastojao se od četiri velika srebrnjaka (takozvane tetradrahme) i jedanaest malih srebrnjaka, sve noričkog kovanja, od kojih je ostalo još sedam komada sačuvano u Pokrajinskom muzeju u Celju. Značaj za kronologiju istočnonoričkih malih srebrnjaka, kako ćemo vidjeti iz daljnjeg izlaganja, nadilazi njihovu malu količinu. Za opis zahvaljujemo P. Kosu, koji je svojim prikazima nalaza keltskog kovanog novca u Sloveniji učinio numizmatici u Jugoslaviji (i u Austriji i u Mađarskoj) pristupačnim bogati studijski materijal(2). Promatramo li pobliže sastav nalaza iz Spodnjeg Lanovža 1883. g. vidjet ćemo, da se blago sastoji od dvije grupe, koje se - premda broj komada kovanog novca nije velik - ipak odlikuju nekim zanimljivim detaljima.

Više na: Numizmatičko blago Spodnjeg Lanovža iz 1883.g. i kronologija istočnonoričkih malih srebrnjaka

Red Ante Starčevića

Red Ante Starčevića je ovalno odlikovanje od srebra dimenzija 50 x 45 mm, na čijem je licu u središnjem polju razgranati hrast koji znakovito određuje značaj Oca Domovine. Usred krošnje se nalazi pozlaćeni medaljon s portretnim poluprofilom udesno Ante Starčevića, kojega nadvisuje pozlaćeni državni grb koji prelazi gornji rub odlikovanja. Pozlaćeni medaljon nadvišen državnim grbom je dimenzija 27 x 13,5 mm. Uz donji rub odlikovanja je natpis izbočenim slovima; lijevo od debla hrasta ANTE, na deblu i desno urezani izbočenim slovima STARČEVIĆ. Na naličju Reda je u sredini okrugli vijenac od tropruta pletera unutar kojega je natpis po rubu REPUBLIKA HRVATSKA i redni broj dodijeljena odlikovanja, ponad kojeg je sustav s vijkom i maticom za ovjes odlikovanja.

Više na: Red Ante Starčevića

Novac kao amulet u Ilira

Vjerojatno nikada nećemo saznati kakva su sva vjerovanja bila u Ilira povezana s novcem, no neki nam podaci, na koje ćemo ovdje upozoriti, nedvojbeno potvrđuju da su i oni, kao i drugi narodi u antici i u kasnijim vremenima pridavali novcu neka nadnaravna svojstva, odnosno da je i u Ilira novac imao određeno mjesto u religiji i kultu. Nalazi novca s ilirskog tla, doduše, malo nam što sami po sebi mogu otkriti o tim vjerovanjima, ali nam komparativna građa grčka, rimska a i drugih naroda - omogućava da zaključimo, da se Iliri po tome nisu razlikovali od svojih bližih i daljih susjeda i drugih naroda i da je i u njih novac, osim svoje utilitarne, imao i religioznu funkciju.

Više na: Novac kao amulet u Ilira

Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića

Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.

Medaljon s likom Marka Marulića je okrugao i prikazuje hrvatskog renesansnog književnika s knjigom u rukama; u pozadini je prikaz grada Splita sa zvonikom katedrale Sv. Duje. Ispod je natpis MARKO MARULIĆ.

Više na: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića

Monetarna interpretacija banskog denara u XIII. stoljeću

Ekonomske prilike do uspona banskog denara obilježava procvat gradova koji je potaknuo Bela IV. Već 1209. g. povlastice su dodijeljene Varaždinu, 1225. Perni, 1231. Vukovaru, 1234. i 1248. Virovitici, 1240. Petrinji, 1242. Samoboru; Griču 1242., Zagrebu 1244., Križevcima 1252., Jastrebarskom 1257. Varoši sv. Ambrozija 1267., godine. Ekonomski uspjeh ovih mjesta (prema gospođi N. Klaić) prethodio je dodjeli povlastica. Grič, zagrebački gornji grad, prestigao je svoje suparnike pa je i slavonski kovani novac ponekad smatran zagrebačkim denarom još tamo od 1265. godine. Čitavo zagrebačko područje 1266. g. dobiva novu povlasticu. Robna razmjena i trgovački cehovi u znatnom su procvatu pa se godišnje održavaju tri sajma po 14 dana.

Više na: Monetarna interpretacija banskog denara u XIII. stoljeću

Spomenica domovinske zahvalnosti

Spomenica domovinske zahvalnosti je ispupčenog kružnog oblika, izrađena od srebra, promjera 41 mm. U sredini Spomenice je karta Hrvatske koju prekriva hrvatski grb. Na grbu je ispružena ruka. Ispod grba je natpis LIJEPA NAŠA. Uokolo ove kompozicije je natpis SPOMENICA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI. Naličje je glatko. Spomenica domovinske zahvalnosti nosi se na 35 mm širokoj trokutastoj vrpci od moariranog svilenog ripsa, složenoj od naizmjeničnih bijelih i crvenih kvadrata.

Više na: Spomenica domovinske zahvalnosti

Imena i likovi Ilirika i Panonije na rimskim carskim novcima

Na reversu nekih rimskih carskih novaca javljaju se već početkom I. st. n. e. imena i personifikacije pojedinih dijelova i pokrajina Rimskog carstva. U bogatoj seriji ovih imena i likova naše će sabirače naravno najviše zanimati oni novci na kojima se spominju pokrajine koje su danas u sastavu Jugoslavije. Najveći dio sadašnje Jugoslavije nalazio se u vrijeme Rimskog carstva u Iliriku. Uz Galiju, Italiju i Orijent, Ilirik je bio četvrta provincija velike Rimske imperije. Najveći dio likovnih personifikacija o kojima govori ovaj članak odnosi se upravo na Ilirik, te njegovu pokrajinu Panoniju kvoja je bila jezgra pravog Ilirika. Dalmacija, međutim, nije zastupana personifikacijama na novcu nego samo aluzijom na „EXERCITUS DALMATICUS“ („dalmatinska vojska“), odnosno na „METALLI DALMATICI“ („dalmatinski rudnici“), koje sam opširno opisao u Numizmatičkim vijestima br. 21.

Više na: Imena i likovi Ilirika i Panonije na rimskim carskim novcima

Red hrvatskog pletera

Red hrvatskog pletera je okrugla ispupčena medalja od pozlaćena srebra, promjera 31 mm, na čijem je licu središnja ploha od bijela emajla, obrubljena neprofiliranim pozlaćenim rubom, na koju je apliciran stilizirani križ promjera 34 mm, od zlatna tropruta pletera u čijim su krakovima ispune od crvena emajla. Na naličju Reda je unutar trake od tropruta pletera, po rubu natpis REPUBLIKA HRVATSKA, a u sredini HRVATSKI PLETER i redni broj odlikovanja. Red je ovješen ušicom i karikom o moariranu vrpcu od svilenog ripsa od naizmjeničnih crvenih i srebrnih kvadrata s osnove povijesna hrvatskog grba, širine 36 mm, složen u trokut.

Više na: Red hrvatskog pletera

Red hrvatskog križa

Red hrvatskog križa izrađen je od srebra. Na okruglom medaljonu promjera 32 mm, emajliranom u bojama hrvatskog grba, leži srebrni istokračni križ ukrašen tropletom. Promjer križa iznosi 35 mm.

Više na: Red hrvatskog križa

Bizantska ratna kovnica u Saloni

U tom našem Solinu, uz mnogobrojne već pronađene tragove sjaja i veličine, krenimo da pronađemo tragove kovnice bizantskog ratnog novca. Jer, već su nađeni bakreni novci cara Justinijana (527 - 565.) koje po njihovim karakteristikama ne možemo pripisati niti jednoj do sada poznatoj kovnici bizantskog carskog novca, a za koje se pretpostavlja(2) da su kovani u vrijeme bizantsko – istočno - gotskog rata (535 – 555.).

Više na: Bizantska ratna kovnica u Saloni

Red Stjepana Radića

Red Stjepana Radića okruglo je odlikovanje od srebra, na čijem je licu u središnjem okruglom polju prikaz turopoljske kuće s rodom nad zlatnim državnim grbom iz kojeg sa svake strane izlazi pozlaćeni povijeni klas žita, koji zajedno znakovito označuju cijelu politiku Stjepana Radića. Ispod klasja je natpis STJEPAN RADIĆ, koji teče po donjem rubu odlikovanja. Cijelo je polje nadvišeno pozlaćenim medaljonom promjera 13,5 mm, s portretnim poluprofilom udesno Stjepana Radića. Iz medaljona se lijevo i desno granaju voćke i lišće, a gore simbolični prikaz srca nadvišena krugom. Odlikovanje je dimenzija 64 x 40 mm. Na naličju Reda je u sredini okrugli vijenac od tropruta pletera unutar kojeg je natpis po rubu REPUBLIKA HRVATSKA i redni broj dodijeljena odlikovanja.

Više na: Red Stjepana Radića

Nepoznati brončani medaljon Dioklecijana

Prije nekoliko godina na obali Kupe u Sisku nađen je brončani medaljon cara Dioklecijana (284 - 305. g. n. e.). Medaljon je dosta dobro očuvan, s lijepom smeđe - zelenom patinom i jasnim natpisom na aversu, dok je natpis na reversu znatno teže pročitati.

Usporedbom s dostupnom literaturom (1 - 5), utvrđeno je da je ovaj medaljon Dioklecijana nepoznat i radi se vjerojatno o jednom od probnih kovova, koji je trebao biti predložak za kasnije kovanje medaljona koji nisu kovani.

Više na: Nepoznati brončani medaljon Dioklecijana

Novac Imperatora Tiberija (14-37 g.)

Bilo bi realno očekivati da je emisiona djelatnost imperatora Tiberija za blizu četvrt vijeka vladavine bila izuzetno plodna. Međutim, za novac sa likom cara se to ne bi moglo reći.

Tiberije je postao gospodar Rima i Imperije kasno, kada je vec imao 56 godina. Na bazi onoga što o njemu kažu Tacit (ANALI) i Svetonije (DE VITA CAESARVM) djetinjstvo mu je zbog očevih političkih oprijedjeljenja proteklo u bježanju a evidentno je da je neke fobije zadržao, čak su bile i pojačane u zrelom dobu, pošto se na drugi način ne mogu tumačiti njegova bježanja, prvo na Rodos a potom na Capri.

Više na: Novac Imperatora Tiberija (14-37 g.)

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista je izrađen od pozlaćenog srebra u obliku ispupčenog trolisnog križa promjera 43 mm, čije je lice ispunjeno bijelim emajlom. U vodoravnim krakovima križa je pet pozlaćenih grbova povijesnih hrvatskih krajeva: najstariji grb Hrvatske, grb Dubrovnika, grb Dalmacije, grb Istre i grb Slavonije. U pozlaćenim rubovima krakova križa teče sitni natpis REPUBLIKA HRVATSKA (gore) i HRVATSKI TROLIST (dolje).

Više na: Red hrvatskog trolista

Gdje zamijeniti novozelandske dolare?

Red kneza Branimira s ogrlicom

Red kneza Branimira s ogrlicom izrađen je u obliku stepeničastog križa od srebra, veličine 60 x 43 mm. U križu je prikazan zabat oltarne pregrade iz crkve u Sopotu kod Benkovca (9. stoljeće), na kojem se knez Branimir spominje kao knez Hrvata: DUX CRUATORUM. U zabatu je križ ispunjen pleterom, a sa strane križa par ptica u heraldičkom stavu. Ispod ove kompozicije je pozlaćena srebrna pločica s imenom: BRANIMIR. Ime kneza Branimira je izvedeno prema natpisu s ulomka kamene oltarne pregrade iz 888. godine, koji je pripadao crkvi u Gornjem Muću u okolici Splita.

Više na: Red kneza Branimira s ogrlicom

Novac Aleksandra III Velikog (336-323 g. p.n.e)

Rijetko kog čovjeka u povijesti prati takva legenda kao sto je to slučaj sa Aleksandrom III. Njegovo začeće, rođenje, život i smrt obavijeni su legendom prošlih vijekova Da li je to vrijeme bogova omogućilo rođenje jednog toliko talentiranog vojskovođe, da li je svijet zaista bio toliko mali da jedna jedinka postane ideal mnogih kasnijih generacija?

Više na: Novac Aleksandra III Velikog (336-323 g. p.n.e)


Otkup kovanica američkog dolara i centi - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr