)
)
18.05.2007., petak
Hrvatska Sahara
Hrvatska Sahara, Đurđevački peski, „Krvavi peski“ sve to su sinonimi za velike količine pijeska koje se nalaze u neposrednoj blizini Đurđevca, a područje od 19,5 ha između Đurđevca i Kalinovca 1963. godine proglašeno je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom.  Nanosi pijeska su fluvialno-eolskog porijekla, što znači da ih je svojima razlijevanjem u Podravski kraj nanesla rijeka Drava, a onda se u priču uključio vjetar (bog Eol) koji je nanose oživio i stvorio prave dine, ponegdje visoke i 80 metara.  Stanovnicima Podravine pijesak je otežavao život jer ga je vjetar unosio u kuće i prekrivao nasade pa su ga nastojali ukrotiti. Godine 1891. započinje mukotrpna obrada tla te sadnja zečjaka između kojeg se sijela trava vlasulja bradica, a uslijedilo je i pošumljavanje bagremom te bijelim i crnim borom. Sve to trajalo je nekoliko godina, ali pijesak je smiren.   Iako je još 1963. godine ovo područje proglašeno rezervatom, na to se nije previše obraćala pažnja. Sve je poprilično zaraslo, a u rezervat se gusto naselila i kupina te je teren postao neprohodan.  Danas, nakon više od stotinu godina od početka prvih sustavnih radova na smirivanju pijesaka, javlja se potreba za vraćanje područja rezervata u stanje s autohtonom vegetacijom pijesaka u smislu očuvanja sveukupnog bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj.     Rezervat se nastoji obnoviti sječom drveća i grmlja, te skidanjem sloja stvorenog humusa. Učestale su i radne akcije Đurđevčana, ponajviše članova Društva za poljepšanje grada Roda i izviđača odreda Picoki, koji su i Na Dan planete Zemlje 22. travnja zajedno sa radnicima Komunalija uređivali područje oko piramide.  Ponovno su vidljivi otoci pijeska sa karakterističnim travama: duguljastom gladiciom i vlasuljom bradicom.  Od 2006. godine zaštita rezervata jedan je i od projekata CARDS 2002 koji financira Europska unija. Uz redovito održavanje očišćenih površina i daljnje raščišćavanje rezervata problem je i činjenica da ne nema aktivnih mjera zaštite ovog područja. Naime, područje nije zaštićeno nikakvom ogradom, ulaz je potpuno slobodan, a često je iznošenje pješčane vegetacije.  Ostaci nekadašnjih Đurđevačkih pijesaka sačuvali su se na manjem dijelu tamo gdje se pijesak iskorištava, a to se područje naziva Draganci i nalazi se u blizini Podravskih Sesveta. Tu se pružaju dine sitnog, finog pijeska po kojemu se može šetati bosih nogu te penjati i spuštati niz pješčane padine.       |
